Hodanje 10.000 koraka u danu dugo se povezuje sa smanjenim rizikom od demencije, bolesti srca, raka i smrti, ali stručnjaci su sada otkrili da brži tempo ima i veće prednosti.
- Poruka koju možemo poslati ljudima je da naš cilj ne mora biti 10.000 koraka u danu, već brže hodati – rekao je dr. Matthew Ahmadi sa Univerziteta u Sydneyju.
Pokazalo se da i kod manje aktivnih pojedinaca čak 3800 koraka u danu može smanjiti rizik od demencije za 25 posto. Hodanje 9800 koraka bila je optimalna dnevna količina povezana s 50 posto nižim rizikom od demencije.
Prema istraživanju, svakih 2000 pređenih koraka postepeno smanjuje rizik od uranjene smrti za osam do 11 posto. Slične veze uočene su za kardiovaskularne bolesti i pojavu raka. Važno je istaći da je brži tempo pokazao pozitivne ishode za bolesti srca, rak, demenciju i smrt, više od ukupnog broja koraka koji se naprave u danu.
- Brojanje koraka lako je razumljivo i naširoko se koristi za praćenje nivoa aktivnosti, ali rijetko ljudi razmišljaju o tempu svog hoda. 10.000 koraka dnevno dobar je cilj za maksimalnu dobrobit, ali i brže hodanje ima svoje prednosti – dodao je profesor Emmanuel Stamatakis sa Univerziteta u Sydneyju.
Rezultati studije objavljeni su u časopisima Jama Internal Medicine i Jama Neurology, a zaključak su podataka dobijenih od 78.500 odraslih osoba u dobi od 40 do 79 godina, koje su praćene sedam godina.