BUKVAREVIĆ ZA HAYAT NAJAVIO POVEĆANJE INVALIDNINA: ZAHTJEVAMO DA SE PREKINU SVI ODNOSI SA SRBIJOM!

Federalni ministar za pitanja boraca i invalida Salko Bukvarević gostujući u „Dobar dan BiH“ Hayat TV-a, govorio je, između ostalog je naglasio kako nikada ne smijemo zaboraviti šta se desilo u Srebrenici, ali imati i vječitu obavezu da mlađim generacijama ukazujemo na zločine koji su počinjeni nad Bošnjacima.

Naglasio je kako je obaveza ministarstva na čijem je čelu odnosno Vlade Federacije BiH da porodice poginulih boraca i šehida, RVI, demobilisane borce, dobitnike najvišeg ratnog priznanja, nikada ne zanemare. Čak više, čine i činit će sve da njihov položaj bude što bolji jer su to zaslužili.

U julu svake godine, emocije su kod svakog saosjećajnog čovjeka u našoj zemlji drugačije, teške. Vi mnogo svoga vremena u okviru dužnosti koju obavljate provodite sa onima koji su u agresiji na Bosnu i Hercegovinu podnijeli najteže žrtve – kakve su vaše emocije, koliko je eventualno teže raditi oih dana ili je možda motiv za rad veći?

  • Kompletno ovaj posao je vezan za rješavanje pitanja tih posebnih kategorija građana BiH, kategorija koje su doživjele vrlo teške trenutke u agresiji, izgubili najmilije, dijelove svoga tijela… Kroz sav ovaj poslijeratni život je neka vrsta dodatne borbe kako za njihov položaj, tako i položaj BiH. Teško je čitati sva ta pisma, te sudbine… Ja, kao učesnik odbrane koji je puno toga prošao zajedno s tim ljudima, mogu reći da ima tu i dio ponosa, i dio obaveze prema svima. Čini mi se da mi to pomaže da razumijem zahtjeve tih kategorija. Obaveza je da se borimo za njihov status. Činjenica je da je izvršena agresija na BiH, i mi znamo ko su agresori, ali živimo u takvom okruženju, u Evropi i svijetu u kakvom životimo, koji nisu sudskim presudama potvrdili tu agresiju. Onda je država BiH imala obavezu da gradi zemlju, a i da se brine za oko 130.000 stradalnika agresije na BiH. Tu je bilo preko 50.000 članova porodica šehida i poginulih boraca, 55.000 RVI… Mi smo ipak obezbjedili preko 11.5 milijardi i za rješavanje boračko-invalidske zaštite. To je naša trajna zadaća. Oni su za nas posebna kategorija i najzaslužniji što imamo državu BiH.

Marš mira je jedan od već tradicionalnih načina obilježavanja godišnjuice genocida. Ove godine Ministartsvo se ugovorom potpisanim u potočarima obavezalo na podršku u prikupljanju pšredmeta sa puta spasa, koji je nažalost mnogima postao put smrti. Šta je ovaj projekat i u čemu je njegov značaj?

  • Federalno ministarstvo za pitanja boraca daje podršku obilježavanju 11. jula. To je naša obaveza i zadaća. Mi, koji smo išli tim putem, vidjeli smo da u tim šumama, pored tog puta, imamo puno predmeta koji su ostali od ljudi koji su stradali na putu smrti. Rodila se ideja da se angažuje jedan broj pripadnika Oružanih snaga i da krenu u prikupljanje tih podataka odnosno predmeta, da fotografišu mjesto gdje su ga našli, obilježe na karti… i, na kraju, da taj predmet nađe svoje mjesto u muzeju koji svjedoči o genocidu. To je naš doprinos u borbi protiv negatora genocida, onih koji negiraju agresiju na BiH.

I sami ste učestvovali na Maršu mira. Šta je ono što čovjek s tog puta ponese dalje kroz život?

  • Želim se prisjetiti te ’95. godine kada smo dočekali te borce i saborce. Bile su to izuzetno potresne scene. Ljudi su bili sa velikim ranama, bez odjeće, obuće, iscrpljeni… Kada čovjek ide tim putem prvo što mu padne napamet je da je svaka stopa te bosanske zemlje natopljena krvlju nevinih ljudi. Ubijani su tim cijelim putem. Bukvalno je agresor htio sve pobiti. Te slike se vraćaju kad god prođete tim putem. To je teži dio tog puta. Naravno uvijek je u Bosni pomješana ta teškoća, i taj ponos. Nisu sve Bošnjake pobili. Bošnjaci se znaju sjećati svih i zadaća nam je da se sjećamo svih žrtava i da učinimo sve da se to više nikad i nikome ne dogovori. To stalno moramo ponavljati i stalno tražiti pravdu za te ljude, kaznu za one koji su to naredili odnosno izvršili. Zbog toga je važan taj put. Da svaki put obnovimo sjećanje na te ljude i odamo poštovanje jer se uporno pokušava izvrnuti i agresija, pokušavaju raznoraznim projektima.

Mislite li da bi negiranje genocida bilo moguće da to nije na određen način zvanična politika entiteta RS podržana politikom iz susjedne Srbije?

  • To je projekat iz Srbije i Beograda koji realizuje Vlast u RS-u i sve njihove institucije. Oni jednostavmno žele da negiraju genocid, da negiraju nešto što se stvarno dogodilo… To ne treba bezazleno shvatiti. Svi se trebaju angažirati i boriti za istinu. Borba za istinu je pred nama. Nemamo pravo nikome dozvoliti da negira genocid u Srebrenici i BiH.

Kad govorimo o susjednoj Srbiji i tamošnjoj politici, vidjeli smo sinoć da ona zaista ima svog posla i svojih briga, ali ne prestaje brinuti one koje nisu njene, brige Bosne i Hercegovine, iako deklarativno imamo priču o poštivanju suvereniteta i integruiteta naše zemlje. Jedan od posljednjih udaraca koje je zadala Srbija je  presuda Huseinu Mujanoviću na deset godina zatvora, a nakon dvije godine držanja u neuslovnim okolnostima u srbijanskim pritvorima. Presuda pritom u julu – ministre, zašto Srbija ovo uopće može da radi našim državljanima?

  • Zato što ne poštuje međunarodne procese. Ministarstvo za boračka pitanja zajedno sa borcima najoštrije je odgovorilo na to pitanje. Naš zahtjev je da prekinemo sve odnose sa Srbijom. Naš prijedlog je da od danas prekinemo i ekonomske, i diplomatske, i finansijske odnose sa njima. Ne mogu se građani BiH tako proganjati. Ako neko treba da odgovara, treba da odgovara pred sudovima BiH! To je mjesto gdje pripadnici Armije RBiH za neke navodne zločine mogu odgovarati. Naš saborac Mujanović… ništa mu nije dokazano od tih zločina koje su mu prišili. Dobio je kaznu više od ljudi koji su pobili na hiljade nevidno stradalih građana BiH. To je taj neravnopravni odnos i nepoštivanje od strane Srbije osnovnih principa. Pripadnici Armije RBiH nisu ni milimetar prešli na tuđu teritoriju, samo su branili državu BiH. A ako se bilo šta se desilo, to se treba procesuirati u BiH, a nikako to tužilaštvo i sud u Beogradu koji ne prihvata ni jedan argument odbrane. Iako je svjedok potvrdio da se radi o drugom čovjeku, oni su presudili našem Mujanoviću. Očekujemo da državni organi BiH značajnije, odnosno da svi skupa, pošaljemo Srbiji jasnu poruku.

Nakon ove presude bilo je izjava u kojima su se ljudi pitali da li će iko više ko je pripadao Armiji Republike Bosne i Hercegovine uopće smjeti u Srbiju. Ministre je li ovo stanje pokazuje jasnu namjeru da se žrtva i zločinac izjednače i do kad Srbija može voditi ovakvu politiku?

  • Apsolutno je ovo cilj da se izjednače žrtva i agresor. Ovo je jedan dio onog projekta u kojem treba da se promjeni karakter rata u BiH, da se minimizira ta agresija i svi njihovi dokazani zločini… Zaista se svi pripadnici Armije RBiH pitaju smiju li kročiti na teritoriju Srbije i šta će im se desiti. Ponavljam, svi procesi se moraju voditi u BiH, nikako u Srbiji, jer nemamo povjerenja u te pravosudne institucije u Srbiji.

