BISERA TURKOVIĆ: NASTOJAT ĆU VRATITI UGLED MINISTARSTVU

Krajem decembra je Bisera Turković od svog prethodnika Igora Crnadka preuzela dužnost ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. U razgovoru za Faktor govorila je o planovima za predstojeći mandat, mogućnostima unapređenja diplomatsko-konzularne mreže, ali i o kritikama sa kojima se suočila i prije nego što je preuzela novu dužnost.

Najavili ste da ćete svoje djelovanje bazirati na načelima iz Strategije vanjske politike. Možete li biti malo precizniji, te navesti neke osnovne prioritete u narednom mandatu?

  • Strategija vanjske politike je usvojena u martu 2018. godine i definisala je prioritete u daljnjim integracijama ka EU i NATO-u, kao i jačanje regionalne saradnje.

Regionalna saradnja je nešto na čemu insistira i EU u okviru svojih uvjeta, a svjedoci smo da još ima dosta prostora za unapređenje te saradnje i predstavljanja regije u pozitivnijem svijetlu. Bosna i Hercegovina ima svoje obaveze koje proističu iz članstva u međunarodnim i regionalnim organizacijama, a jedan od prioriteta je svakako i implementacija UN Ciljeva održivog razvoja 2030 (UN SDG), koji u fokus svojih mjera stavlja upravo građane i poboljšanje uvjeta njihovih života. Naravno, i interesi velikog broja naših državljana koji se nalaze širom svijeta bit će u vrhu prioriteta rada naših diplomatsko-konzularnih predstavništava, kako bismo im omogućili da osjete brigu domovine i olakšali njihov boravak u inostranstvu.

Značajne aktivnosti će se provoditi i u cilju stvaranja preduvjeta za povratak naših građana u zemlju, kako bi svojim iskustvom, znanjem i ulaganjima mogli doprinijeti razvoju i prosperitetu naše države. Svjesni smo da treba biti realan u tom pogledu jer će interes naših građana, u prvom redu, zavisiti od unutrašnje politike koja mora raditi na izgradnji adekvatnih uvjeta kako bismo naše državljane motivisali za povratak. U vremenu kada nas napuštaju mladi i sposobni, veoma je značajno ukazati i na pozitivne primjere uspješnih ljudi koji su ostvarili svoje snove upravo u BiH, nakon povratka iz inostranstva. Pomalo ohrabruju pokazatelji iz nekih zemalja gdje se nakon vala odlazaka njihovi građani sada polako vraćaju u svoju zemlju.

Istaknuli ste potrebu za jačanje ekonomske diplomatije. Koje rezultate u tom polju možete izdvojiti kao svoje uspjehe tokom diplomatske karijere?

  • Bilo bi preopširno da navodim sve rezultate, ali evo da se fokusiramo na moju zadnju destinaciju, na kojoj sam provela nešto više od godinu.

Uspjela sam osigurati da se liberalizira vizni režim sa Katarom, kao predvjet za aktivnije djelovanje u okviru ekonomske diplomatije. Ostvaren je značajan porast robne razmjene. Raspoloživi podaci pokazuju kako je BiH tokom 2018. godine u Katar izvezla robu i proizvode u vrijednosti 6,86 miliona maraka, uglavnom mašina, što je za 4,73 miliona KM više nego godinu ranije, a čak deset puta više nego 2014. godine.

Posjete katarskih turista u prošloj godini su se utrostručile, porasle su sa 10 na 34 hiljade posjetilaca, potaknute stalnim promotivnim radom i kulturnom diplomatijom, da spomenem samo izložbu slikara Mersada Berbera i gostovanje Simfonijskog orkestra Sarajevo, bez ikakvih troškova za BiH. Sve je to rezultiralo povećanim interesovanjem za BiH. Obilježavanje nacionalnog dana je doprinijelo vizuelnosti naše zemlje, opet bez troškova za našu zemlju. Tu je i gostovanje naših sportista, što je doprinijelo porastu interesovanja i boljem pozicioniranju Bosne i Hercegovine. Ulaganja u stambene jedinice u BiHsu dostigla brojku od 12.000. Sportski centar u Rostovu kraj Bugojna je ušao u posljednju fazu izgradnje, otvaranje hotela i sportskog centra je predviđeno za 15. april 2020, nastavlja se sa drugom fazom izgradnje, a sve pod pokroviteljstvom rukometnog saveza Katara. Planirano je da sve bude otvoreno za korištenje lokalne zajednice. U pregovorima je izgradnja hotela visoke kategorije i trgovačkog centra, na lokalitetu u Sarajevu.

U aprilu je ugovorena posjeta najznačajnijih investitora iz Katara. U procesu su pripreme za bratimljenje gradova Al Khora i Bihaća, te bratimljenje Wakre i Fojnice, što bi dovelo do porasta daljnjeg investiranja u Bosnu i Hercegovinu. Pomoć raseljenim osobama od strane Katara je značajna. Ovo su samo neki od rezultata sa moje zadnje destinacije, a ako mogu ja, mogu i drugi, dakle, očekujem slične rezultate i od drugih ambasadora.

Od trenutno angažiranih ambasadora, konzula i ostalih pripadnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) u inostranstvu, koliko njih, prema Vašem mišljenju, ne zadovoljava kriterije da obnašaju tu dužnost, ne ostvaruju adekvatan učinak ili jednostavno ne zaslužuju te pozicije?

  • U ovom trenutku, na samom početku mandata, bez ozbiljne analize, ne bih se usudila davati procjene o stepenu ispunjavanja kriterija i učinka, ali ću u narednom periodu zahtijevati znatno odgovorniji pristup radu. Da li će sve to dovesti do neophodnih političkih iskoraka na ovom planu, ostaje da se vidi. Bitno je napomenuti da je Predsjedništvo BiH zaduženo za vođenje vanjske politike, a Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVPBiH) operativno sprovodi definisane politike.

Kako Vi kao ministrica možete unaprijediti rad DKP mreže?

  • Napraviti ćemo kvantitativnu i kvalitativnu procjenu rada i učinka postojeće DKP mreže i na osnovu nje preduzeti korake koji bi trebali unaprijediti njen rad. Kao što je navedeno u Strategiji vanjske politike, jasno su zacrtani naši ciljevi i interesi i očekujem od svakog uposlenika, kako u DKP mreži, tako i u sjedištu, da pruži svoj maksimum i da svi zajedno radimo na dostizanju tih ciljeva.

Šta ako se pojavi otpor Vašoj incijativi da se provjere diplome uposlenih u DKP mreži?

  • Transparetnost i odgovornost treba da budu karakteristike rada ove institucije, a jedna od mjera u tom nastojanju svakako će biti i provjera stručne spreme svih uposlenika MVP-a, bilo u sjedištu, bilo u DKP-ima. Ne očekujem otpor jer se BiH obavezala da će unaprijediti rad svoje javne uprave i svakako ću nastojati da izgradim i pozicioniram MVP kao instituciju u kojoj rade najbolji i najkvalitetniji kadrovi, kao što je to svuda u svijetu. Naravno, svi će morati računati na mnogo sistematičniji i predaniji rad i mislim da ne trebam posebno naglašavati da u jednoj takvoj instituciji nema mjesta za one koje su manipulacijom zauzeli radna mjesta i ne žele da rade.

U posljednje vrijeme u javnosti je aktuelno imenovanje Martine Mlinarević za ambasadoricu BiH u Češkoj, s obzirom na upitnu fakultetsku diplomu. Ukoliko ona zaista nema diplomu visokoškolske ustanove, smatrate li da bi trebala dobiti ambasadorski mandat?

