BOŽIĆ KAKAV SVIJET NE PAMTI: MILIONI LJUDI PRIMORANI OTKAZATI PROSLAVU

Koronavirus je ove godine ukrao i Božić - milioni ljudi širom svijeta bili su primorani otkazati ili ograničiti proslave tog praznika u vrijeme dok velik broj zemalja donosi nove restrikcije.

Pandemija je odnijela više od 1.7 miliona života, a niz novih žarišta podsjetnik su da se usprkos vakcinisanju život neće tako brzo vratiti u normalu. Većina Evrope ove jeseni se suočila s ponovnim, snažnijim izbijanjem virusa s kojim se još uvijek nosi.

Za mnoge će se izolacija, koja je obilježila gotovo cijelu ovu godinu, produžiti i na Božić i razdoblje poslije tog praznika. U Belgiji većina stanovnika smije primiti samo jednog gosta.

Britanci su odsječeni od ostatka svijeta zbog novog soja virusa koji se pojavio na otoku. Neke restrikcije na britanskim granicama privremeno su ublažene za blagdane, no tisuće Evropljanai dalje su zatočene u Engleskoj.

U Sjedinjenim Državama je dosad vakcinisano više od milionljudi, no odgovor države na koronavirus i dalje je haotičan.

Njemačka je morala otkazati svoje slavne božićne sajmove, a papa Franjo će svoju tradicionalnu polnoćku održati dva sata ranije kako bi zadovoljio italijanski policijski sat.

Doček Nove godine proći će u istom duhu kao i Božić. Potpuno zatvaranje nakon božićnog perioda prijeti Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Austriji, a neke države poput Portugala uvele su policijski sat za proslavu Nove godine, piše Index.hr.

U Hrvatskoj brojne zabrane. Ali ne i za crkve

Hrvatska Božić dočekuje u nezapamćenim uvjetima. Zabranjeni su adventi, kao i svako javno okupljanje više od 25 osoba. Zatvoreni su kafići, restorani i ostali ugostiteljski objekti, teretane, sportski centri… Za blagdane, tačnije sve do 8. januara, zabranjeno je okupljanje više od 10 osoba u kućama. Uz to, zabranjeno je i okupljanje ljudi iz više od dva različita domaćinstva.

No, usprkos strogim mjerama, crkve za Božić i Badnjak ne samo da su otvorene, već su mjere za njih uoči praznika dodatno ublažene.

Na Badnjak i Božić, kako su najavili iz Stožera, crkvama će biti dopušten ulazak većeg broja vjernika od sada propisanih 25. No ni to nije bilo dovoljno kardinalu Bozaniću koji je prije nekoliko dana još jednom prigovorio zbog nelogičnosti epidemiološke preporuke o okupljanju najviše 25 vjernika u crkvama, premda su vjerski obredi jedna od rijetkih djelatnosti kojima je dozvoljen rad. 

Dok su u ostatku Evrope u većini slučajeva za božićne blagdane dozvoljena okupljanja uz ograničen broj vjernika i uz preporuke ostanka kod kuće te gledanja mise putem televizije, vodeći hrvatski epidemiolozi Alemka Markotić i Krunoslav Capak izjavili su kako će osobno biti na misama, dok je premijer naveo da će ići na polnoćku ako bude mogao.

Italija u strogom lockdownu, smije se izlaziti samo s dobrim razlogom

Italijanski premijer Giuseppe Conte najavio je kako će od 24. do 6. januara nastupiti novi lockdown. Od sljedećeg sedmice neće biti moguće putovati među regijama, a izlazak će biti dozvoljen jedino u slučaju odlaska u trgovinu, zbog posla, zdravlja ili iz hitnih razloga.

Italija će biti pod strogim restriktivnim mjerama cijele zimske praznike. Trgovine s potrepštinama koje nisu esencijalne bit će zatvorene između 24. i 27. decembra, od 31. decembra do 3. januara, te 5. i 6. januara.

Kao se pisalo ranije, Italijani će moći ići na misu, ali samo tamo gdje će biti moguće održati fizičku udaljenost i pridržavati se higijenskih standarda. No vlasti potiču što manje kretanja, a lokalnim policijskim službenicima bit će dozvoljeno rastjeravanje okupljanja na trgovima i ulicama.

Očekuje se da će većina građana Italije pratiti misu pape Franje koja će se prenositi na televiziji. Polnoćka će ove godine biti održana ranije, s početkom u 19:30 i s malobrojnim posjetiteljima, a Papa će Božićnu poruku izgovoriti pred praznim trgom. Uz to, svećenicima je preporučeno da drže četiri mise dnevno kako bi se smanjila gužva tokomposjeta.

Poljska nakon praznika ulazi u karantenu

Kada je riječ o Poljskoj, ona 28. decembra uvodi karantenu. Škole, restorani, sportski centri, hoteli, skijališta i trgovački centri bit će zatvoreni od 28. decembra do 17. januara.

Za Silvestrovo će biti uveden policijski sat, od 19 sati do 6 ujutro idućeg dana.

Crkvama je sada dozvoljeno da imaju jednog posjetitelja na 15 metara kvadratnih. Jedna od najpoznatijih i najmasovnijih polnoćki u Poljskoj, ona u rudniku soli Wieliczka, održat će se pod strogim režimom i s ograničenim brojem ljudi. A neke tradicionalne mise uopće neće biti održane.

Stroge mjere u Španiji i Portugalu, skoro sve zatvoreno

U Španiji će crkve ostati otvorene, no strogo je zabranjeno pjevanje i ljubljenje religijskih ikona. Tradicionalne polnoćke moći će se održati, no jedino uz poštovanje policijskog sata koji je određen po regijama. Ipak, građanima se preporučuje da mise prate od kuće putem televizije ili drugih servisa.

Restorani, sportski i rekreacijski centri zatvoreni su na mjesec dana od 22. decembra, a trgovine rade ograničenim kapacitetom. Za Božić i Novu godinu smije se okupiti do 10 ljudi. Putovanje između regija je između 23. decembra i 6. januara ograničeno za posjet porodicaima i bliskim prijateljima, osim ako regije odluče postrožiti mjere – na što su se i odlučile neke od njih.

Enrique Ruiz Escudero, voditelj zdravstva regije Madrid, objavio je 18. decembra kako će se broj okupljanja dodatno ograničiti s deset na šest ljudi za 24., 25. i 31. decembra te 1. i 6. januara. Za vrijeme tih dana zajedno će moći biti samo osobe iz najviše dva domaćinstva.

Kako je rekao Ruiz Escudero, najviše zaraza u ovoj regiji povezano je upravo s “porodičnim i društvenim okupljanjima”. Naglasio je i važnost nošenja maski u privatnim i javnim prostorima.

U regiji Valencia uvedene su strože mjere za putovanja. Premijer Ximo Puig rekao je kako će tokombožićnih praznika granice regije biti u potpunosti zatvorene. Time je Valencia postala prva regija koja je uvela zabranu putovanja među regijama. Do 15. januara ulazak u Valenciju bit će moguć samo onima koji se vraćaju u mjesto svog prebivališta.

Kad je riječ o društvenim okupljanjima Puig je rekao kako će tokomBadnjaka i za Božić biti dozvoljeno okupljanje najviše šest osoba iz dva domaćinstva, za razliku od prijašnjih deset. Policijski sat je također pomaknut na 23 sata, osim za 24. i 31. decembra kada će početi u ponoć.

Vlasti u Kataloniji su priopćile da će se društvena okupljanja ograničiti na šest ljudi, a iznimka će biti 25., 26. i 31. decembra te 1. i 6. januara kad će biti omogućeno okupljanje do deset ljudi iz dva različita domaćinstva.

  • Ovo nije Božić kakav bismo željeli. Situacija nas primorava da povučemo korake unatrag”, rekao je katalonski premijer Pere Aragonès.

Portugal je 24. i 25. decembra pomaknuo noćni policijski sat s 23 sata na 2 u noći, ne ograničavajući koliko se ljudi smije okupiti za Božić. Policijski sat za novu godinu trajat će od 23 sata.

U Francuskoj za Božić neće biti policijskog sata

U Francuskoj, gdje je vrhovni sud ukinuo prvotnu vladinu odluku o ograničenju broja vjernika u crkvi na 30 proglasivši je nesrazmjernom i kršenjem vjerskih sloboda, bit će dozvoljene mise tokompraznika.

Nova uredba propisuje osiguranje fizičke udaljenosti, a za Božić neće biti policijskog sata.

I u Švicarskoj je ustavni sud početkom mjeseca ukinuo zabranu vjerskih službi u kantonu Ženeva te je sada moguće okupljanje 50 vjernika u crkvama. Protestantski i katolički čelnici zatražili su da se  Božića ukine i ovo ograničenje.

U toj su zemlji restorani, sportski i rekreacijski centri zatvoreni na mjesec dana od 22. decembra, a trgovine rade ograničenim kapacitetom.

Drive-in misa u Nizozemskoj

I u Belgiji je vladina odluka o zabrani vjerskih službi do 15. januara ukinuta te je sad dozvoljeno 15 vjernika po crkvi. No tamošnji premijer Alexander De Croo upozorio je zemlju da bi mogla snositi posljedice zbog “bezbrižnog Božića”.

Domaćinstva će za Božić smjeti pozvati još samo jednu osobu. Osobe koje žive same smiju primiti još dvoje ljudi. Za Novu godinu je zabranjen vatromet.

