BIOEKONOMIJA: KONCEPT KOJI OBEĆAVA I TEHNOLOŠKE I DRUŠTVENE PROMJENE

Izazovi povezani s okolišem i globalnim zagrijavanjem, u središte pažnje postavljaju način korištenja prirodnih resursa radi osiguranja dovoljne količine zdrave hrane, vode i „čiste” energije, jer klimatske promjene već imaju stvarne i mjerljive učinke na ljudsko zdravlje.

Svijet se suočava s ogromnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima. Postalo je jasno da je održivo poslovanje – poslovanje budućnosti. Bioekonomija je danas sveprisutan koncept i javlja se, ne samo kao ideja vodilja nove politike Europske unije, već obećava i tehnološke i društvene promjene. Bioekonomija se u strategiji bioekonomije Europske unije definira kao „inovativno gospodarstvo“ s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede i ribarstva, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša. Europska komisija kroz Strategiju bioekonomije i Akcioni plan podupire razvijanje novih tehnologija i procesa za bioekonomiju, razvijanje tržišta i konkurentnosti u sektorima temeljenim na biomasi te potiče donositelje politika i sve aktere na međusektorsku saradnju.

Bioekonomija nalazi alternativu za proizvode koji koriste fosilni ugljik u svom proizvodnom procesu (naftu i naftne derivate, prirodni plin) ili kroz zamjenski proizvod (primjerice biogorivo) ili kroz zamjenu fosilnog ugljika s obnovljivim ugljikom iz biomase (primjerice bioplastikom). Biomasa se koristi učinkovito, kaskadno i održivo, uključujući i ostatke, su-proizvode i otpad. U konceptu bioekonomije, prednost u korištenju biomase trebalo bi dati proizvodima s većom dodanom vrijednosti kroz kaskadno korištenje, ali i uskladiti s nacionalnim kapacitetom gospodarstva i znanstvenoistraživačke zajednice te strateškim ciljevima razvoja.

Bioekonomija u Europskoj uniji

Veličina bioekonomije Europske unije u 2015. godini je procijenjena na 2.259 milijardi eura prometa i 621 milijardu eura dodane vrijednosti. Ukupni broj zaposlenih u proizvodnji biomase i preradi biomase u proizvode dodane vrijednosti u Europskoj uniji procijenjen je na 18,7 miliona zaposlenih osoba. Istovremeno, prosječni promet po zaposlenom u sektoru bioekonomije je iznosio 125.000 eura, a prosječna dodana vrijednost po zaposlenom je iznosila 34.000 eura za 2015. godinu, a najveću produktivnost ostvaruje proizvodnja električne energije iz biomase.

Poljoprivreda je sektor koji tradicionalno uživa velike državne potpore, međutim, ostvaruje najnižu produktivnost mjerenu prometom i dodanom vrijednosti po zaposlenom.

Bioekonomija u Bosni i Hercegovini

Ukupna veličina bioekonomije u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na nešto preko 100 hiljada zaposlenih sa prometom od oko 5 milijardi eura i izvozom od 1,7 milijardi eura u 2019. godini. Prosječna produktivnost u bioekonomiji Bosne i Hercegovine je ispod evropskog prosjeka sa 15.900 eura izvoza po zaposlenom i 46.800 eura prometa po zaposlenom. Većina zaposlenih (33,7 posto ili 36.000) bavi se proizvodnjom tekstila od prirodnih vlakana, a slijede ih sektor proizvodnje drvenih proizvoda i namještaja s udjelom od 24,1 % ili 25.700 zaposlenika i sektor proizvodnje hrane i pića s 20,5 posto ili 22.000 zaposlenih. Udio primarne proizvodnje je vrlo nizak (šumarstvo 5,0 %, poljoprivreda 2,2 %), uglavnom zbog toga što poljoprivredna gazdinstva nisu registrirana, a cjelokupno zakonodavstvo je nepotpuno i nedefinirano budući da Bosna i Hercegovina nema Ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.

Interreg-IPA CBC Program Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.

Glavni cilj Interreg-IPA CBC programa predstavlja uspostavljanje mreže prekogranične saradnje u području bioekonomije (GreenCBC mreža), kao rješenje za povećanje saradnje između malih i srednjih preduzeća, institucija za podršku preduzetništvu i naučno-istraživačkih organizacija, u cilju stvaranja održivih veza među relevantnim akterima u pogledu istraživanja i razvoja inovacija u prekograničnom području.

Ciljevi projekta su rješavanje sljedećeg:

  • u programskom području postoje preduzetničke institucije za podršku, ali je potrebno unaprijediti njihovu profesionalnu strukturu i usluge, kako bi pomogli malim i srednjim poduzećima da izgrade svoje kapacitete i ojačaju konkurentnost;
  • privatni sektor tehnološki je slab, što je uglavnom posljedica niske stope ulaganja u istraživanje i razvoj privatnih poduzeća;
  • saradnja između privatnog i javnog sektora među sudionicima u području istraživanja i razvoja nije dovoljno razvijena.

Osnovne informacije o projektu:

Program: Interreg-IPA CBC Program Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.

Vodeći partner: Hrvatska gospodarska komora

Partneri: Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis iz Crne Gore, Udruženje za razvoj NERDA iz Bosne i Hercegovine i Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj iz Hrvatske.

Ukupna vrijednost projekta: 680.529,23 EUR

Trajanje projekta: 1.9.2020. – 31.8.2022.

Više informacija o programu Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. možete pronaći na www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

VELIKA PROMJENA: JP AUTOCESTE PREDLAŽU NOVI NAČIN NAPLATE PUTARINE, CIJENE BI...

0
Predstavnici JP Autoceste FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH održali su u utorak u Sarajevu sastanak o provedbi prijedloga za novi način naplate cestarina na...