BIJELA SOBA ZA 1.600 UBIJENE DJECE OPKOLJENOG SARAJEVA

U sarajevskoj ulici Džidžikovac na broju 3 oprema se soba u koju će biti pohranjene stvari ubijene djece opkoljenog Sarajeva od 1992. do 1995.godine, a koje su 25 i 28 godina njihovi roditelji čuvali kao jedinu uspomenu na svoje mališane.

Ideja za memorijalnom sobom potekla je od Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992 – 1995., na čijem se čelu nalazi Fikret Grabovica, koji je za Preporod.info izjavio kako će “Bijela soba” biti u blizini Spomen – obilježja ubijene djece i podsjećati na rano prekinutu mladost 1.600 mališana koji su gađani snajperima i granatama.

Kako je podsjetio, tokom agresije na opsade glavnog grada naše zemlje ubijena su i djeca od nekoliko mjeseci, čak i bebe u porodilištima.

Ideja za sadržaj memorijalne sobe razvijena je još 2013. godine, a inspirisana je izložbom koju je umjetnica Arma Tanović-Branković realizirala u sklopu programa Modul memorije. Ideju su razvile kustosice Elma Hodžić i Amina Hamzić, a Udruženje ju je inicijalno prihvatilo. Aktivnosti na realizaciji intenzivirale su se 2019. godine, kada je Udruženju obećan, a kasnije i dodijeljen, odgovarajući prostor – kazao je Grabovica, dodajući da se projektu kao institucionalni partner pridružio i Muzej ratnog djetinjstva.

Prema njegovim riječima, osim memorijalne sobe, u planiranom prostoru bit će otvorena i kancelarija Udruženja, čime će ono dobiti dodatni kapacitet za ostale aktivnosti.

Cilj je bio da memorijalna soba bude otvorena 5. maja ove godine na Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, no, to će se desiti na ovaj datum 2021. godine, piše Preporod.info.

Memorijalna soba bit će jedna vrsta edukacijskog centra koja će govoriti o prošlosti, ali koja će i svim posjetiteljima ukazivati na važnost mira, te predstavljati dokumentacioni centar i kroz edukativne projekte biti pokretač važnih društevnih promjena.

Biće uređena kao dječija soba ispunjena predmetima, igračkama i drugim eksponatima koje će donirati roditelji ubijene djece. Imaće i svoju stalnu izložbenu postavku, ali i dio o historijskom kontekstu opsade Sarajeva. Na jednom od zidova planirane su fotografije i imena ubijenih najmlađih Sarajlija.

Grabovica navodi da Historijski muzej BiH od februara ove godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”.

  • Dječija soba će u stvari odavati utisak, kao da je to bio posljednji trenutak dječije igre. Krevet će biti nepospremljen, igračke će biti razbacane, sveske otvorene, kao da se dijete igralo, ostavilo takvu sobu i nije se nikad u nju više vratilo. I to je ta simbolika, jer naša djeca su najčešće ubijana tokom igre, onda kada su vjerovatno tokom rata na tren bila sretna – kaže Grabovica.

U razradi ideje iz 2013. godine, autorice Hodžić i Hamzić, opisuju da će se soba sastojati od pet elementarnih dijelova: prostora za spavanje (krevet, – krevetac, posteljina, pidžama), zatim prostora za igranje (razbacane igračke, biciklo), prostora za učenje (radni stol, stolica, te polica sa knjigama, školski pribor), prostora za hobije (klavir, gitara, note, crteži), te prostor za odjeću (ormar sa odjećom i ličnim stvarima).

Kustosice dalje navode da Bijela soba treba ostaviti utisak da je dijete upravo izašlo iz sobe – baš onakav utisak koji prati roditelje ubijene djece, utisak da je život naglo prekinut, da je iza njihovog djeteta ostala nedovršena zadaća, nepojeden obrok itd.

  • Najviše su djeca ubijana napolju, a ne u svojim sobama. Tako će i predmeti u sobi ostavljati isti utisak, u prostoru za spavanje, posteljina jednog djeteta neće biti uredno složena, nego će odavati utisak da je u njoj sada neko spavao, odjeća drugog djeteta će viriti iz ormara, odjeća nošena tokom posljednje igre, blatnjava i prljava, bit će položena na stolicu, kao da čeka na pranje, školska torba trećeg djeteta bit će otvorena, na stolu će se nalaziti nedovršene matematičke jednačine, do pola popijena čaša vode, igračke četvrtog djeteta će biti neuredno razbane po sobi – stoji u opisu sobe.

Grabovica kaže i da je njegova Irma ubijena 20. marta 1993. godine. Imala je jedanaest godina.

  • Tog dana, kao i u mnogim drugim slučajevima stradanja sarajevske djece, nije bilo borbenih djelovanja. Nakon dugotrajnog boravka u podrumu izašla je ispred haustora, a onda je eksplodirala granata. Bio sam na dužnosti kad se to dogodilo. Prvo su mi javili da je ranjena. Kad sam došao kući vidio sam lokvu krvi ispred stana. Žena i ja otišli smo u bolnicu i tamo su mi rekli da je Irma preselila. Geler joj je presjekao arteriju i tu nije bilo pomoći. To je jedan nezaboravan trenutak, kada se čitav svijet srušio i to su te rane koje smo mi roditelji dobili gubitkom svojih najdražih bića – ispričo nam je Grabovica.

Kaže kako će ova memorijalna soba do sada, možda, najviše značiti roditeljima, ali i da je neizostavna činjenica da nakon više od 20 godina od završetka rata, pravda nikada nije zadovoljena.

  • Ova naša djeca nisu slučajne žrtve rata. Ubijana su granatama, snajperima, vrlo svjesno i namjerno. Do sada, niti jedna optužnica nije podignuta za zločine nad djecom tokom opsade grada. To je ono što boli i što svim roditeljima dodatno teško pada. Roditeljima vrijeme ne liječi rane, zato će nam ova Bijela soba biti od velikog značaja – ističe Grabovica.

Teror nad građanima Sarajeva trajao je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći.

Prema podacima iz sudskih presuda na međunarodnim i domaćim sudovima, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Najviše su ubijana na igralištima ispred zgrada, gdje im je najčešće geler zauvijek prekinuo djetinjstvo.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KAVAZOVIĆ S LIDERIMA STRANAKA O ZAJEDNIČKOM DJELOVANJU U RS

0
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović bio je inicijator sastanka najviših državnih i političkih predstavnika Bošnjaka i rukovodstva Islamske zajednice, koji je održan jučer u Sarajevu, a glavna tema bila je Srebrenica.