BOSANSKI JEZIK SU NARUŠAVALI, ALI ON IMA SVOJE MJESTO: PROF. ALEN KALADŽIJA O ZNAČAJU BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI I SEVDALINKE

U emisiji „Stil života u islamu“ Hayat TV-a nastavili smo pričati o sevdalinci i toj pisanoj riječi, o jeziku i bošnjačkoj književnosti sa prof. dr. Alenom Kaladžijom, direktorom Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Ma koliko se stoljećima unazad bosanski jezik pokušavao i narušavati, bio je u otporuku, ali on ima svoje mjesto.

  • Bosanski jezik je dio našeg identiteta, od kad postoji svijest o tom jeziku, mi ga  imenujemo upravo tim imenom. Njegovu historiju možemo pratiti kao historiju ostalih slavenskih naroda, od 12.stoljeća. To ne znači da ne možemo govoriti o prahistoriji bosanskog jezika prije početaka opismenjavanja. Zapravo svi slavenski jezici od 12.stoljeća. stiču status pojedinačnih jezika, s njima i bosanski jezik – govori nam prof. dr. Kaladžija.

Epska pjesma koja je ostavila poseban trag na identitet našeg samog jezika. Epiku je potrebno svrstati u vrlo važan segment naše književnosti.

  • Epsko nasljeđe je zaista vrijedno pogotovo ovo koje je nastajalo u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i nekim širim okvirima, ako govorimo uopće u epskom nasljeđu slavenskih naroda, a ako ćemo posebno specificirati problem bošnjače epike, ona je značajna iz više razloga. Najprije njezin značaj možemo pogledati u kulturološkom smislu. Kod nas, nažalost, postoji jedna svijest da ta vrsta literature našeg umjetničkog usmenog nasljeđa nije na adektvanom nivou zastupljena. Odnosno postoji svijest da bošnjačka epika nije sastavni dio našeg identiteta. Zato se kod nas desilo da sevdalinka dobila zasluženo mjesto. Međutim, epika nije. Ona treba jer je jako važno. Njeguje kolektivne nacionalne vrijednosti- poručuje u našoj emisiji uvaženi prof.dr. Kaladžija.

Epika je bila značajna u smislu samoga jezika. Dijalektološka istraživanja koja su vršena u 20.stoljeću u smislu književno-historijskog posmtranja i kontekstu dijalegatske baze BiH, su pokazala da su narodni govori jako bliski upravo epskom nasljeđu.

  • Ako se prisjetimo da je Vuk Karadžić instistirao da uvede srpski narodni jezik za osnovicu standardnog jezika. Mi u BiH imali smo takvu vrstu koncepta koji je postojao, zapravo prostor BiH od srednjeg vijeka do danas jako je puno zasnovan na narodnom idionu. Od povelje Kulina bana, do početaka standardizacije mi možemo pratiti  taj kontinuitet upotrebe narodnog jezika. Upravo je epika, proilazeći iz dijalegatske baze i prelazeći iz određenih područja posredstvom pjeva, guslara išla sa koljena na koljeno. Malo je poznata činjenica da su epski Bošnjaci zastupljeni u albskoj epic i- između ostalog govori nam prof. dr. Kaladžija.

Dodaje, kako prema istraživanju Herte Kune došlo je do potvrde da je udio bošnjačke epike u stvaranju  srpsko-hrvatskog jezika izuzetno je značajan. Epika se dugo vremena kroz ramazan očuvala.

  • Epika je, zapravo guslarska tradicija koja je govorila o važnim pojavama vezanim za bošnjački, kulturni, nacionalni i etnički identitet. U toku ramazana, epika u to vrijeme je bio medij preko kojeg su se primale informacije. Imali smo guslare koji su poslije teravije do sehura sjedili uz gusle i pričali o samim epskim junacima – priča uvaženi prof.dr. Kaladžija.

Epici se mora dati više pažnje u našem obrazovnom sistemu, poručuje Kaladžija. Dodaje, ako kompariramo u odnosu na srpsku književno jezičku tradiciju i obratimo pažnju koliko je epika važna u srpskoj tradiciji i kulturi, mi nemamo razloga da se stidimo te kulture koja je  sastavni dio našeg identiteta, kao što je epska tradicija.

Video možete pogledati i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PREDSTAVNIČKI DOM O USPORAVANJU GRADNJE TUNELA HRANJEN

0
Predstavnički dom Federanog parlamenta je večeras na sjednici u Sarajevu, povodom razmatrane informacije o gradnji tunela Hranjen na putu Sarajvo - Goražde, odobrio većinom glasova zaključke parlamentarnog odbora za promet i komunikacije da nadležni ispitaju ko je odgovoran za usporavanje projekta gradnje ovog tunela.