BOSNA I HERCEGOVINA I DRUGE ZEMLJE U BROJKAMA

Imamo tržišta, sposobnih i pametnih ljudi, privrednika koji unatoč administrativnim barijerama ostvaruju više nego dobre rezultate. Imamo i onih koji umiju s inovacijama, ali i loš politički ambijent pa osjetimo da i u robnoj razmjeni krene, krene pa stane. Moglo bi bolje da nije deficita i da nije dizanja tarifa za 100% od nama bliskih zemalja.

Ilustracija

Piše: Melina Rašidović

Bosna i Hercegovina u 2019. ostvarila je ukupan obim robne razmjene u iznosu gotovo 32 milijarde maraka, od čega vrijednost izvoza iznosi 11,8 milijardi, a uvoza skoro 20 milijardi maraka. 

U odnosu na godinu prije to je pad od 3,17%. Nisu to samo procenti, to je pad od pola milijarde maraka, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BIH.

Razlog za jedan dio minusa je dizanje tarifa koje je uvelo Kosovo, pa smo izgubili tržište od 132 miliona maraka, uz 300 miliona prometa koji nije ostvario Aluminij.

  • Moramo kazati da pad izvoza od 3,17 nije vezan samo za situaciju Aluminij i Kosova, problemi nam se dešavaju u padu industrijskog uvoza u Njemačku gdje je pri tome došlo do pada potraženje robe za autoindustriju iz BIH, promjena fiskalne politike u Iltaliji je utcjela na to i Brexit. Svi dosta o tome govore, niko ne zna šta će se desiti jedini pouzadni pokazatelji koje smo u Briselu dobiti da će Velika Britanija kao jedan od šest najvećih finansijera EU, povlačenjem iz EU, povuči i iz fondova koji idu za razvoj zemlja a što znači da će EU fondovi biti smanjenji a to će osjetiti i BIH, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BIH, Vjekoslav Vuković 

BiH bi mogla više osjetiti situaciju s Kosovom. Ne samo da smo izgubili tržište za izvoz vrijedno 132 miliona maraka, nego smo, objašnjava Vuković, izgubili i trgovinske pozicije. Naše mjesto zauzeli su drugi lanci.

Uvoz u BiH je blago povećan za gotovo 280 miliona KM, a uzrok povećanja je rezultat privredne aktivnosti u zemlji, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori, odnosno povećane domaće potrošnje i variranja cijena nafte i naftnih derivata u proteklom periodu.

Dobru pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvaruje s Njemačkom  i Italijom, dok suficit bilježimo u razmjeni s Austrijom.

U ukupnom obimu robne razmjene BIH, na zemlje EU odnosi se 66%, CEFTU 14%. Jedino sa zemljama EFTA-e bilježimo suficit, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

  • Želim da napomenem da je BIH ove godine preuzela predsjedavanje CEFTA-om iz tog razloga naše predsjedavanje će trajati do januara 2021. poznato je da od prethodnog predsjedavanja Albanije smo preuzele obaveze i kao prioritete definirali slobodno kretanje roba uklanjanje prepreka, slobodna trgovina uslugama i ulaganjem. Ono što smo apostrofirali u Briselu i nimalo bez razloga jeste dodatni Protokol 7 odnosno rješavanje sporova u okviru CEFTA-e, objasnio je Staša Košarac, minister vanjske trgovine I ekonomskih odnosa.

Kažu i kako BiH općenito mora povećati svoj BDP, pojačati proizvodnju, ulagati u startup kompanije, baviti se inovacijama, brendirati ono u čemu smo dobri, ulagati u mlade.

Tako je robni deficit u periodu 2019. godine iznosio preko 8 milijarde KM, što predstavlja nominalno povećanje od 672 miliona KM odnosno 9,16%.

Posmatrano po zemljama, najveći trgovinski deficit povećan je prilikom razmjene sa Kinom, Turskom, Hrvatskom itd a smanjen u okviru razmjene sa Rusijom i Srbijom.

Evropska unija (EU) – najznačajniji partner

BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa EU učestvuje sa 72,1% izvoza i 68,0% uvoza.

Na tržište EU izvezeno je  robe u vrijednosti od  8.554.657.000 KM, dok je uvoz iznosio 13.520.320.000 KM

Najznačajniji partner po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je R. Hrvatska.

Obim vanjskotrgovinske razmjene sa R. Hrvatskom u 2019. godini iznosio je 4.97 mld KM, od čega je izvoz iznosio 1.45 mld KM a uvoz 3,51 mld KM.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 41% ( -4% u odnosu na prošlu godinu).

U 2019. godini iz Hrvatske je na tržište BiH najviše uvezeno:

  • Naftna ulja i ulja bit.min 1.10 mld KM
  • Električna energija 167,82 mil KM
  • Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže čokoladu 97,33 mil KM
  • Šećer od šećerne trske ili repe 59,74 mil KM
  • Portland – cement 56,29 mil KM

CEFTA 2006 ( CEFTA) drugi najznačajnji partner BIH

Nakon EU, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA-om  učestvuje sa 17,4% izvoza i 15,4% uvoza.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija.

U 2019. godine na tržište Srbije najviše se izvezlo:

  • Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena 245,33 mil KM
  • energija 169,36 mil KM
  • Toplo valjana žica od želj. 100,37 mil KM
  • Drvo ( obrađeno po dužini) 63,07 mil KM
  • Šipke od željeza ili neleg.čelika 43,52 mil KM

EFTA i ostala tržišta

Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 16,6 % uvoza i 10,6 % izvoza BiH. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.  U 2019. godini uvoz iz Švicarske je smanjen za 21%   i iznosio 441 mil KM je a izvoz povećan za 9% i iznosio je 240,85 mil KM.

U tzv “ostalim tržištima“ ili „ trećim zemljama“  najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene je Turska, zatim SAD. Kina itd

Sektori

Agroindustrijski sektor je zabilježio pad izvoza i povećanje uvoza, što je rezultiralo deficitom od 2,4 milijardi KM.

Smanjenju izvoza je doprinijelo smanjenje 02- Mesa i proizvoda od mesa. Ovo smanjenje se najvećim dijelom odnosi na prekid izvoza svježe razhlađenog goveđeg mesa u Tursku, što je rezultiralo smanjenju od skoro 70% u odnosu na 2018. godinu.

  • Smanjen je i izvoz 01- Živih životinja za 56%, 10 i 11- Žitarica i proizvoda mlinske industrije za 55%, 17-Šećer i proizvodi od šećera za oko 38 %, 18- Kakao i proizvodi od kakaa za oko 10% . Izvoz mlijeka je porastao za 21%, no i dalje je nastavljen trend nepovoljne strukture vanjskotrgovinske razmjene. Mlijeka i njegovih proizvoda smo izvezli u vrijednosti od 111,3 miliona KM, a top izvozna tržišta su zemlje CEFTA-e; i dalje uglavnom izvozimo 0401- UHT sterilizirano mlijeko i 0403- Mlaćenicu, kiselo mlijeko, pavlaka i kefir,  koji imaju najnižu tržišnu vrijednost. Istovremeno je porastao i uvoz mlijeka i njegovih proizvoda za 13,54%, ukupna uvezena vrijednost iznosi 185,8 miliona KM, stoji u analizi Vanjskotrgovinske komore BIH.

Pogledajte video OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.