Dekan PMF-a Nusret Drešković ističe da Bosna i Hercegovina ima vrlo ograničene resurse kad su u pitanju potencijali zapošljavanja stručnjaka raznih profila. Problemi završenih studenata različitih oblasti, smatra on, vezani su za Bolonjski sistem, ocjenjujući da dok je UNSA uradio većinu potrebnog posla drugi nisu prepoznali promjene.
Tako zavodi za zapošljavanje nisu uskladili akademska zvanja, titule koje se stiču sa postojećim zvanjima. Kako navode u upravi PMF-a, u tim zavodima i dalje su prisutna zvanja poput diplomirani geograf ili biolog, što taj fakultet više ne školuje.
- To je problem cijele BiH i UNSA. Zavodi u nomenklaturi još imaju zanimanja iz socijalističke BiH. Tu su neka zanimanja koja su arhaična i ne postoje potrebe za njima, a nemate ono što treba tržištu – navodi prodekan za međunarodnu saradnju i osiguranje kvaliteta Samir Đug.
On ističe da su unazad nekoliko godina slali biroima za zapošljavanje dopise u svim kantonima da ih informišu o titualama i akademskim zvanjima koja se stiču.
Problem je, smatra dekan PMF-a Nusret Drešković, i to što ne postoje analize za utvrđivanjem koje su to potrebe određenih profesija na biroima za zapošaljavanje. Ti podaci su, smatra on, potrebni kako bi se radile projekcije i strategije koje su potrebe države, a to je nemoguće ako se ne poznaje trenutno stanje.
- Kad je pokrenuto ovo pitanje otvorila se cijela lavina. To je nažalost primjer biologa, ali i drugih zanimanja – ističe Drešković.
Govoreći o tome čija je odgovornost da zakonski riješi probleme, dekan PMF-a ističe da su to skupštine kantona i Parlament Federacije BiH.
- To su zakonodavne institucije, one su osnivači. To su institucije koje nisu odgovorile pravovremeno na procese, dosta dinamične, a vezane za obrazovanje – ustvrdio je, dodajući da te institicije uporno izbjegavaju da se suoče s problemima, a da im UNSA stoji na raspolaganju kako bi se ključni problemi konačno riješili.
Nakon što završe studij biologije studenti PMF-a mogu, za primjer, raditi poslove poput bakteriologa, biologa, ekologa, zoologa, botaničara, molekularnog botaničara, genetičara, mikrobiologa, imunologa, ornitologa, parazitologa, hidrobiologa, citologa, histologa, embriologa, istraživača biologije i samostalnog istraživača biologije. Neki od tih smjerova vezani su i za zdravstvenu službu.
Problem je, smatra dekan, i činjenica da se Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH uporno nastoji fokusirati samo na stručnjake iz oblasti koje su na fakultetima medicinske grupacije, ocjenjujući da su studenti PMF-a školovni kadrovi za zdravstveni rad, ali nemaju ravopravan pristup procesima zapošljavanja.
- PMF ima tradiciju. Osnovan je prije 47 godina te imamo kontinuitet obrazovanja i u ovim strukama i u ovim oblastima. Profili tih stručnjaka nisu ljekari, niko to ne govori – ističe on, pojasnivši da završeni biolozi mogu dobiti status zdravstvenih saradnika te im treba omogućiti ravnopravan pristup konkursima.
Podsjeća da je na UNSA-u trenutno moratorij na zapošljavanje, ali da bi već sada mogli na Odsjeku za biologiju zaposliti desetak mladih biologa.
Dekan PMF-a smatra problematičnim i to što neke škole ukidaju predmet biologija, uz ocjenu da im nije potreban.
Bivša studentica Odsjeka za biologiju Alma Islamović ističe za Fenu da su se bivši studenti tog odsjeka angažovali te pisali dopise i kontaktirali sve političke instance, kao i rektorate i dekane bioloških fakulteta, uključujući i Internacionalni Univerzitet u Sarajevu (IUS) te IU Burch. Ukazali su na problematičan status profesije i diskriminaciju u smislu neproporcionalne zastupljenosti ili nepostojanja usmjerenja iz oblasti bioloških nauka kao neophodnog kadra u sistematizaciji ustanova na državnom, entitetskim i nivou distrikta, zatim zdravstvenih ustanova, obrazovnih, komunalnih, u oblasti šumarstva i drugih privrednih oblasti.
Također su usluge nudili i Ministarstvu zdravstva Federacije BiH u jeku pandemije. Međutim, za tako nešto, kako navodi Islamović, nije bilo interesa iako je pandemija Covid-19 vrijeme kada bi i njihovo znanje i zanimanje trebalo biti od velikog značaja. Ona naglašava kako educiranost biologa iz oblasti kao što su mikrobiologija, genetika, bioinžinjering, biohemija i drugih nisu bili prepoznati ni u uslovima kompromitovanog javnog zdravlja, kao ni ranije.
Kad je riječ o sistematizaciji završenih studenata biologije koji su primjera radi zavedeni ili kao profesori biologije ili kao biolozi, iako su završili biohemiju i fiziologiju, ili genetiku, mikrobiologiju ili ekologiju Islamović smatra da se ne mogu kriviti službenici koji upisuju svršene diplomce i postdiplomce u baze podataka zavoda za zapošljavanje.
- Prema našim saznanjima u Federalnom zavodu za zapošljavanje činovnici koji nas zavode u baze podataka različito nas kvalifikuju: od biologa, nastavnika biiologije, bečelora genetike, genetičara. Magistari biologije sa razičitim usmjerenjima se kvalifikuju kao biolozi, jer nemaju šifru za takvu struku, dok su drugi sa istom diplomom čak u istom kantonu u različitim opštinama upisani kao MA biolozi sa usmjerenjem biohemije i fiziologije – navodi Islamović.
Kako ističe, krivca za situaciju u kojoj su se našli tek traže, podvukavši da zakon prepoznaje fakultet za genetiku, a u cijeloj BiH postoji ukupno 7-8 genetičkih laboratorija.
- Imamo hiperprodukciju neupotrebljive robe na tržištu uz istovremeno okretanje glave u stranu. Ako se neko uspije i zaposliti u laboratoriju zdravstvenih ustanova, često je diskriminirajuće, jer ti poslovi nisu za visokoobrazovan kadar, jeftinije je da zaposlite tehničare. Biolozi nemaju kliničke predmete da bi bili interesantni zdravstvenim ustanovama, a samim tim ne mogu dobiti specijalizaciju iz biohemije ili mikrobiologije, jer to je rezervisano za dr. medicine – mišljenja je Islamović.
I dok se studenti biologije ne mogu zaposliti u strukama za koje imaju znanje, kako ističe Islamović, dešava se da ekonomisti ili pravnici rade u npr. ministarstvima za okoliš.
Ona naglašava da studenati biologije, između ostalog, traže izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojim bi trebalo jasno definirati zdravstvene saradnike sa završenim Prirodno-matematičkim fakultetom odgovarajućeg usmjerenja. Također traže formiranje komore biologa koja bi bila u mogućnosti izdavati biolozima licence za rad ili omogućiti izdavanje licence nakon dvije godine radnog staža. Traži se i omogućavanje studentima sticanje iskustva u zdravstvenim ustanovama u toku studijskog programa.
Govoreći o neravnopravnom statusu u odnosu na kolege sa medicinskih usmjerenja, Islamović navodi da su biolozi zdravstveni saradnici i stoga nijedna laboratorija nema dužnost da ih angažuje, sve je na dobroj volji. Cilj je, kako je kazala, da završeni studenti dobiju status zdravstvenih radnika kako bi mogli ravnopravno konkurisati sa kolegama sa Medicine, Zdravstvenih studija ili Veterine.
Studenti Biologije zato su, navodi Islamović, angažirali i advokata da bi ih uputio kako da se izbore za jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad.
U dopisu iz advokatske kancelarije Sanela Nezirića navodi se da status biologa nije definiran u propisima u BiH, tačnije da to zanimanje nije uvršteno kao zanimanje koje može obavljati određene poslove u sistemu zdravstvene zaštite, ali i drugim oblastima.
- S tim u vezi jedino efektivno rješenje bi bilo izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, kao i drugih propisa koji propisuju koja zanimanja mogu obavljati određene poslove. U tom slučaju bi se ostavio prostor da konkurišete i nađete zaposlenje sa takvim zanimanjem u oblastima u kojima objektivno možete raditi sa svojim stručnim znanjem i sposobnostima – navodi se u dopisu advokata Nezirića.
Ističe se također da se samo izmjenom postojećeg Zakona i sistematizacije kod zdravstvenih i drugih ustanova može poboljšati status tog i drugih sličnih zanimanja, a nikako intervencijom na univerzitetima ili fakultetima.
