BIH BI SE MOGLA SUSRESTI SA VEĆOM NESTAŠICOM MEDA: EVO KOJI SU RAZLOZI

Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nestašica meda.

Loše vrijeme koje sprječava ispašu, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja društva – samo su neki od razloga negativnog trenda, koji je, prema statistikama, pogodio i ostatak zemlje, ali i veći dio Europe.

Povećana potražnja za medom s jedne strane i nepovoljne vremenske prilike koje uzrokuju smanjene prinose s druge strane, dovele su do nestašice meda u Semberiji od početka godine, javlja BHRT.

Pčelar Milorad Vasić od početka ove godine nema med za prodaju, iako tijekom sezone u prosjeku izvrca oko tonu meda.

  • Zanimanje je postalo mnogo veće s pojavom pandemije, ali prošle i pretprošle godine ga je bilo mnogo manje, bio je manji rod. Zadnjih nekoliko mjeseci je nestašica – rekao je Vasić.

Posljednjih godina pčelari i na našim prostorima susreću se s tzv. misterioznim nestankom pčela, koji se dovodi u vezu sa sindromom kolapsirajuće kolonije.

Ova pojava prisutna je u Europi od 2006. godine. Na našim prostorima prvi veći slučaj misterioznog nestanka pčela registriran je prije sedam godina u Modriči.

  • Ima pojava da nema pčela u košnici. Je li to od varoe, da ljudi nisu tretirali, pa su pčele napustile ili ovo iz literature, misteriozna bolest, nestanak pčela – kazao je pčelar Miladin Tešić za BHRT.

Iako u pčelinjaku Tešića na obroncima Majevice nisu imali tu vrstu gubitaka, kažu da su problemi pčelinjih društava sve izraženiji. Prinosi su sve manji, a tome doprinosi i nekontrolirana i neodgovorna upotreba pesticida i prskanja.

  • Nesavjestan odnos ljudi iz poljoprivrede, mislim na ratare i voćare. Koriste nedozvoljena sredstva koja umanjuju imunitet pčela, pčele se bore s time, ali njihov imunitet strada“, dodao je pčelar Milorad Vasić.

Uz to, pojedini pčelari, u jurnjavi za profitom, iscrpljuju pčele uzimajući iz košnica i posljednju kap meda, što nikako nije dobro, kaže jedan od najmlađih semberskih pčelara, dvadesetogodišnji Marko Tešić.

  • Previše se forsiraju pčelinja društva, iako ne mogu da unose i za sebe i za ljude, i onda čini veliku štetu za njih – istakao je Tešić. Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispašu pčela, a samim tim i nove količine meda. Međutim, na duge staze, alarma za uzbunu je mnogo i u bliskoj budućnosti BiH bi se mogla susresti s većom nestašicom meda, zbog čega je neophodno sustavno rješenje i zaštita pčelinjih društava od štetnih faktora.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE