BUKVIĆ ZA HAYAT: OKRENEMO SE DOMAĆIM RESURSIMA I PROIZVODIMA, ZABORAVIMO NA DONACIJE

Amer Bukvić, direktor BBI banke bio je gost Vijesti u 7 Hayat TV-a.

Bukvić je za Hayat TV govorio kao inicijator streteške inicijative za jačanje ekonomije „Mi to možemo“

Vrlo često možemo čuti kako je kriza prilika ali mi kao država i  društvo možemo reći  da smo imali do sada više kriza. Te krize nismo iskoristili za prilike. Možemo li ovu posljednju drugačije iskorisiti?

  • Ja vjerujem da možemo. Mislim da po reakcijama ljudi, reakcijama tržišta po reakcijama na sve ono što se desilo i po reakcijama iz svijeta. Pazite ova inicijativa koju smo pokrenuli unutar BiH, inicijativa koja je pokrenuta i u drugim državama. Ista inicijativa postoji u Kanadi, Ista inicijativa postoji u SAD,  u Francuskoj. Sada je trenutno trend, bio je trend globalizacije a sada je trend da se osigura osnovne stvari neophodne  jedne ekonomije, društva, jednog naroda, da se  osigura u sklopu granica u kojem to društvo živi. Vidjeli ste da kada je kriza bila da smo se čak prepali da li ćemo imati lijekova, da li ćemo imati hrane,  da su države oko nas zatvorile granice za osnovne životne namirnice I onda smo gledali šta imamo unutra. Gledali smo šta ima Klas, Bosnalijek, šta ima Bimal, drugi proizvođači koji su od ključne važnosti za naše društvo.  Mislim da taj momentum ako mi zaboravimo, svijet ga neće zaboraviti. To je novi trend u kojem će svjetske ekonomije da se kreću.

U javnosti su se pojavile informacije o dokumentu strateške inicijative za samododrživost domaće proizvodnje jačanje ekonomije BiH. O kakvom je dokumentu riječ? Ko stoji iza inicijative? Šta su ciljevi?

  • U jeku problema sa Covid19 mi smo okupili određene institucije I pojedince koji su željeli da riješimo osnovne probleme.  Problemi su hrana, lijekovi, energija. Mi smo gledali prvenstveno sa ta tri aspekta. Okupili smo znanja što imamo u zemlji I znanja što imamo među ljudima van zemlje I u toj inicijativi su stvarno za moj pojam vrhunski stručnjaci. Ljudi kao što je Rusmir Hrvić, predsjednik AS Group,  Nedim Uzunović, predsjednik Bosnalijeka, predsjednik uprave Sparkasse bank Sanel Kusturica, predsjednica uprave Adiko  banke doktor Sanela  Pašić, profesori naši iz svijeta iz Singapura iz Dubaija Harun Kapetanović, Emir Hrnić, Senad Avdić iz Njemačke, okupili smo ekipu I išli smo u ova tri pravca. Da vidimo šta je nama neophodno da obezbijedimo hranu, lijekove I energiju unutar zemlje. Koje su to reforme koje treba da uradimo? Na koji način da dođemo do realizacije tog cilja. Prvo  da uspostavimo viziju, da oko te vizije okupimo privrednike koji mogu da je sprovedu, da oko te vizije okupimo  banke koje mogu da ih finansiraju, da oko te vizije okupimo zakonodavce koji mogu da obezbjede zakonodavni momentum, da oko te vizije okupimo javnost. To je ideja u kojem smo išli I ono što smo napravili.

Razgovarali ste sa predstavnicima Vlade FBiH. Jeste li se s njima uslaglasili o svemu što ste napravili? Koje zaključke možete izdvojiti?

  • Mislim da je momentum vrlo dobar.  Mislim da postoji jako dobro razumijevanje sa svih strana za ovom potrebom kojom govorimo.  Imali smo sastanak sa kriznim štabom Vlade, sa četiri ministra I imali smo konkretan sastanak gdje smo prošli kroz sve elemente I sve prijedloge koje smo predložili. Imali 180 mjera koje smo predložili da se uradi, da se zaštiti domaća proizvodnja da se unaprijedi domaća proizvodnja. Tužno je da BiH unutar svojih granica ne proizvodi germu a ne govorimo o nekoj visoko-sofisticiranoj tehnologiji. Nije to Iphone pa da nam treba germa, nije to teška tehnologija da je ne možemo proizvoditi. E sad  je identificiramo koje su to sve germe koje nam trebaju ako dođe do krize kao što je došlo sada, ako se opet slučajno zatvore granice, ako  budemo trebali se osloniti na sebe, koje to proizvode, strateške proizvode moramo imati? Na koji način ćemo ih isfinansirati I  ko će ih praviti?  To je naša inicijativa?