U Nizozemskoj je 15. decembra uveden strogi lockdown u trajanju od pet tjedana. No on će popustiti za vrijeme božićnih praznika pa će tako na misama biti dozvoljena prisutnost 30 ljudi, a kršćane se potiče da Božić slave kod kuće uz čitanje Biblije.

Biskup iz grada Landgraafa zato je odlučio misno slavlje održati kao drive-in misu na mjestu gdje se inače održavaju koncerti.

Međusobna druženja su ograničena na dvoje ljudi osim u tri dana oko Božića kad je dopuštena jedna osoba više.

Što se tiče Norveške, građani te zemlje smiju pozvati do 10 gostiju za Božić i Novu godinu.

Njemačka zatvorila sve osim dućana s ključnim potrepštinama

Njemačka kancelarka Angela Merkel je sredinom decembra, kada su u njenoj zemlji uvedene nove mjere, rekla kako se svi moraju voditi “filozofijom ostanka kod kuće”.

Zajedno sa čelnicima saveznih država odlučeno je kako će se dozvoliti mise tokompraznika, no uz nošenje maski, održavanje fizičke udaljenosti i registraciju prisutnih. Uz to, pjevanje će biti zabranjeno.

Od 16. decembra do najmanje 10. januara dopušten je rad samo trgovinama s ključnim potrepštinama. Privatna okupljanja ograničena su na petero ljudi iz dva domaćinstva, osim za Božić kad će se smjeti okupiti do 10 ljudi, ne računajući djecu.

Ograničenja u Bugarskoj, Češkoj i Grčkoj

U Bugarskoj su srednje škole, trgovački centri, teretane i restorani zatvoreni, a grupni turistički posjeti zabranjeni su do 31. januara. Hoteli i restorani su otvoreni 22. decembra, no smiju raditi s pola kapaciteta te najviše do 22 sata.

Restorani, hoteli i sportski centri u Češkoj zatvoreni su od 18. decembra, a uvest će se i policijski sat od 23 sata.

U Grčkoj će se frizerski saloni i knjižare otvoriti tokomBožića, a ostale restriktivne mjere ostaju na snazi do 7. januara. Crkve će se otvoriti za mise 25. decembra i 6. januara, no s ograničenim brojem vjernika.

Putovanja drastično ograničena

HAK navodi kako se od 23. decembra do 8. januara 2021. zabranjuje napuštanje županija te da se za nužna putovanja uvode propusnice.

Dodaje da se privremeno zabranjuje ili ograničava ulazak u Hrvatsku.

  • Putnici koji dolaze iz zelenih područja EU ne trebaju PCR test niti neki drugi uvjet za ulaz u Hrvatsku. Svi ostali trebaju negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili se testirati pri dolasku u Hrvatsku i u izolaciji čekati rezultat testa (to vrijedi i za hrvatske građane koji se vraćaju iz tih područja). Trenutno gotovo da i nema zelenih regija u Evropi”, stoji na stranicama HAK-a.
  • Ulaz bez negativnog PCR testa za građane iz EU država je dopušten za zdravstvene djelatnike, pogranične radnike, učenike, stažiste i studente koji svakodnevno putuju u inozemstvo uz uvjet da ne borave u RH i izvan nje duže od 12 sati, primjerice pomorce i radnike u sektoru prometa, pružatelje usluga prijevoza, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobama koje putuju iz nužnih razloga, putnici u tranzitu uz obavezu da napuste državu unutar 12 sati i pacijentima koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga”, dodaje se.

HAK također navodi kako PCR test nije potreban za putnike koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja i Kine.

Situacija s prelaskom granica u regiji

Za Sloveniju je cijela Hrvatska na crvenoj listi. Karantenu neće prolaziti one osobe koje prilikom prelaska granice podnesu liječničko uvjerenje kojim dokazuju negativan test na SARS-CoV-2, a koje nije starije od 48 sati.

Iznimke su osobe koje prevoze robu i koje moraju tranzit kroz Sloveniju obaviti tokom 12 sati, nositelji diplomatskih pasoša i policijski službenici.

Granice BiH otvorene su za državljane Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dok Crna Gora otvara svoje granice tek 1. juna. Što se tiče Srbije, strani državljani pri ulasku u tu zemlju moraju imati negativan PCR test ne stariji od 48 sati.

Mađarska zatvorila svoje granice

Mađarska je od 1. 9. zatvorila granice za sve putnike koji nemaju adresu stanovanja u toj zemlji. Svi Mađari koji se vraćaju moraju u 10-dnevnu karantenu ili će se morati dvaput testirati, piše HAK.

Iznimke su poslovna putovanja, za koja je potrebno predočiti dokaze. Od 1. rujna otvorena su tri granična prijelaza prema Hrvatskoj: Udvar, Barcs (samo za građane iz Hrvatske i Mađarske) i Leteneye. Za prekogranične radnike (do 30 km udaljenosti od granice) otvoreni su i prijelazi u Donjem Miholjcu i Baranjskom Petrovom Selu.

