BISERKO: DODIK JE BIH DOVEO DO TAČKE RASPADA, A BEOGRAD JE NASTAVIO SA SVOJOM POLITIKOM ZAOKRUŽIVANJA SVOG PROJEKTA

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava i dugogodišnja aktivistica Sonja Biserko odgovarala je na pitanja potencijalnih novih dogovora na Balkanu, rješenja za BiH, kao i uloge međunarodne zajednice. Ona je komentirala i najave dolaska novog visokog predstavnika u BiH, koji bi najvjerovatnije trebao biti iz Njemačke.

Novi američki predsjednik Joseph Biden u prozapadnim analitičkim i političkim krugovima predstavlja svojevrsno utjelovljenje nade za Balkan, posebno za Bosnu i Hercegovinu, uzme li se u obzir njegova dobra upućenost u dešavanja na tlu bivše Jugoslavije ratnih 90-ih godina. Vjerujete li da će Bidenova administracija s većom pozornošću posmatrati region Zapadnog Balkana?

  • I prije nego što se ustoličio kao predsjednik bilo je dosta nagovještaja da će nova administracija posvetiti pažnju Zapadnom Balkanu. To se posebno očitovalo povodom 25. godišnjice od potpisivanje Dejtonskog sporazuma, kada se moglo čuti da se priprema ozbiljniji angažman i korigovanje Dejtonskog sporazuma, kako bi se Bosna i Hercegovina učlinila funkcionalnom državom. Ohrabrujuće je i to da je jedan od prioriteta na vanjskom planu nove administracije obnavljanje i jačanje savezništva sa EU i NATO, što je prethodni predsednik ne samo zanemario, nego i značajno narušio. To znači jači akcenat na sigurnost. A to neminovno uključuje i Zapadni Balkan s obzirom na njegov značaj za evropsku bezbjednost, kaže Biserko za N1.

U jednom dokumentu koji tematizira Bidenovu viziju prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom, istaknuto je kako je u aprilu 1993. godineon posjetio Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku, te da se tada susreo sa Slobodanom Miloševićem, optuživši ga za učešće u ratnim zločinima. Može li se očekivati veći pritisak na predvodnike relativizacijskih i, što je češće, negatorskih praksi političara kad je riječ o presudama Haškog suda za ratne zločine i genocid u BiH? Koliko su, gospođo Biserko, realna nadanja da će u njegovom mandatu biti pomaka u pogledu suočavanja s utvrđenim činjenicama o prošlosti?

  • Veoma je važna činjenica Bidenovo poznavanje međunarodnih odnosa i posebno onih na Balkanu. Lično je bio angažiran na Balkanu za vrijeme rata i poznate su njegove veoma emotivne i moralno intonirane izjave vezane za stradanje Bošnjaka i Albanaca. Vjerujem da je to značajna pretpostavka za djelovanje nove administracije. Osim toga, u njegovom su timu ljudi koji poznaju Balkan i koji su i sami bili angažirani 90-ih godina. S obzirom na komplikovanu situaciju kod kuće, na vanjskom planu Biden će, kao što se već vidi i kako je najavljeno, ubrzati uključivanje SAD u međunarodne multilateralne tokove, vratiti SAD u sporazume koje je Trump napustio, a kako je Balkan dio evropskog horizonta, očekujem da će Balkan vrlo brzo doći na red.

Desetljećima aktivno pratite učešće međunarodne zajednice ovdje, hajde da se osvrnemo i na najavu da će na mjesto Valentina Inzka u OHR doći njemački kandidat Christian Schmidt. Iako još ništa nije zvanično, mislite li da će ići bez većih poteškoća taj “blagoslov” Schmidtovog imenovanja od članica Vijeća za implementaciju mira, dakle i SAD-a, ali i Ruske Federacije?

  • Mnogo je reakcija na imenovanje novog visokog predstavnika i mnogi misle da je to ishitrena odluka Njemačke. Koliko razumijem, oko njegove kandidature vodile su se konsultacije mada nije objelodanjeno s kim. U svakom slučaju, njegove šanse da postane novi visoki predstavnik su realne, a njegov zamjenik, kao i do sada vjerovatno će biti Amerikanac. Christian Smidt slovi za sposobnog profesionalca. Djelovanje SAD na Balkanu bit će u saradnji sa Njemačkom, koja je najzainteresovanija za Balkan i očigledno je u okviru EU najmoćnija. Njemački stil se bitno razlikuje od američkog, ali za očekivati je da će SAD vršiti pritisak na Njemačku da se snažnije angažuje, i, ne samo to, nego da i preuzme vodeću ulogu.

Za Schmidta je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao kako se radi o čovjeku koji je u svom političkom putu pomogao Republiku Hrvatsku, a poznato je i njegovo odlikovanje Redom Ante Starčevića. Da li to otvara prostor za sumnju da bi Schmidt mogao s visokom blagonaklonošću da gleda na stavove zvaničnog Zagreba prema Bosni i Hercegovini i njenom unutarnjem uređenju?

  • Ne znam šta je sporno u njegovoj pomoći Hrvatskoj. Vidim da se o tome dosta špekulše u bosanskoj javnosti. Koliko sam ja shvatila iz raznih izjava, ići će se na federalno rješenje s tim što nisu poznati detalji. Smatram da bi bosanskohercegovačka javnost i politička elita trebalo da se pripreme, kako bi aktivno učetsvovali u formulisanju najboljeg rješenja za Bosnu. Mislim da će veliki akcenat u tom pogledu biti stavljen na građane odnosno da će se u velikoj mjeri oslanjati i na bazu. Posljednji izbori u BiH su pokazali da se raspoloženje građana mijenja i da su mogući obrti koji mogu dovesti do značajnog iskoraka.

Dio ove teme su i navodi o rusko-njemačkom rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Je li realno da bi Njemačka bilo šta mogla raditi suprotno dosadašnjim dobrim praksama saradnje s BiH?

  • Mislim da je to spekulacija koja nema utemeljenje, bar kada je riječ o Balkanu. Uostalom, u prvom telefonskom razgovoru Biden-Merkel govoreno je o šest prioriteta, a jedan se odnosi na Zapdni Balkan. Njemačka svakako ima svoje posebne interese sa Rusijom. Oni su historijski i ekonomski. Riječ je prije svega u ovom slučaju, o Sjevernom toku. Mislim da se u našoj javnosti suviše pojednostavljuju neke stvari, stiče se utisak da će se sve rješavati upravo preko Balkana. Balkan jeste važan za Rusiju, ali odnosi sa Njemačkom su mnogo važniji. U perspektivi je za očekivati da se odnosi na liniji SAD-EU-Rusija normalizuju. Strateški to bi bilo važno za Zapad.

Čini mi se sasvim legitimnim polemizirati o bilo kojem interesu i utjecaju, radilo se o ruskom, kineskom, turskom ili američkom, ali gdje Vi pronalazite neku “razumnu granicu” između pogubnog i prihivatljivog stranog utjecaja na Balkanu? Jasne su pozicije Rusije, ali jasna je i orijentacija Bosne i Hercegovine, barem deklarativna.

  • Balkan spada u evropsku interesnu sferu i to je očito iz svega onog što je do sada urađeno. Podsjećanja radi, nakon 2000., odosno 2003., donijeta je odluka na samitu EU u Solunu da se otvori mogućnost članstva svim zemaljama Balkana koje to žele. Sve su izrazile želju i u međuvremenu neke su i postale članice EU. Od tada se gradi tzv. balkanska arhitektura koja podrazumijeva članstvo u EU, NATO i Vijeću Evrope. Taj proces ide sporo, ali je sasvim usporen nakon finansijske krize 2008., i posebno nakon migranstke krize. Dezangažovanje Zapada na Balkanu od 2008., otvorilo je prostor drugim akterima. U tom periodu došlo je do razgradjivanje svih dostignuća koja su išla ka funkcionalnosti BiH. Dodik je takoreći Bosnu i Hercegovinu doveo do tačke raspada, a Beograd je nastavio sa svojom politikom zaokruživanja svog projekta. Za vrijeme Trumpovog mandata, koji nije imao poseban interes za Balkan, taj trend je uznapredovao, Tek nakon što je penetracija Rusije, i posebno Kine, otišla predaleko, Zapad se trgnuo i krenuo sa raznim inicijativama, poput Berlinskog procesa, kako bi povratio Balkan u svoju orbitu. U međuvremenu došlo je do dubinskih promena koje je kristalizirao COVID 19, a prije toga Trump. A, koje su nametnule Balkan kao prioritetno sigurnosno pitanje. Nedavne izjave nove administracije, kao i EU i posebno Nemačke, najavljuju novi odnos i značajniji angažman na Balkanu. Srbija je važna opstrukcija u konsolidaciji Balkana, jer igra i na Kinu, Rusiju, EU i SAD. Beograd smatra da je u međuvremenu popravio svoj međunarodni položaj uspostavljanjem bliskije saradnje sa Rusijom i Kinom i računa da su njegove pregovaračke pozicoije ojačale. Prije svega u smislu rješavanja statusa Kosova, jer se još uvijek nada da je moguća podjela Kosova. Za takav stav ih je ohrabrio i Izvještaj međunarodne krizne grupe koja je vratila u opticaj razmjenu teritorija. Potpisnici izvještaja pripadaju međunarodnom lobiju koji se zalagao za podjelu Kosova. ICG je nekada bila uticajna i njeni izvještaji su bili relevantni. Međutim, ovaj izvještaj nije u duhu najavljenih promena.

Šta s NATO putem?

  • Jugoslavija je bila važan bezbjednosni okvir koji je, uz to, osigurao emancipaciju zemlje u svakom pogledu. NATO je istio tako važan bezbjednosni okvir, ali okvir koji bi osigurao normalizaciju odnosa u regionu kao što je nekada to uradio i sa Evropom. Osim toga držao bi region pod jednim kišobranom i spriječio cijepanje Balkana na različite ineteresne sfere koje bi u tom slučaju predstavljalo kontinuiranu tenziju u regionu. Beograd upravo to radi nadajući se promjeni međunarodnog konteksta koji bi išao na ruku realizaciji tzv. srpskog svijeta.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE