BIH EKONOMSI TONE SVE DUBLJE: GRAĐANI SE SVE VIŠE ZADUŽUJU, A UVOZ CVJETA

Početkom godine obično sumiramo rezultate od one prethodne. Ekonomski pokazatelji uglavnom ne pokažu ono što bi narod htio, niti ono što struka smatra da treba. Čini se, navikli da ne ostvarimo ono što zacrtavamo niti da se začudimo kada brojke ne idu u našu korist.

Ilustracija

Piše: Melina Rašidović

Vanjskotrgovinski robni deficit Bosne i Hercegovine prošle godine iznosio je osam milijardi i šest miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 58,9 posto. BiH je u 2019. godini ostvarila izvoz u vrijednosti 11 milijardi i 492 miliona KM, što je za 3,4 posto manje u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz iznosio 19 milijardi i 498 miliona KM i porastao je za 1,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 78,7 posto, a sa zemljama EU više od 69,4 posto.

Prema podacima centralne banke BIH iz augusta prošle godine, Industrijska proizvodnja, kao jedan od najznačajnijih indikatora ekonomske aktivnosti, bilježi snažan pad.

Stopa industrijske proizvodnje u eurozoni je također negativna, te se prema indikatorima poslovnog ciklusa može očekivati i negativna stopa rasta BDP u eurozoni. Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni, što su naši glavni trgovinski partneri, se odražava i na izvoz, koji već tri mjeseca uzastopno ima negativne stope rasta.

U prvih osam mjeseci prošle godine došlo je do blagog porasta opšteg nivoa cijena, zbog rasta cijena prevoza, pića i duhana, hrane i režijskih troškova.

Zaduženost vladinog sektora po osnovu emitovanja vrijednosnih papira je povećana, dok je po osnovu kredita zabilježen njihov pad. Republika Srpska je u augustu emitovala sedmogodišnje obveznice po najnižoj stopi prinosa do sada, s tim da je tražnja premašila ponudu, te su prodate po cijeni iznad nominalne vrijednosti.

Kreditna aktivnost i dalje usporava, stopa rasta kredita nefinansijskim preduzećima nastavila je da se smanjuje, dok je rast kredita stanovništva pozitivan, kaže Izvještaj.

Umjesto razvojnih projekata gomilali su se dugovi. I ubuduće će tako RS je prodao trezorske zapise u vrijednosti 26 miliona maraka. Planirani iznos bio je 30 miliona. Ovo su prve ovogodišnje kratkoročne hartije od vrijednosti kojima se zadužuje taj bh. entitet kako bi prikupljenim novcem finansirao budžetske izdatke. Nije to kraj, zadužit će se za još nekoliko stotina miliona maraka. U FBiH ovakvih poteza još nema, no godina je tek počela. Za to vrijeme ekonomisti upozoravaju.

  • Što se tiče ekonomskog pristupa ovom problemu, šteta je da se dugoročni plasmani ne koriste za dugoročne potrebe, vrlo često se koriste za tekuće zatvaranje obaveza iz budžeta – kazao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

U FBIH još uvijek nema ovakvih podhvata, ali najavljuju prekrajanje ministarstava i uštede na onome što nam realno ne treba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.