BOGATE ZEMLJE GOMILAJU VAKCINE, A DEVEDESET POSTO LJUDI U SIROMAŠNIJIM ZEMLJAMA SE NEĆE NI USPJETI VAKCINISATI

Evropa i SAD su prvo ignorirali upozorenja o vrlo zaraznoj bolesti, a kasnije su puževim korakom uspostavljali mjere ograničenja, poput obaveznog nošenja maski, i nudili slabu financijsku podršku milionima koji su se borili za preživljavanje tokom lockdowna.

Kako je virus došao iz Kine, a ne sa Zapada, zapadne su zemlje povjerovale da ih on neće pogoditi na isti način i da će one putem sofisticiranog birokratskog sistema uspjeti steći imunitet na pandemiju. To im, naravno, nije uspjelo, piše The Guardian.

Ove su godine te iste države uspjele nadmašiti same sebe po ispraznom djelovanju na međunarodnoj političkoj sceni. Krenule su s gomilanjem zaliha vakcina te počele prati ruke od bilo kakve odgovornosti za daljnje širenje pandemije.

Bogate zemlje s 14 posto svjetske populacije osigurale su 53 posto najboljih vakcina. Gotovo sve vakcine kompanija Pfizer i BioNTech završit će u bogatim zemljama. Isto vrijedi i za ona kompanije Moderna, kojih i nema u siromašnim državama. Zapravo, devet od 10 ljudi u siromašnim zemljama neće se uopće ni uspjeti vakcinisati.

Washington praktički sjedi na vakcinama, pazeći da ih niko ne dobije sve dok postoji potražnja u SAD-u. Evropska unija izvezla je 34 miliona doza u one zemlje koje zapravo i nemaju problema s nabavom ili plaćanjem – u Singapur, Saudijsku Arabiju i Hong Kong. Čak je poslala oko devet miliona doza u Veliku Britaniju, zemlju koja više nije u Evropskoj uniji i koja neprestano provodi vlastitu zabranu izvoza vakcina.

Čelnici Moderne se vrlo vjerovatno previše ne zamaraju patnjama siromašnih predjela u koja ne stižu vakcine. Naime, procjenjuje se da će kompanija ove godine prodati vakcine u vrijednosti od preko 18 milijardi dolara. Ni Pfizeru ne ide loše; i on u 2021. očekuje dobit od 15 milijardi dolara.

Južnoafrička Republika, zemlja s najvećim brojem zaraženih na tom kontinentu, kupuje vakcinu AstraZenece po skoro dva i po puta većoj cijeni od Evrope. Francuska podružnica AstraZenece saopćila je novinarima u novembru 2020. da će ograničiti cijenu po dozi na 2.50 eura, ali su evropske zemlje uspjele dobiti vakcinu po nižoj cijeni, a afričke po mnogo višoj.

Kanada je kupila više doza po glavi stanovnika od svih ostalih zemalja; ima dovoljno da svakog svog građanina vakciniše pet puta. No cijelom afričkom kontinentu, u kojem živi 1.3 milijarde ljudi, dodijeljeno je ukupno 300 miliona doza. Krajem januara je u cijeloj supsaharskoj Africi dano samo 25 vakcina.

Izrael je početkom ove godine administrirao više od 150.000 doza i time postao vodeća zemlja na svijetu po programu vakcinisanja; s time da je zanimljivo da nije vakcinisan dio okupiranog palestinskog naroda. Kada su o tome pitali izraelskog ministra zdravstva, odgovorio je da oni nemaju zakonsku obvezu vakcinisanja Palestinaca. Ovakva izjava je preglupa i preokrutna, navodi The Guardian i dodaje kako svaka država ima odgovornost prema okupiranom teritoriju ili narodu.

Izrael namjerava svoj višak zaliha vakcina Moderne pokloniti zemljama koje su preselile svoje ambasade u Jeruzalem, poput Mađarske, Češke i Hondurasa, a Palestinci neka se snađu sami za sebe.

Dok su zapadne zemlje naporno radile na sebičnom gomilanju zaliha, Kina i Rusija prakticirale su diplomatiju vakcina. Kina je 13 zemalja ponudila besplatne doze, a obje zemlje zajedno su isporučile više od 800 miliona doza u 41 zemlju. Niko ne tvrdi da to rade čisto iz dobrog srca, ali ovakva situacija jasno ukazuje na nadolazeću promjenu u svjetskom poretku moći.

Dakle, Kina i Rusija 800 miliona doza, a EU 34. SAD i Velika Britanija nisu ništa ni dali drugim zemljama. Ovakav maskirani nacionalizam u pogledu vakcina nepopravljivo šteti Zapadu i objelodanjuje njegove licemjerne tvrdnje o velikodušnosti i brizi za globalno zdravlje.

Covid-19 dao nam je nove uzore: Vijetnam, Novi Zeland, Island, Ruandu. Ove manje države, od kojih su neke i siromašne, uspjele su zaštititi svoje stanovništvo.

Vijetnam, država od 97 miliona stanovnika, do jula 2020. bila je najveća država na svijetu koja nije imala niti jedan smrtni slučaj od koronavirusa. Do novembra 2020. zabilježila je samo nešto više od 1.000 slučajeva zaraze.

S druge strane, godinu nakon početka pandemije, od Covida-19 umrlo je pola miliona Amerikanaca. Znači, od koronavirusa je umrlo više građana SAD-a nego što ih je umrlo u Prvom i Drugom svjetskom ratu te Vijetnamskom ratu zajedno.

Trećina američkog vojnog osoblja odbila se vakcinisati protiv Covida-19. Ironično je da je upravo ona vojna organizacija koja nije imala nikakvih sumnji prilikom izrade oružja za masovno uništenje sada skeptična prema vakcini. Ista organizacija koja nije imala većih problema s brutalnosti u zatvorima Abu Ghraib i Guantanamo sada je paralizirana etičkim nedoumicama antivaksera.

Hiperkapitalisti su bili ti koji su proširili ovu kugu, a zatim se obogatili na vakcinama. Sada će osigurati svoje najbliže i biti prvi u redu za najbolje vakcine – koje često ni neće htjeti primiti. A siromašni koji su se borili za preživljavanje tokom kontinuiranih lockdowna čekat će u redu i umrijeti. Covid-19 je satro mnoge naše snove, nadamo se da će razrušiti i slomljenu skelu naše moralne maštarije, zaključuje The Guardian.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

BROJKE NE MOGU SAKRITI: MANJI BH. ENTITET DUPLO ZADUŽENIJI OD DUPLO...

0
Sa novim zaduženjem manjeg bh. entiteta RS od 300 miliona eura na londonskoj berzi, ukupan dug manjeg bh. entiteta će dostići rekordan iznos od oko 6,6 milijardi КM.