Austrija za blagdane uvela strože mjere na granicama, u Italiju se može bez testa

Hrvatski građani mogu u Italiju bez testa na koronavirus, ali to ne vrijedi za Austriju, pogotovo za vrijeme praznika. Od 7. decembra  do 10. januara uvedena je desetodnevna samoizolacija za sve koji ulaze u Austriju. Nakon pet dana moguće je prekinuti izolaciju uz predočenje negativnog testa na covid-19.

U ostale dane Hrvati iz određenih županija prilikom prelaska granice moraju predočiti negativan test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata ili u sljedećih 48 sati moraju obaviti test u Austriji.

Od 17. 10. te su mjere ukinute Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj i Zadarskoj županiji, odnosno građani koji dolaze iz tih županija ne moraju imati test na koronavirus te je ulaz u Austriju slobodan. Tranzit kroz Austriju je slobodan.

Švicarska, Finska, Belgija i Nizozemska

Hrvatski građani mogu slobodno ući u Švicarsku. Belgija je, s druge strane, na crvenu listu stavila sljedeće hrvatske županije: Karlovačku, Požeško-slavonsku, Ličko-senjsku i Splitsko-dalmatinsku te je za njih obavezan test na koronavirus prilikom ulaska u zemlju.

Što se tiče Nizozemske, putnici iz Hrvatske moraju nakon prelaska granice u 10-dnevnu karantenu, neovisno o testu. Slično vrijedi i za Finsku, gdje svi građani koji putuju iz Hrvatske moraju u 14-dnevnu samoizolaciju.

Ograničen ulazak u Rusiju

  • Rusija od 13. septembra omogućuje ulazak u državu diplomatima i njihovim porodicaima, delegacijama i komisijama iz inozemstva, rođacima preminule osobe (uz predočenje dokaza o porodičnim vezama), strancima koji dolaze zbog ljekarskog tretmana, strancima koji studiraju u Rusiji, strancima koji imaju poslovne ponude i profesionalcima koji se vode kao visokokvalificirani specijalisti”, navodi HAK.

Svi koji ulaze u Rusiju moraju pokazati negativan test na koronavirus koji nije stariji od tri dana. Ako nemaju test, morat će se testirati u Rusiji, najkasnije 72 sata od ulaska u zemlju.

Ukrajina, Slovačka, Češka, Poljska, Bugarska i Rumunija

Ukrajina planira otvoriti granice sredinom lipnja. Što se tiče Slovačke, Hrvatska je od 1. septembra na njenoj crvenoj listi te je nakon ulaska obavezna samoizolacije od 14 dana.

Hrvatski građani mogu slobodno ulaziti u Češku od 8. juna, a slobodan ulazak vrijedi i za Poljsku.

U Rumuniji su granice otvorene za sve državljane EU. Samoizolacija se preporučuje građanima koji dolaze iz država s velikim brojem zaraženih. Slična situacija je i u Bugarskoj, osim što u toj zemlji putnici koji dolaze iz Švedske, Velike Britanije i Portugala moraju u 14-dnevnu samoizolaciju.

U Grčkoj se dobiva poseban kod, za Njemačku obavezno testiranje

Grčka je otvorila granice za sve države EU, osim Švedske, no svi putnici će prilikom ulaska u državu morati popuniti formular nakon kojeg će dobiti QR kod. Ovisno o mjestu s kojeg dolaze, bit će upućeni na dalje aktivnosti – slobodan ulazak ili testiranje.

Što se tiče Njemačke, ona je na crvenu listu stavila cijelu Hrvatsku. Dakle, svi građani koji dolaze iz Hrvatske morat će predočiti negativan test na covid-19 koji nije stariji od 48 sati ili se testirati, a vrijeme do testa provoditi u izolaciji.

Francuska, Irska i Velika Britanija

Francuska je od 15. 6. otvorila granice za građane EU. U karantenu moraju ići samo putnici koji ulaze u državu, a pokazuju simptome bolesti te putnici iz Velike Britanije.

Što se tiče Irske, svi građani koji ulaze iz naše države moraju u samoizolaciju u trajanju 14 dana. Slično vrijedi za Veliku Britaniju, gdje je Hrvatska na crvenoj listi, te je nakon ulaska iz Hrvatske obavezna 14-dnevna karantena.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DJECA ŠIROM SVIJETA ZBOG PANDEMIJE IZGUBILA TREĆINU ŠKOLSKE GODINE

0
Djeca širom svijeta izgubila su u prosjeku 74 dana nastave odnosno gotovo trećinu školske godine zbog pandemije koronavirusa, a nejednakosti su se produbile, upozorila je u utorak nevladina organizacija Save the Children.