BRAMERTZ ZA HAYAT: U SREBRENICI JE BIO GENOCID TO JE UTVRĐENO

Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove govorio je za Hayat u emisiji Dobar dan BiH.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju  izrekao je šest presuda protiv šesnaest osoba za zločine počinjene u Srebrenici 1995. godine, od kojih je pet presuđeno na doživotni zatvor. Je li se možda moglo više uraditi u odnosu na urađeno?

  • Značajan broj osoba osuđen je na doživotne i druge kazne i tu govorimo o političkim vođama, vojnim vođama te mislim da je 16 presuda važan rezultat.  Srebrenica i zločini povezani sa Srebrenicom u središtu su brojnih istraga. Je li se mnogo uraditi više? Naravno. Uvijek je moguće imati više slučajeva ali još nije završeno. Mladićeva žalba nije riješena a i u Sarajevu je u toku više slučajeva povezanih sa genocidom u Srebrenici.  Tako da će biti još predmeta, ali mislim da je Sud uradio najbolje što je mogao.  

I ove godine kao i prethodnih, pa i narednih, obilježit će se godišnjica izvršenja genocida u Srebrenici. S jedne strane imamo one koji sve vrijeme traže istinu i pravdu, a to su preživjele žrtve i članovi porodica ubijenih, dok s druge strane imamo one koji negiraju genocid. To je stanje u državi koja stremi Evropskoj uniji. Je li moguće biti dio evropske porodice, a negirati jedan od najstrašnijih zločina u novijoj historiji?

  • Znate, pravna situacija je kristalno jasna. Ono što se desilo u Srebrenici je genocid. Tako je odlučio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, međunarodni sud, tako da je jasna činjenica da su lica na vlasti zloupotrijebila svoje ovlasti kako bi počinila najteže zločine koje je čovječanstvo vidjelo. I činjenica je da su danas glorofikacija ratnih zločina  i negiranje zločina veliki problem. I ako se osvrnemo na posljednih nekoliko godina, situacija se ne poboljšava čak bih rekao da je sada lošija. I to je definitivno tužan razvoj događaja. Vaše pitanje da li bi Evropska unija trebala to uzeti u obzir i dalje instsitirati. Evropska unija je zasnovana na vrijednostima. Jedna od tih vrijednosti je vladavina zakona, prihvatanje pravde. Naravno, lično kao evropski građanin koji dolazi iz Belgije, jedne od osnivača EU, nadam se da će EU i dalje insistirati na značaju pravde, odgovornosti i priznavanja žrtava.

Jesmo li ušli u posljednju fazu izvršenja genocida? Znamo, kada nove generacije iz udžbenika počinju učiti da genocida nije bilo, to je posljednja faza njegovog izvršenja?

  • Jedan od najvećih problema je to što svako društvo ima vlastite historijske knjige. Ako čujete nekog političara iz RS koji kaže da se u udžbenicima neće spominjati genocid u Srebrenici i opasada Sarajeva jer se oni nisu ni desili naravno da imate problem. Neprihvatanjem istine političari vrše negativan utjecaj na nove generacije. Tako da mislim da je obrazovanje važno ka oi priznavanje grešaka iz prošlosti. Na početku smo imali negiranje presuda i glorifikaciju a sada se pokušavaju stvarati nove stvarnosti putem osnivanja tzv komisija koje sada razmatraju pitanje je li genocid počinjen. Nema potrebe za osnivanjem bilo kakvih komisija. U Den Haagu imamo hiljade svjedočenja, stotine ljekarskih izvještaja i stručnjaka i ono što se desilo u Srebrenici jeste genocid i to je utvrđeno.  Tako da nema potrebe za osnivanjem novih komisija kako bi se, možda, pokušala kreirati jedna nova stvarnost.

Prema ranijim najavama, ove godine se očekuje izricanje drugostepene presude Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske RS-a. Očekujete li potvrdu doživotne kazne?

  • Nadali smo se da će suđenje završiti do sada. Kao što znate žalbeno ročište planirano je za početak marta ali se ono nije moglo održati zbog koronavirusa. Tako da se nadamo da će se žalbeno ročište održati uskoro. Mi smo tražili potvrdu doživotne kazne, ali kao i uvijek  na kraju je na sucima da odluče o tome

Haški tribunal je, možda, i najviše donio presuda koje su usko vezane za zločine počinjene na području Prijedora. Ali, s druge strane, Tomašica koja je jedna od najvećih ikad otkrivenih grobnica nije stavljena na teret, kako Mladiću, tako ni Radovanu Karadžiću, prvom predsjedniku RS-a. Ima li za to opravdanja?

  • To što govorite samo je dijelom tačno.Tomašica je zaista otkrivena 2013. g. Pokušali smo je integrisati, dodati u predmet koji se odnosi na Karadžića, ali to suđenje je već bilo u odmakloj fazi i Sudsko vijeće odlučilo je da ne bude uključeno u predmet jer bi prolongiralo suđenje. Ali ono je uključeno u suđenje Mladiću i on je osuđen u vezi s tim.

Ove godine se također očekuje i presuda pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju Jovici Stanišiću, šefu Službe državne sigurnosti Srbije (SDS), i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću Frenkiju. Može li se u tom procesu, koji je ponovljen, očekivati osuđujuća presuda?

  • Kao što znate, to je ponovno suđenje. Nakon prošlog suđenja, uspjeli smo uvjeriti Vijeće da nam pruži još jednu priliku da se suđenje održi. Nadam se da će se i to suđenje brzo završiti. Trebalo se već završiti, ali zbog situacije s koronavirusom suđenje je moralo biti prekinuto. Nadamo se  da će se uskoro nastaviti. I naravno, Ured tužioca tražit će presudu za obojicu.