Vi ste iz Tuzle i sigurno vas posebno dotiče činjenica da Srbija čuva zločinca koji je osuđen za ubijanje tuzlanske mladosti. Možemo li mi uraditi išta da se to promijeni ili se samo nadati da će se komšije nekad početi ponašati kao dobre komšije?

  • Moramo učiniti sve što je do nas, pa i povući određene rigorozne mjere. Ovo je jedan odličan primjer: presuđeni ratni zločinac Novak Đukić koji je naredio, izvršio paljbu prema Tuzli s ciljem da ubije tuzlansku mladost gdje je počinio zločin koji je u rangu genocida, je trenutno pod zaštitom Srbije. I umjesto da ga izruče, oni hapse pripadnika Armije RBiH. To je ključna stvar koja se mora promijeniti i moramo učiniti sve da Srbija promjeni svoj odnos spram tih stvari. Ne može predsjednik Vučić reći da poštuje suverenitet BiH, a proganja građane BiH. To dvoje ne ide. To nije tačno.

Kad govorimo o Srebrenici i Podrinju, ono što je  u okviru vaših nadležnosti su prava boračke populacije. Nedavno ste imali sastanak s borcima i ratnim invalidima upravo u Podrinju i govorilo se o izmjenama federalnog zakona koji bi obuhvatio i pripadnike Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su povratnici u entitet RS. Šta te izmjene podrazumijevaju i koliko su izgledne?

  • Obilaskom kantona vidjeli smo da svi kantoni, vidjeli smo da nisu na isti način definisali ta prava. Neki kantoni su obuhvatili borce povratnike, a neki nisu. Procijenili smo zajedno sa predstavnicima boraca da idemo sa izmjenom tog zakona odnosno da sa federalnog nivoa mi obuhvatimo sve branioce, koji su povratnici u manji bh. entitet i u Brčko Distrikt. Nadam se da ćemo brzo u parlamentarnu proceduru uputiti izmejnu tog zakona i da od 1.1.2021. godine svi branioci, demobilisani borci koji su u staju potrebe, koji nemaju platu, penziju i druga primanja, ostvare naknadu. To je naš plan i dogovor sa predstavnicima boraca. U Parlemantu očekujemo da ćemo dobiti podršku. Želja nam je da svi borci imaju ista prava. S obzirom na to da podijeljana nadležnost između Federacije i kantona: kanton će svojim odlukama izmijeniti svoje zakone, a želja nam je da obuhvatimo i branioce – povratnike u manjem bh. entitetu i Brčkom. Također, je zahtjev da se obuhvate supruge preminulih demobilisanih boraca koji nemaju penziju ili platu. Očekujemo da ćemo te dvije kategorije kroz ove izmjene obuhvatiti. Kada su u pitanju prava, pripremljeno je prema Ministarstvu finansija i sutra očekujemo isplatu za 103.000 pripadnika Oružanih snaga. To su lične i poroidične invalidnine za RVI i porodice poginulih, naknade za dobitnike najvećih ratnih priznanja i naknade za demobilisane borce. Blizu 28 miliona maraka će biti sutra doznačeno za predhodni mjesec. Ova kategorija je za nas posebno značajna. Ona je u prvom isplatnom razdoblju. Nemamo tu problema i nema kašnjenja. Imamo zahtjev da od septembra popravimo invalidnine i naknade za RVI. O tome ozbiljno razgovaramo u Vladi i nadam se da ćemo i to učiniti već za zadnji kvartal ove godine, da taj isplatni koeficijent popravimo – kazao je, između ostalog, ministar Bukvarević u emisiji „Dobar dan BiH“ Hayat TV-a.

Cijeli razgovor možete pogledati i OVDJE.

(Amir Saletović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UEFA ODREDILA SUDIJSKU EKIPU ZA DUEL ELFSBORGA I VELEŽA

0
Fudbaleri FK Velež, jedinog preostalog bh. predstavnika u Evropi, u četvrtak (18.45 sati) igraju u Švedskoj prvu utakmicu 3. pretkola UEFA Konferencijske lige, protiv Elfsborga.