BOSANCI I HERCEGOVCI U AUSTRIJI ŽELE STATUS NACIONALNE MANJINE

Austrijski dnevni list Heute se osvrnuo na zahtjev Bosanske akademske zajednice (GBAÖ) da građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine dobiju status nacionalne manjine u ovoj zemlji.

Ilustracija

U tekstu pod naslovom “Austrijski Bosanci žele novi status” je navedeno da Bosanska akademska zajednica ulaže velike napore da bi to postigla. Sa njihove web stranice Heute je izdvojio razlog zašto smatraju da bi se to trebalo ostvariti.

  • Mi Austrijanci bosanskog porijekla vjerujemo da će se uskoro desiti da Bosanci budu priznati kao etnička grupa. Biti priznat kao manjina je od velikog značaja jer to potvrđuje naš izvanredni doprinos historijskom, kulturnom i političkom razvoju države i društva – istaknuto je.

Ovaj dnevni list je ocijenio da zaista postoje razlozi da bosanskohercegovačka zajednica bude priznata kao nacionalna manjina. Pozivajući se na podatke objavljene na stranici statista.com ova zajednica je među pet najvećih u Austriji te je dobro integrirana i daje znatan doprinos razvoju zemlje.

Iz Bosanske akademske zajednice su naglasili da dio bosanskohercegovačke zajednice mogu biti svi bez obzira na religijsku pripadnost.

  • Generacije Bosanaca i Hercegovaca žive u Austriji. Oni su jedna od najvećih i najintegriranijih zajednica. Dio bosanskohercegovačke zajednice mogu biti svi bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost. To prije svega znači dobiti potvrdu o izvanrednom doprinosu razvoju historijskog, kulturnog i političkog života u Austriji – poručili su.

Podršku im je dao Krug intelektualaca 99 iz Sarajeva u kojem smatraju da bi to ojačalo položaj zajednice. I oni su potcrtali njihov doprinos razvoju ove države. Ocijenili su da bi ostvarivanje ovog zahtjeva bilo čimbenik u, kako su istakli, revitaliziranju bosanske države.

Za Bosansku akademsku zajednicu status nacionalne manjine bi značio i perspektivu za buduće generacije te zaštitu od otuđenja.

Heute je podsjetio da su u Austriji gradišćansko-hrvatska, slovenačka, mađarska, češka i slovačka zajednica priznate kao nacionalne manjine. Time su znatno zaštićene od diskriminacije. To podrazumijeva da imaju pravo na maternji jezik kao zvanični jezik u javnim poslovima, školstvu, kulturnim djelatnostima itd. Između ostalog, nalaže se postavljanje dvojezičnih odnosno višejezičnih natpisa na javnim mjestima, piše Klix.

Na portalu Heutea je objavljena i anketa sa pitanjem da li bosanskohercegovačka zajednica treba dobiti status nacionalne manjine. Do sada 73,6 posto ispitanika smatra da se to ne treba desiti, njih 18,73 posto smatra suprotno, dok 7,46 posto ispitanika nema stav o ovom pitanju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.