BIH 28 GODINA OD REFERENDUMA

Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

Piše: Alem Karamešić

Ovo naizgled jednostavno pitanje stajalo je ispred višemilionskog glasačkog tijela 29. februara i 1. marta 1992. godine.

„Za nezavisnu BiH“

Od 64 posto građana, koliko se odazvalo referendumu, 99,44 posto glasalo je za suverenu i nezavisnu BiH.

Referendumu je prethodio buran period isprepleten nacionalnim tenzijama, prijetnjama nestankom jednog naroda i ratom, SDS-ovim pozivima pripadnicima srpskog naroda da mu se ne odazovu. “Našli smo se pred zidom”, ističe nekadašnji predsjednik republičke Skupštine. Miro Lazović prisjeća se naloga Badinterove komisije o referendumu, konačne odluke u skupštini jedne januarske noći, ali i prijetnji.

  • Sam sam imao otvorene prijetnje telefonske da ukoliko dođem na sjednicu da će biti atentat izvršen na mene, da će za to vrijeme upasti mi neka grupa i pobiti dvoje djece i ženu itd.” – izjavio je Lazović.

Bivši član ratnog Predsjedništva Republike BiH Stjepan Kljujić naglašava da nikakve prijetnje nisu mogle pokolebati tadašnju vlast, ali i narod, da izglasa suverenost BiH. Odziv je bio odličan iako je u nekim mjestima poput Drvara, Šekovića ili Gacka SDS opstruirao referendum. Za su bili pretežno Hrvati i Bošnjaci.

  • Moram reći da je to bio veliki čin i da su na referendumu veliki broj glasova dali i domaći Srbi jer bez njih ne bi mogli postići takav rezultat 64,9 posto – naglasio je Kljujić.

SDS pripremao vojnu odmazdu

Karadžićev SDS uveliko se pripremao za oružani sukob. Maske su pale prve noći nakon referenduma kada su u nekoliko bh. gradova postavljene barikade oko kojih su bili naoružani maskirani pripadnici ove stranke.

Sve to bio je uvod u krvave četverogodišnje sukobe, ubijanje nedužnog stanovništva, progone, silovanja, logore… Sve to zaustavio je Dejton i od tada vrijeme kao da je stalo.

Budućnost BiH, sve su prilike, nalazi se u Evropskoj uniji, mjestu koje ne poznaje entitetske, ali ni državne granice zbog kojih su stradale stotine hiljada ljudi u BiH. Na putu ka članstvu i dalje nas proganja prošlost jer hiljade ljudskih sudbina i dalje su nepoznate. Istina o prošlosti treba nam u sadašnjosti zbog bolje budućnosti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.