BOROVICA: BILJKA LJEKOVITA OD STABLA DO PLODA

Borovica ili kleka (lat. Juniperus communis) veoma je razgranat polegli ili uspravni grm, a ponekad i niže drvo. Listovi su oko centimetar dugi, tvrdi, šiljati i bodljikavi te po tri rastu iz istog mjesta. Borovica raste po kamenjarima, proplancima, šumskim livadama, obroncima, a jako voli kamenite te krševite podloge.

Zanimljivo je da je borovica sva ljekovita: grančice, iglice, drvo, korijen i tamnoplave bobice.

Borovicu ni u kojem slučaju ne smiju koristiti trudnice i osobe s bolestima bubrega, ostali mogu bez ograničenja.

Prilično je rasprostranjen stari evropski začin. Još su stara plemena poznavala i cijenila bobice, prije svega zbog njihove ljekovitosti. Po njihovom uvjerenju, pomagale su protiv cijelog niza bolesti, kako kod čovjeka tako i kod životinja.

U srednjem vijeku su vjerovali da čak sprečava i kugu. Tako je ova biljka ušla u mnoga vjerovanja i vradžbine. Drvo se moglo paliti samo u određene svrhe, a ogrlice od bobica su tjerale zle duhove i štitile od uroka.

Plodovi borovice nekada su se koristili za zaštitu od kuge, kolere i drugih bolesti, pa je u narodu i danas ostalo uvjerenje da je žvakanje plodova borovice najbolja zaštita protiv svake zaraze.

Često se koristi i za uklanjanje žgaravice. Plodovi sadrže eterično ulje (1,0-2,5 odsto), flavonoidne glikozide, trjeslovine, 30 odsto invertnog šećera, pektin, gume, smole i voskove. Pripravci od borovice djeluju antiseptički i diuretički, te se koriste kod vodene bolesti, smanjenog mokrenja, reume, gihta, edema nastalih zbog loše cirkulacije, kod nadutosti i grčeva u želucu i crijevima, žučnih tegoba, za pospješenje menstruacije, kod bronhitisa i sluzi u disajnim organima, kao i za detoksikaciju organizma.

Zajedno s hranom, borovice djeluju kao najfiniji začin. Obična borovica ili kleka je začin prisutan u evropskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinuje s biberom, mažuranom i lovorom, ali i voćem.

Izvrsno će zaokružiti aromu miješanih marmelada, a zanimljiv su i sofisticiran prilog uz kiselo pečenje, divljač, riblja jela te ostale tamne umake uz jela od mesa. Koriste se i za pravljenje alkoholnih napitaka, poput džina. Kao začin mogu se koristiti i svježe i sušene bobice, cijele ili usitnjene. Poboljšaće ukus i jelima na bazi pavlake, npr. jelima s gljivama te jelima od povrća.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NE ODLAZI SE IZ BIH U NJEMAČKU KAO PROŠLE GODINE: 70...

0
Njemačka je u prošloj godini za bh. državljane izdala 4.154 radne vize, dok je u istom periodu 2019. izdala 11.939 ovih viza, pokazuju podaci Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.