Je li bilo adekvatno vrijeme da se zatvori Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MSKJ) u Den Haagu?

  • Ideja iza osnivanja Vrhovnog suda bila je da on sam po sebi bude privremen. Tako da je osnovan 1994. godine, a odluka Vijeća sigurnosti je da bude zatvoren 2017. A to je, mislim, i logično s aspekta privremene nadležnosti. Ali činjenica je da je pokrenut mehanizam za završavanje preostalih predmeta, kao što su žalbeno ročište za Karadžića i sada žalbeno ročište za Mladića, te suđenje u predmetu “Stanišić – Simatović”. Tako da, očigledno, posao nije završen i mi nastavljamo. Ali kao što sam rekao, državne jurisdikcije su preuzele i očekujem da će još dugo biti predmeta i suđenja.

Dosta je predmeta iz Den Haaga prebačeno na domaće sudove u BiH. Znamo da ste u komunikaciji i da pratite rad Suda BiH, jeste li zadovljni njihovim radom koji su, praktično, nastavili ondje gdje je Tribunal stao?

  • Imamo odličnu saradnjus Uredom glavnog tužioca u Sarajevu. Redovno se sastajemo. Naši timovi rade zajedno, tako da definitivno postoji dobra saradnju između naših ureda. Je li se moglo procesuirati više predmeta? Definitivno. Bi li bilo dobro da se usvoji državna strategija o ratnim zločina i da sve pravosudne institucije idu naprijed? Definitivno. Ali moram reći da imamo vrlo profesionalnu, konstruktivnu i uspješnu interakciju te i dalje odgovaramo na desetke zahtjeva za pomoć koje dobivamo iz Sarajeva. Mislim da je regionalna saradnja  najveći problem. Regionalna saradnja je  nezadovoljavajuća. Mnogi ljudi o kojima bi trebala biti provedena istraga u Bosni i Hercegovini fizički se nalaze u Srbiji i Hrvatskoj, a pošto nema sporazuma o izručivanju s tim zemljama, to de facto  znači nekažnjavanje za mnoge  koji jednostavno ne mogu biti uhapšeni, pa se slobodno kreću.  I to je, naravno, nezadovoljavajuća  situacija za mnoge žrtve koje i dalje čekaju pravdu.
Hayat TV

Često ste obavljali razgovore s preživjelim žrtvama, koliko su Vam one pomogle u Vašem radu?

  • Žrtve su nam stalan podsjetnik na to zašto su ti sudovi, kao i naš Sud, uspostavljeni. I nijednom nisam došao u ovu regiju da se nisam sastao sa žrtvama i preživjelima i moja prva posjeta Srebrenici bila je veoma važna u tom smislu. Oni su izuzetno važni. A kada  pričamo o glorifikaciji ratnih zločinaca, uvijek kažemo da ti ljudi nisu heroji, ne sudi im se zbog njihovog herojstva, već zato što su prekršili Ženevske konvencije, ubijali su zatvorenike,dozvoljavali su vojnicima masovna silovanja i podsticali ih na to, uništavali stambene objekte… Tako da, ako pričamo o herojima, to su definitivno preživjeli, a hiljade njih su došle na sud da svjedoče i ispričaju svoje priče. Žrtve su definitivno u centru svih aktivnosti koje naš Sud provodi.

Više puta su porodice isticale kako ima političkog utjecaja na neke od presude izrečene u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, jesu li njihove tvrdnje opravdane?

  • Ne. Ja za Sud radim posljednjih 12 godina. Imamo interakciju s mnogim sagovornicima i, naravno, mišljenja su različita. Ali ne, definitivno ne bih rekao da je bilo ikakvog političkog pritiska koji bi imao utjecaja na predmete. Naravno, bilo je presuda koje nisu bile kakve smo željeli, npr. u predmetu “Gotovina i Perišić”, ali tako sistem funkcioniše. Ali definitivno nije bilo političkog  miješanja u rad našeg Suda.Ako pogledamo danas poricanje i glorifikaciju, stotine hiljada stranica svjedočanstava, izvještaja koji su u Den Haagu, svi koji žele znati istinu o tom sukobu,  o odgovornostima, mogu konsultovati te važne presude koje dolaze iz Den Haaga. Tako da je to definitivno najbolji odgovor onima koji danas poriču. I da, potrebno je učiti djecu o tome u školama i zbog toga su važni informacijski centri i komunikacija. Ali naravno, za međunarodnu pravdu vrlo je važna jurisprudencija zbog projekta udruženog zločinačkog poduhvata, jurisprudencija u odnosu na komandnu odgovornost,  u odnosu na genocid i seksualno nasilje kao sredstvo ratovanja. MKSJ je definitivno imao važnu ulogu u razvoju jurisprudencije u međunarodnom humanitarnom pravu.

Nakon Vašeg rada na ovako važnim procesima, hoćete li, nakon konačnog završetka svih procesa koji su usko vezani za zločine počinjene na prostoru BiH, prestati raditi tužilački posao?

  • Još nismo na kraju.Prije dvije sedmice mandat mi jeprodužen za četiri godine.Tako da će nam prioritet biti završitite predmete: Mladić, Stanišić i Simatović.Ali pred nama je još mnogo poslau saradnji sa zemljama regije.Još nikada nismo imali  ovoliko zahtjeva za pomoćkoji dolaze posebno iz Sarajeva gdje jejoš neriješeno više od 3.000 predmetatako da će pitanje odgovornosti za ratnezločine počinjene u bivšoj Jugoslavijibiti prisutno još mnogo godina,a sve dok ovaj mehanizam postojii dok sam ja glavni tužilac,uradit ćemo sve što je u našoj moćida pružimo podršku svojim kolegama.

Pogledajte video OVDJE.

(Dženeta Sarić Kozić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE