BIH PRIJETE ‘PRLJAVE BOMBE’: GALAMIMO ZBOG HRVATSKOG RADIOAKTIVNOG OTPADA, A NI SVOJ NISMO ZBRINULI

Javnost u BiH s pravom se digla na noge zbog namjere susjedne Hrvatske da na granici gradi odlagalište nuklearnog otpada, ali malo ko zna da BiH ne čini ništa da sagradi vlastito centralno skladište svog radioaktivnog otpada.

Posljedice višegodišnjeg odugovlačenja su sljedeće: potencijalno opasni izvori zračenja i dalje su rasuti na 19 lokacija na teritoriji čitave države. Razlog nadležni u BiH ne mogu da se dogovore o lokaciji centralnog skladišta koje bi bilo vlasništvo BiH.

Komisija za pripremu prijedloga lokacije centralnog skladišta radioaktivnog otpada u BiH trebala je uputiti prijedloge potencijalnih lokacija Savjetu ministara BiH putem Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, ali to se nije dogodilo ni nakon sedam godina od donošenja Strategije. Mada mnogima nije poznato ni da ova agencija postoji, ona je zapravo dio bezbjenosnog sistema svake zemlje, koji uključuje i brigu o izvorima radioaktivnog zračenja.

Istina, BiH nema nuklearnu elektranu, pa ni nuklerani otpad najopasnije vrste, ali ima na stotine predmeta koji su izvori jonizirajućeg zračenja koje može da bude opasno po zdravlje stanovništva, poput starih gromobrana i raznih medicinskih aparata. Mnogi su još u upotrebi ili su, kao istrošeni, smješteni u objektima koji nisu predviđeni za to i već su pretrpani, pa samim tim predstavljaju potencijalne „prljave bombe“.

  • Ove lokacije privremenih skladišta uključuju industrijska postrojenja koja rade, napuštena industrijska postrojenja, objekte za privremeno skladištenje, ranije napuštene vojne lokacije preuzete od strane civilnih institucija i drugo. Dugoročno adekvatno skladištenje radioaktivnog otpada iz privremenih skladišta, značajno je za sigurnost građana jer će bolje spriječiti potencijalne neželjene situacije zloupotrebe ovih materijala za narušavanje sigurnosnog stanja tzv. scenario „prljave bombe“. Prljava bomba je, teoretski govoreći, oružje kod kojega je oko jezgre klasičnog eksploziva postavljen radioaktivni materijal s ciljem radioaktivne kontaminacije što većeg područja putem detonacije – navodi Kancelaija za reviziju institucija BiH koja je provela reviziju učinka pod nazivom Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju radijacione i nuklearne bezbjednosti.

Ukratko, nalazi su zabrinjavajući.

U maju 2016. Savjet ministara je usvojio Informaciju o prijedlogu za privremeno rješavanje problema skladišta radioaktivnog materijala u BiH uz pomoć Misije EUFOR.

Mada je EUFOR ponudio da uradi sve – od prikupljanja, do prevoza i čuvanja ovog otpada, te ne bi bilo nikakvog troška po budžet BiH, ništa nije bilo ni od toga. Razlog je bio ta što Agencija za radijacionu bezbjednost nije predložila dvije privremene/dugoročne lokacije za centralno skladište (po jedna u svakom entitetu).

Jedan od ciljeva ovog neuspjelog pokušaja bio je upravo demontaža, prevoz do privremenog centralnog skladišta i uskladištenje svih radioaktivnih izvora instaliranih u gromobranima na objektima širom BiH, za koje se projektom navodi da ih ima oko 300 komada u BiH.

  • Često ljudi nisu ni svjesni njihovog postojanja i potencijalne opasnosti. Prema riječima sagovornika iz Agencije, gromobrani predstavljaju opasnost ukoliko spadnu sa objekta i ukoliko se dođe u kontakt sa njima. U tom slučaju osoba može primiti veću dozu zračenja, za par sati izloženosti primi se ona doza zračenja koja je ekvivalentna za period od godinu dana u uobičajenim okolnostima. Veća doza izloženosti znači i veći rizik po zdravlje između ostalog i veći rizik od malignih oboljenja. Agencija ne posjeduje plan prikupljanja i kondicioniranja svih izvora jonizirajućeg zračenja koji nemaju vlasnika uključujući i radioaktivne gromobrane – zabrinjavajuće je upozorenje revizora BiH.

Propusti

Agencija za radijacionu bezbjednost svake godine kontroliše nivo zrašenja u BiH, ali su revizori i u tome otkrili poropuste u vidu odstupanja u odnosu na ono što je predviđeno Pravilnikom o monitoringu radioaktivnosti u okolini. Primjera radi, Agencija je 2018. kontrolisala samo vodu za piće i hranu za ljude, a nije bilo kontrole radiaoktivnosti u životnoj sredini i vazduhu, padavinama, površinskim vodama, tlu i hrani za životinje, iako je to obaveza! U Agenciji su revizorima rekli da je ralog to što nemaju dovoljno novca.

Međutim, i oni podaci koje objave često su neupotrebljivi za građane.

  • Prezentacija rezultata monitoring je štura, nedovoljno jasna i neblagovremena. Izvještaje čine tabele bez tekstualnog objašnjenja odnosno krajnjeg nalaza ili zaključka da li je rezultat analize uvijek na zadovoljavajućem nivou ili ne. Prisutno je i kašnjenje u objavljivanju izvještaja, pa tako do septembra 2020. nije bio objavljen izvještaj za 2019. godinu – otkrili su revizori.

Izvori zračenja koje može da bude štetno za čovjeka su prakično svuda oko nas – od prirodnog zračenja iz zemlje ili svemira, do vještački stvorenih uređaja. Stručno, izvori jonizirajućeg zračenja se dijele na radioaktivne izvore (zatvorene i otvorene) i na električne uređaje koji proizvode jonizirajuće zračenje (kao što su rendgenski uređaji i akcelerator).

Zatvoreni izvori su radioaktivni materijali koji su hermetički zatvoreni u kapsuli, čiја је konstrukcija takva da pod normalnim uslovima korištenja sprečava rasprostiranje radioaktivnog materijala u okolini. To su radiografski, kalibracijski, sterilizacijski, terapijski i drugi uređaji, kao i uređaji mjernoprocesne tehnike (debljinomjeri, gustinomjeri, mjerači nivoa, eliminatori statičkog elektriciteta).

Otvoreni izvori zračenja se koriste u zdravstvenim ustanovama – odjelima nuklearne medicine za terapijske i dijagnostičke svrhe. Osim obavezne pravilne upotrebe, poseban problem je njihovo zbrinjavanje, čuvanje i demontaža kada više nisu u upotrebi.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SALAH ZBOG PALESTINE PROZVAO SVJETSKE MOĆNIKE: SAD JE DOSTA, ZAUSTAVITE OVO

0
Jedan od najboljih nogometaša svijeta Mohamed Salah javno je izrazio svoje nezadovoljstvo nakon novog sukob izraelske vojke i pripadnika pokreta Hamas, a u svom obraćanju je čak javno prozvao i premijera Velike Britanije Borisa Johnsona.