BIH TRAŽILA RAZGOVORE O GRANICI, IZ SRBIJE I HRVATSKE NE ODGOVARAJU!

Državna komisija za granicu BiH uputila je Vijeću ministara BiH izvještaj za period januar-juli u kojem je vidljivo da je izostala bilo kakva saradnja sa nadležnim komisijama u Srbiji i Hrvatskoj kada je riječ o otvorenim pitanjima granice.

-Imajući u vidu želju i nastojanje Komisije za granicu BiH uputili smo i pisma namjere o nastavku aktivnosti na razgraničenju i predstavnicima Republike Srbije i predstavnicima Republike Hrvatske sa prijedlogom održavanja zajedničkih sastanaka. Odgovore na upućena pisma namjere još nismo dobili – kaže se u aktu predsjedavajućeg Komisije Željka Obradovića.

Zahtjev Predsjedništva BiH

Iz Komisije navode da su postupili po zaključku Predsjedništva BiH od 23. februara te su predali izvještaj o dosadašnjim aktivnostima na razgraničenju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije sa prijedlozima mjera intenziviranja aktivnosti radi zaključivanja Ugovora o državnoj granici. Jednako tako, 30. marta su predali i izvještaj o dosadašnjim aktivnostima na razgraničenju BiH i Hrvatske.

Kada je riječ o Hrvatskoj, krajem marta je iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića saopćeno da Vijeće ministara BiH i Državna komisija za granicu BiH najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja ovog zaključka, trebaju poduzeti potrebne mjere za dinamizovanje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske.

Kako je navedeno, BiH i Hrvatska, kao države članice Ujedinjenih nacija, na nivou Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju, označavanje i održavanje državne granice između BiH i Hrvatske, u junu 1999. godine je usaglašen Ugovor o državnoj granici. Sastavni dio ovog prijedloga činila je mapa s 86 geodetskih karata u razmjeru 1 : 25.000 na kojima je ucrtana identifikovana granična crta.

Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine uputila je početkom jula 1999. godine Vijeću ministara BiH Ugovor o državnoj granici u dalju proceduru. Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske potpisan je 30. jula 1999. godine. Postupak ratifikacije Ugovora o državnoj granici u Bosni i Hercegovini je započet odmah nakon njegovog potpisivanja 1999. godine. U Republici Hrvatskoj ovaj ugovor nikada nije ušao u ratifikacionu proceduru, iako je više puta najavljivano pokretanje ratifikacije u Saboru, saopćeno je iz Predsjedništva.

Veliki i mali Škoj

Kada je riječ o Srbiji, posljednji sastanak komisija za granicu BiH i Srbije održan je još davne 2010. godine!

U pitanju su četiri sporne lokacije na istoku BiH, koje ukupno obuhvataju 40 kvadratnih kilometara. Riječ je o području hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd – Bar (selo Štrpci, opština Rudo), kao i enklava Međurečje, koja je dio opštine Rudo, ali je u potpunosti okružena teritorijom Priboja u Srbiji, piše Fokus.

Iz Komisije za granicu BiH ranije su naveli da uslov Beograda za nastavak pregovora je istovremena korekcija granice na sve četiri lokacije. Sa Hrvatskom je sporna granica oko morskog pojasa BiH kod Neuma, vrh poluostrva Klek, hridi Veliki i Mali Škoj i razgraničenje na rijeci Uni kod Kostajnice, na sjeverozapadu zemlje. Sporazum je zaključen još 2005. godine, ali dva državna parlamenta ga još nisu ratifikovala, zbog prigovora zvaničnog Zagreba.

BiH jedino sa Crnom Gorom ima regulisana sva pogranična pitanja, i to sporazumom potpisanim u Beču 2015. godine.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE