BORBA SA VISOKIM TEMPERATURAMA: EVO KAKO SU SE LJUDI RASHLAĐIVALI PRIJE KLIMA UREĐAJA

Stanovnici drevnih civilizacija borili su se s vrućinama kao i mi danas, s tim što nisu imali klima uređaje da im pomognu.

Zbog toga su morali biti maštovitiji, kako bi sebi olakšali život s onim što imaju.

Tokom vrelih ljetnih dana svi na terasama kafića i restorana tražimo mjesto blizu ventilatora s raspršivačima vode kako bi se osvježili.

Drevne metode

Na sličan način rashlađivali su se još u Starom vijeku. Drevni Egipćani, Indijanci, Rimljani i Grci potapali su velike komade platna u vodu i potom ih vješali na otvore za vrata i prozore. Strujanje zraka kroz mokre tkanine stvaralo je osjećaj svježine u zagrijanim prostorijama.

Ova metoda se prenosila stoljećima, pa se na starim fasadama u Kotoru i drugim mediteranskim gradovima i dalje mogu vidjeti metalne ili drvene konstrukcije iznad prozora, koje su služile za razapinjanje mokrih plahti.

U Egiptu su u hodnicima, kroz koje je strujio zrak, držali i velike posude s vodom. Isparavanje vode spuštalo je temperaturu zraka za koji stepen.

Arhitektura

Drugi način rashlađivanja objekata bila je sama arhitektura, koja je varirala od podneblja do podneblja.

U Starom Rimu su kroz kuće pravljeni kanali kroz koje je tekla svježa hladna voda. Cijevi za vodu postavljane su i kroz same zidove, što mnogi nazivaju prvim sistemima centralne klime.

Na Bliskom Istoku su na kućama građeni takozvani zračni tornjevi, koji su svojim sistemom specifično raspoređenih otvora omogućavali da zrak struji kroz objekte i na taj način ih rashlađuje.

Tornjevi su bili različiti od pokrajine do pokrajine, prilagođeni vjetrovima koji pušu u tom kraju, vlažnosti zraka i količni pijeska i prašine u zraku.

Ova rješenja su bila zanemarena u modernoj ahitekturi 20. stoljeća, da bi oživjela u 21. kao idelan način da se prostor hladi, a smanji utrošak električne energije, samim tim i troškovi.

Nebeski bunari

Kina je imala svoje arhitektonsko rješenje – svjetlarnike, takozvane „nebeske bunare“ u krovovima, kroz koje je svjež zrak ulazio direktno u centar objekta. Raspored prostorija oko svjetlarnika je bio takav da sunčeve zrake nisu uspjevale zagrijati prostor ispod svjetlarnika.

Ispod otvora u krovovima se često nalazilo i korito za skupljanje kišnice, pa je voda koja je iz njega isparavala dodatno hladila prostor i osiguravala vlagu za raslinje.

Naravno, tu su i lepeze kao preteča ventilatora. Prvo su bile napravljene od lišća, papira, tkanina, polukružnog oblika kako bi se što lakše držale i njima se hladilo.

Prvi električni ventilator nastao je 1880. godine, a početkom 20. stoljeća počeli su bio dio pokućstva.

Prvi klima uređaj, najsličniji onom koji mi danas poznajemo, izumio je američki inženjer Willis Carrier 1902. godine.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE