BIH PRIJETI GLAD AKO SE NE ZAŠTITI DOMAĆA PROIZVODNJA: ŽELIMO DA ŽIVIMO OD SVOG RADA

Gosti Federalne televizije danas su bili Ahmed Džubur, predsjednik Odbora za privredu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije i poljoprivrednik Muris Mujanović.

Džubur smatra da je potrebno da se provedu tri mjere kako bi poljoprivreda profunkcionisala u punom kapacitetu.

  • Prva mjera je zaštita domaće proizvodnje, i animalnog i biljnog tipa, jer imamo ogromnu, nesrazmjernu konkurenciju iz uvoza i domaća proizvodnja ne može da prati visoko subvencionirane proizvode koji dolaze bez ikakvih barijera u BiH. Tako na sceni imamo nelojalnu konkurenciju. Na drugoj strani, imamo vrlo loše agrarne politike, ne postoji ministarstvo privrede na državnom nivou. Onda realtivno niska stopa poticaja u poljoprivredi. I treća stvar, treba se unaprijediti kontrola davanja poticaja budući da imamo vrlo ružnih situacija na terenu i manipulacija sa poticajnim sredstvima.

Mujanović kaže da, nažalost, sve gleda sve crnje i crnje.

  • Ako se slučajno desi da preživimo koronu, glad nećemo sigurno. Dakle Bosni i Hercegovini, bez imalo preuveličavanja, prijeti jedna ozbiljna glad. Prvenstveno zbog odustajanja poljoprivrednika od proizvodnje. Sve mjere koje se kao provode u poljoprivredi nisu dale nikakve efekte. Prošle godine smo imali jedan opšti apel da se što više površina zasije i onda se ostavilo poljoprivrednike i bez materijalnih sredstava. Federacija je to prebacila na niže nivou i oni su se izgubili u moru administracije i ljudi nisu ništa dobili. Druga stvar je bio taj dio proizvoda koji se pojavi bez ikakve organizacije. Ljudi su prepušteni da se snalaze sami sa sobom. Jedina aktivnost naše vlasti su apeli trgovačkim lancima da se otkupljuje domaća proizvodnja i kao da se ljudi, koji su ionako na rubu egzistencije, osvijeste da je bitno kupovati domaće.

Navodi i da je velika većina ljudi, pogotovo u ruralnim krajevima, morala uništavati proizvode koje nisu uspjeli prodati.

  • Sistemski ne postoji rješenje. Neka sredstva su izdvojena, neka su obećana da će se plasirati kroz grantne fondove. Trebala bi nam puno smislenija i organizovanija vlast nego što je ova.

O poticajima za biljnu proizvodnju, koji su nesrazmjerno mali u odnosnu na poticaje za animalnu proizvodnju, Džubur kaže: “tempo favorizovanja animalne u odnosu na biljnu proizvodnju je bio jako ubrzan prije 6 godina kada je u Vladi bilo Ministarstvo poljoprivrede koje je vodio Lijanović. Tada je napušten odnos 60:40% u korist animalne proizvodnje, kada su u pitanju poticajna sredstva. Danas je taj odnos 86:14% u korist animalne proizvodnje, što konkretno znači da je za biljnu proizvodnju predviđeno svega 12-13 miliona KM, pri čemu imamo udio od oko par miliona za krmno bilje i za žita koja služe za ishranu stoke. Na drugoj strani, samo npr. za svježe kravlje mlijeko imamo 36,5 miliona KM. To znači uništavanje biljne proizvodnje jer na ovakvim osnovama nije čudo što u jednom dijelu BiH imamo 7.000 ljudi koji su u agraru i koji potpuno napuštaju biljnu proizvodnju. Ovi odnosi se moraju balansirati. FBiH ima izvanredne ekološke uslove za vrlo respektabilne uslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ali kad nemate odgovornu državu i empatiju prema poljoprivrednicima, agraru, onda možemo govoriti i o još većem nedostatku proizvoda biljnog i animalnog porijekla. Ne mogu se složiti s tim da će doći do gladi, ali se hitno ovaj proces mora učiniti organizovanijim.”

Ističe da je ove godine iznos planiran za poticaje poljoprivredi oko 87 miliona sa federalne razine.

  • Prošle godine je taj iznos bio viši. To je daleko od dovoljnog. Po meni je, za stabilizaciju i blagi rast, tendenciju porasta, neophodno 120-130 miliona uz sinhronizaciju i harmoniziranje odnosa izmešu biljne i animalne proizvodnje.

Mujanović navodi da bi trenutna situacija mogla eskalirati u ozbiljne proteste i blokade.

  • Priča o nekih 80, 70, 50 miliona, 100 miliona je potpuni spin. Priča o diferencijaciji između animalne i biljne proizvodnje, dakle poljoprivreda je jedinstveno tržište. Ne može se biljna proizvodnja razvijati bez animalne i obratno. Dvije milijarde maraka svake godine BiH da samo za hranu. To je indirektnih poreza da se proizvede u BiH 300 miliona. Spin je da se nama nešto daje, nama se vraća ono što mi proizvedemo. Prvenstveni cilj je zaštita zdravlja našeg stanovništva. Kod nelojane konkurencije mi imamo višestruko subvencionirane proizvode iz EU koji ne prolaze nikakvu kvalitetu. U vremenu pandemije, dvije godine, Ured za veterinarstvo nije proveo obaveznu zdravtsvenu zaštitu od bruceloze, leukoze i tuberkuloze zato štp nisu u stanju da raspišu jedna obični tender. Mi, osim korone, imamo puno drugih bolesti koje nam prijete i koje će nas sigurno podaviti. Mi sve radimo da ugušimo našu proizvodnju.

Kao poruku nadležnima, Mujanovoć kaže: “Mi nismo socijalni slučajevi, želimo da radimo i živimo od svog rada.”

  • Federalni Parlament je zaslužan što je vrlo značajno povišen nivo poticaja i Odbor za privredu u ovom sazivu je napravio veliku promjenu jer je do sada bio samo formalna instanca. Najvažnija mjera je da se Ministarstvo poljoprivrede ustanovi na državnom nivou i da se izvrši zaštita domaće proizvodnje – zaključio je Džubur.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DŽEKO VAM OTKRIVA KAKO SE PRAVI PRAVA BOSANSKA KAFA: O ĆEIFU...

0
Koliko puta je kafa bila izgovor za razgovor. Taj ćejf, nadaleko poznat bosanskohercegovački, taj ritual ispijanja kafe. To nije više samo obični crni napitak, to je naš merak i naši trenuci da porazgovaramo sami sa sobom ili sa grupom ljudi.