BRISELSKI POLITICO: SLAB ODGOVOR EU NA SECESIONISTIČKE PRIJETNJE U BIH

Prijetnje secesijom i nacionalistički sukobi šokiraju Bosnu, a EU nudi ograničen odgovor - naslov je najnovijeg teksta briselskog Politica, posvećenog uzavreloj političkoj situaciji u našoj zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Secesionistička retorika

Lider bosanskih Srba Milorad Dodik ponovo snažno jaše na secesionističkoj retorici. Nacionalistički nemiri upravo su se proširili širom zemlje. I, još jednom, EU je izrazila ogorčenje – ali je odustala od konkretnog odgovora, navodi autorica teksta Una Hajdari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obrazac je to, dalje piše, koji se odigrava posljednjih godina dok se Bosna suočava s rastućim prijetnjama mirovnim sporazumima iz 1995. koji su okončali razorni rat i uspostavili sporazum o podjeli vlasti između tri glavne bosanske etničke grupe: Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Te prijetnje su se ubrzale u posljednjih nekoliko mjeseci. Dodik – srpski član tročlanog predsjedničkog tijela koje upravlja Bosnom – još jednom podstiče nacionalističko raspoloženje, poduzimajući niz poteza u cilju osiguravanja većih prava za većinsko srpski entitet u BiH – RS. To je kampanja pokušaja secesije koja se mnogima dopala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ranije ovog mjeseca, bosanski Srbi izašli su na ulice kako bi proslavili Dan RS, zabranjeni praznik kojim se obilježava stvaranje odvojene srpske paradržave 1992., činu koji je prethodio etničkom čišćenju koje je ubrzo zahvatilo zemlju tokom rata u BiH.

Dok je Dodik proveo dan mašući masama koje mu se dive, nacionalistički nemiri izbili su u desetak gradova širom RS-a. Pristalice su pjevale nacionalističke i islamofobične pjesme. Nosili su srpsku trobojnu zastavu uz transparente posvećene Ratku Mladiću, generalu bosanskih Srba osuđenom za genocid. Ostatak zemlje bio je uplašen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

EU je izrazila vlastitu zabrinutost, oštro osudivši današnju retoriku i zaprijetivši da će razmotriti sankcije ili revidirati svoju regionalnu pomoć ako se situacija pogorša. Ipak, ako su historija i trenutna politička dinamika bloka vodilja, neće iz Brisela doći ništa vrijedno pomena. Članice EU čak nisu jedinstvene u suprotstavljanju Dodikovoj politici, dok on uživa podršku Mađarske.

I, kažu regionalni eksperti, blok ima tendenciju da skoči padobranom tokom krize, da bi se brzo povukao nakon prihvatanja manjih ustupaka lokalnih lidera.

  • Veliki problem je što međunarodni posmatrači u BiH imaju vrlo kratak raspon pažnje – kaže Florian Bieber, profesor politike jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu.

“Kada je kriza, oni to vide kao priliku da se nešto uradi. A da bi se to obavilo što je brže moguće, zaobilaze sve institucije i razgovaraju s etničkim liderima izvan institucionalnog okvira”.

Piromani kao vatrogasci

Nije ovo prvi put da Dodik preduzima korake ka povlačenju RS-a iz Bosne. On je 2016. počeo glasno podržavati referendum o nezavisnosti entiteta, iako je ta praksa bila nezakonita prema mirovnom sporazumu iz 1995., poznatom kao Daytonski sporazum.

Specijalni predstavnik EU u Bosni u to vrijeme Lars-Gunnar Wigemark otišao je u Banjaluku, administrativni centar entiteta, kako bi razgovarao s liderima bosanskih Srba u, kako je to viđeno, pokušaju da se situacija ublaži.

Mnogi su očekivali da će Wigemark izvršiti pritisak na Dodika da odustane. Ipak, ambasador EU se pojavio rekavši da je upravo imao “otvorene i korisne razgovore” s Dodikom o bosanskoj aplikaciji za članstvo u EU. Također je otvorio svježe renovirani dio gradske tvrđave Kastel koji finansira EU, uz poetiku o tome da Banjaluka postaje turističko središte.

Dok je Dodik na kraju povukao pitanje nezavisnosti, prošao je poseban referendum o zvaničnom stvaranju Dana RS-a – događaja koji je upravo proslavio. Nevjerovatnih 99,8 posto ljudi glasalo je za.

Bieber smatra da incident odražava tipičnu dinamiku između međunarodnih grupa i bosanskih moćnika: lokalni politički lideri obećavaju tek toliko da EU skinu s leđa, a zatim sabotiraju sporazum “kada EU trepne ili pogleda negdje drugdje”.

  • To je konstantan fenomen da piromani djeluju kao vatrogasci – govori Bieber.

Izgovor koji se često čuje u Briselu je da je bosanski sistem previše komplikovan, politička scena previše zamršena, a politički lideri – od kojih je većina uspostavila političke karijere nakon što su bili uključeni u rat – previše ukorijenjeni.

  • Ovo nije strana zemlja koja se odjednom pojavila na radaru. Bilo je mnogo prilika da se shvati šta se dešava i to je isti politički sistem već 26 godina, i u velikoj mjeri isti političari – istakao je Bieber.

Sada se Dodik ponovo busa u prsa i vuče poteze koji bi mogli razoriti Daytonski sporazum.

Raspad sistema

U decembru regionalni parlament RS-a glasao je za odredbe kojima bi se entitet mogao isključiti iz nacionalnih institucija kao što su poreska uprava, pravosuđe i oružane snage. Mjere će stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, koliko treba za izradu nacrta novih zakona i eventualnu promjenu entitetskog ustava.

Ako Dodik uspije u potpunosti izvući bosanske Srbe iz institucija na državnom nivou, cijeli sistem bi se raspao.

  • U posljednjih nekoliko mjeseci Dodikovo ponašanje je od političke retorike prešlo u konkretne akcije. Zbog toga je situacija sada na ivici ozbiljne eskalacije – rekao je Ćamil Duraković, nekadašnji načelnik Srebrenice, gdje je vojska bosanskih Srba 1995. poklala hiljade Bošnjaka samo zato što su muslimanske vjere.

Glavna osoba u državi koja ima zadatak da riješi krizu nije Bosanac, prenose Vijesti.ba.

Poslijeratni razvoj zemlje prati visoki predstavnik – sličan guverneru – koji djeluje kao mirovni izaslanik i ima moć da smijeni političare i donese zakone kojima se zaobilaze institucije zemlje. I ova uloga je bila dio mirovnog sporazuma.

Christian Schmidt, bivši njemački političar desnog centra, postao je visoki predstavnik u avgustu i suočio se s krizom od prvog dana na poslu.

  • Nije se očekivalo da će ovo biti mirno vrijeme – rekao je Schmidt za Politico.

Insistira da je njegov glavni cilj povećati interes Evrope za rješavanje problema zemlje.

  • Međunarodnoj zajednici treba još jednom malo više brinuti o zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini. Mora biti više posvećenosti i političkih ulaganja da se ova kriza završi i da se ne dozvoli opasnost od rata, kao prije 30 godina – ističe Schmidt.

Schmidtova najneobičnija moć

Trenutna kriza seže do sredine prošle godine, kada je Schmidtov prethodnik, austrijski političar Valentin Inzko, iskoristio svoja ovlaštenja visokog predstavnika da donese zakon o zabrani poricanja genocida. Zakon je uključivao i kaznu za one koji veličaju ratne zločince.

Taj potez uslijedio je nakon što su se bosanske institucije više od dvije decenije borile da donesu takav zakon.

Srpski lideri, uključujući Dodika, više puta su poricali da se u Srebrenici desio genocid, uprkos tome što je takvim proglašavan u nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, i slavili su ratne zločince koji su ga počinili.

Dodik koristi ova poricanja – i svoju borbu protiv zakona o genocidu – kao sredstvo da tvrdi da štiti bosanske Srbe od toga da se događaji trajno urezuju u njihovo naslijeđe. I, kao i mnogi nacionalistički lideri u regionu, zastupa ideju da optuživanje pojedinaca ili grupe za genocid znači optuživanje cijelog naroda za isti zločin.

  • Zakon je korišten za politička sredstva, iako sve zemlje članice (EU) imaju slično zakonodavstvo – rekao je Schmidt.

Insistirao je da će opozvati zakon ako bosanski nacionalni parlament usvoji svoj, “u skladu s međunarodnim i evropskim standardima”.

Schmidtova najneobičnija moć – jedinstvena u Evropi za poziciju koja nije direktno izabrana u zemlji – je njegova sposobnost da smijeni Dodika s funkcije ukoliko on predstavlja jasnu prijetnju miru u zemlji. Za Politico on kaže da to nije isključio.

  • Rekao bih da sam u situaciji fleksibilnog odgovora. Znam koji su mi alati na raspolaganju i znam da nisu demokratski u suštini, već služe kao oblik primirja – rekao je.

Međutim, Schmidt želi da EU bude glavni igrač u Bosni, pogotovo jer je zemlja započela proces evropskih integracija i nada se da će jednog dana postati članica. Ipak, priznaje da ima veću kaznenu moć od EU.

Glasna podrška Orbana

  • Iskreno, imam više štapova u svojoj kutiji alata nego EU, što puno govori o EU i njenim šargarepama – naglašava Schmidt.

Zaista, suzdržane odgovore EU možda će biti teško promijeniti, s obzirom na nejedinstvo bloka u tome kako pristupiti situaciji.

Dok su mnoge zemlje EU redovno opominjale Dodika, mađarski premijer Viktor Orban je glasno podržavao postupke lidera bosanskih Srba, izjavivši krajem decembra da bi za Evropu bio sigurnosni problem da integrira “državu sa 2 miliona muslimana”.

Orban je obećao paket pomoći od 100 miliona eura za Dodika i RS i usprotivio se svim potencijalnim sankcijama EU, čime je praktično blokirao njemački pritisak na takve kazne. Nepostojanje akcije istaknuto je ranije ovog mjeseca kada su SAD udarile Dodika vlastitim sankcijama.

U međuvremenu, ako Dodikovi ciljevi ostanu nepokolebljivi, zakonodavna linija koja dijeli RS od drugog entiteta Bosne i Hercegovine, Federacije, riskira da postane vrlo stvarna granica.

Samojko Berjan (67) vlasnik je bara u Sarajevu uz administrativnu liniju – trenutno apstraktnog razgraničenja.

  • Linija nije granica, ljudi hodaju naprijed-natrag i rade na obje strane – rekao je Berjan.

Trebala bi karta čak i da se zaključi gdje prolazi linija. Ispred Berjanovog lokala nevidljiva granica se okreće oko zgrade prije nego što pobjegne ulicom, a zatim skrene desno i prosijeca zgrade i parkinge.

  • Ono što političari rade uplašilo je prosječne ljude. Ne znam nikoga ko želi da ide u rat ili da se bori jer mi o tome ovdje otvoreno razgovaramo. Bošnjaci, Srbi i Hrvati – svi dolaze u moj lokal i svi se družimo – poručio je Berjan.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

FEJZIĆ: PRIPREME ZA OBILJEŽAVANJA 27. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI TEKU PREMA...

0
U Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica danas je održan treći sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima „SZ UN-a“ Srebrenica. Na sastanku je razmatran Izvještaj predsjednika pododbora o aktivnostima između dvije sjednice.