  • Imanovanje ambasadora je u izričitoj nadležnosti Predsjedništva BiH. Postoje određene norme predviđene za ispunjavanje uvjeta za kandidaturu za ambasadorsku poziciju koje bi trebale biti eliminatorne sa pozicije pozitivnih pravnih propisa. Moje lično mišljenje je da je, možda, previše rigidno postavljena postojeća regulativa i da ima prostora da se razmotri da li i neke zaslužne i društveno utjecajne osobe, poput umjetnika, biznismena ili sportista, koji možda u tom trenutku ne ispunjavaju formalne uvjete, ipak mogu više doprinijeti promociji naše države i izgradnje pozitivnijeg imidža BiH. Treba imati u vidu da je forma bitna, ali da ona ne garantuje sadržaj i da uvijek postoje izuzeci, ali koji ne smiju da postanu pravilo. U svijetu je ustaljena praksa da se na određene pozicije biraju karijerne diplomate, ali i imenovanje tzv. političkih ambasadora, koji imaju za cilj unapređenje i promociju ekonomskih, političkih, vojnih ili kulturnih oblika saradnje.

Mandat Vašeg predhodnika je obilježen rekordnim putovanjima sa upitnom svrsishodnošću. Pratili ste kao diplomata njegov rad i kako biste ga ocijenili?

  • Bilo bi veoma neprofesionalno sa moje strane da komentarišem rad moga prethodnika. Ono što sam do sada uočila je da ima dosta prostora za unapređenje rada i funkcionisanje Ministarstva, te će to u dobroj mjeri odrediti i moj budući angažman na ovoj poziciji. Pred Parlamentom BiH će se vjerovatno u narednom periodu naći i izvještaj o radu Ministarstva u prethodnom periodu. Parlament je i najpozvaniji da procjeni rad moga prethodnika.

U određenim državama u Evropi i svijetu je očigledno prisutna pogrešna percepcija BiH. Svjedočili smo o izjavama o nama kao “tempiranoj bombi”. Kako promijeniti tu percepciju?

  • Ne smijemo dozvoliti da BiH bude sinonim političkih tenzija i laka meta pojedinaca koji znaju da neće snositi nikakve političke konsekvence za neprimjerene izjave, a sve sa ciljem pridobijanja određenog glasačkog tijela. Stvaranje zlonamjernih i neutemeljenih stereotipa, u konačnici će štetiti mnogo više onima koji ih stvaraju, nego Bosni i Hercegovini. Mi ćemo naći načina da se izborimo sa neistinama koje nam se imputiraju, a oni koji ih stvaraju će izgubiti svoj kredibilitet. Na svima nama je da gradimo pozitivnije priče koje će dolaziti iz BiH i jedino se tako možemo nametnuti kao kredibilan politički akter na međunarodno sceni.

Gdje se, mimo BiH, rješava pitanje budućnosti naše zemlje, Washingtonu, Briselu ili na nekom trećem mjestu? Kako Vi možete doprinijeti da ta rješenja budu ponajbolja za državu?

  • BiH je najveći progres napravila u vrijeme kada je međunarodni faktor bio angažovaniji u reformskim procesima. O budućnosti naše zemlje će svakako, a i najpozvaniji su, da odluče sami građani, koji jasno trebaju identificirati političke lidere koji rade u njihovom interesu. Podrška Washingtona i Brisela u jednoj vrsti sinergije su svakako najoptimalniji i najbrži način da BiH krene putem razvoja i prosperiteta, poput demokratskih zemalja zapadne Evrope. U nastojanju da izgradimo moderno demokratsko društvo, značajnu ulogu treba imati MVP, koje treba biti institucionalni predvodnk pozitivnih procesa usmjerenih ka euro-atlanskim integracijama. Nastojat ću da u svom mandatu vratim ugled Ministarstvu koji mu pripada.

Iz opozicije tvrde da je na poziciji ministra vanjskih poslova potreban neko mlađi, energičniji, te da Vi ne odgovarate tom poslu. Kao komentirate te optužbe?

  • Svako ima pravo na svoje mišljenje i iskazivanje stavova u jednom otvorenom demokratskom društvu. Naravno da je u Ministarstvo neophodno uvesti mlade i sposobne kadrove, cijeneći i iskustvo i rad starijih. Treba biti svjestan da je dobar dio kritika iskazan bez poznavanja moga rada, te da ga upućuju pojedinci kojima se politički angažman zasniva samo na kritiziranju drugih, a da pritom nemaju šta da ponude na planu vlastitih rezultata. Kritičari imaju šansu da konkretnim djelima i prijedlozima učine ovo društvo boljim i funkcionalnijim. Ja sam na tome putu otvorena za saradnju. Očekujem da deklarisane vrijednosti budu praćene radom i zalaganjem. Sve ostalo je politikanstvo i demagogija.

Jeste li Vi zadovoljni kadrovskim rješenjima u Vijeću ministara BiH? Za neke od Vaših kolege se vežu ozbiljne afere, a neki su čak i osuđivani.

  • Politika je umijeće mogućeg, pa tako i kadrovska rješenja u složenoj državi poput BiH. Laminirati nad nečim što je završeno nema nikakvog smisla. Vijeću ministara treba pružiti priliku da radi kako bi moglo pružiti očekivane rezultate. Nadam se da ćemo svi raditi na boljitku ove države, njenih naroda i građana. Smatram da svima treba pružiti šansu dok nas ne uvjere drugačije. Za sada su iskustva pozitivna i primjećujem entuzijazam kod kolega, koji bi mogao biti solidna pretpostavka za uspješan rad i saradnju.

Kada se Vaše ime spomenulo u kontekstu nove ministrice vanjskih poslova, u pojedinim medijima u susjednoj Srbiji su osvanuli naslovi o Vama kao “ambasadorici omrženoj među Srbima”. Šta kažete na takve ocjene?

  • Medijska scena je veoma kompleksna u ovo naše vrijeme. Uz državne i javne servise, pojavio se i veliki broj privatnih medijskih kuća i online portala koje su često servis ili pojedinih političkih partija ili interesnih grupa okupljenih oko različitih ciljeva. Ne mislim da postoji političar u svijetu koji se u ovo moderno medijsko doba nije našao na udaru medija ili društvenih mreža, pa tako vjerovatno ni ja neću biti pošteđena sličnih napada. Vjerujem da naši ljudi imaju dovoljno mudrosti i iskustva i da neće nasjesti na jeftine političke trikove i objave novinara koji se stavljaju u službu upitnih političkih interesa. Naš čovjek je uvijek znao u konačnici da donese ispravan zaključak. Ne sumnjam da će tako biti i sada.

Bit ćete i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i član Kolegija i samim time ćete donositi i odluke koje se tiču unutrašnje politike. S obzirom na to da ste dugi niz godina u diplomatiji, izvan BiH, koliko ste uspjevali pratiti unutrašnja politička pitanja i da li Vam u tom kontekstu odsustvo iz BiH može predstavljati svojevrsni hendikep?

  • Napredak u informacijsko-komunikacionoj tehnologiji proteklih godina učinio je dostupnim medijske informacije u bilo kojem dijelu svijeta. U odnosu na Vaše pitanje, mislim da je bitno naglasiti da sam ja samo pojedinac kome je povjereno da uz vođenje ministarstva zastupa određene stavove kao član šireg tijela. Sve odluke koje se donose bit će rezultat našeg kolektivnog djelovanja i saradnje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

LUTVIJA HAJRULAHOVIĆ: MUSTAFI JE BOSNA BILA SVE

0
Mustafa Hajrulahović Talijan bio je prvi ratni komandant Prvog korpusa Armije RBiH i general Armije RBiH. Njegova majka Lutvija je za Radio BIR govorila o svojim sjećanjima na Mustafu.