Jedna od grana privrede o kojoj se govori u dokumentu je poljoprivreda I prehrambena industrija.  Mi prekomjernim uvozom zapravo izgubimo dvije milijarde KM.  Imamo li resurse I ljudske kapacitete da  promjenimo lošu statistiku?

  • Za svaku Vladu, osnovna to je kao ptica sa dva krila jedna je supstitucija uvoza I promocija izvoza vaših proizvoda.  To su osnovne stvari koje treba svaka Vlada da radi.  Mi imamo problem da  u poljoprivrednom sektoru, po pitanju hrane deficit je preko dvije milijarde KM. Kada govorimo o nekim kreditima od IMF, MMF mi kada utegnemo svoje potrebe I svoju potražnju  I svoju proizvodnju , mi možemo puno više pomoći sami sebi neko što nam trebaju neki krediti koje moramo vratiti. Recimo u deficit u lijekovima, kupci lijekova su uglavnom država. Mi samo proizvedemo, naši prozvođači lijekova u zemlji proizvedu 22%  naših potreba. U Sloveniji je preko 80%  se proizvede lijekova za slovenačko tržište. Mi da to pomjerimo govorimo o nekih pola milijarde KM na godišnjem nivou. To su ogromni gubici. Mi želimo da identificiramo koji su to proizvodi. Koji su to proizvodi u poljoprivredi, u farmaceutskoj industriji , u energetskom sektoru koji mi moramo da se posložimo unutra I da dadnemo prioritet našim proizvođačima.  

Naša zemlja bilježi značajne dotacije iz dijaspore. Do sada smo taj novac vraćali odakle je dolazio, kupujući  uvozno. Te bi dotacije sada mogle biti značajno manje. Šta će se desiti ako ne promjenimo potrošačke navike?

  • Ja mislim da mi u ovom trenutku nemamo mnogo izbora. Mi moramo da se okrenemo našem inače nema perspektive za  našu ekonomiju, nema perspektive za našu omladinu. Mi moramo dati jednu novu viziju BiH, jedne nove ekonomije jednog novog pristupa. Mislim da to ništa spektakularno I pametno nije to je vrlo jednostavno samo se moramo posložiti I trebamo zaboraviti da živimo od bilo kakvih dotacija I donacija. Uopšte nema potrebe za tim.  Mi imamo velike kapacitete unutra I naše tržište je dovoljno veliko za naše potrebe da možemo ovo dvoje objedinimo. Moramo raditi na promociji, moramo raditi na javnom obrazovanju. Moramo da razumijemo  I da kao kupci kada kupimo proizvod koji postoji u našoj zemlji, da kupimo stranu vodu umjesto naše vode da mi u isto vrijeme onemogućavamo našim penzionerima da dobiju penziju, da  onemogućavamo perspektivu našoj budućnosti I tu javnu kampanju mora da koordinira Vlada. Mi privatni sektor, kako ja to doživljavam,  je koordinacija javno-privatno patnerstvo. Mi smo spremni da učestvujemo u tome. Moraju da učestvuju Vlade na svim nivoima, od kantonalnih federalnih do državnih nivoa. Mora da učestvujemo u javnom obrazovanju naših ljudi, da  razumiju koliko je važno, moramo da se borimo za police. Mi smo izgubili  police u samoposlugama.  Sada u jednom malom granapu  ja kada odem da kupim mlijeko imam mlijeko iz čitave regije nemam svoje mlijeko. Normalno da to moje mlijeko plaća poreze, penzije, to moje mlijeko je budućnost a ovo što kupujem je uspjeh država pored nas. Svaka Vlada radi da zamjeni taj uvoz  koji im dolazi, supstitucija uvoza I  promocija svog izvoza. Oni vrlo uspješno promovišu svoje proizvode na našem tržištu a mi smo  vrlo loši u supsitituciji toga uvoza kojeg dovodimo I koji direktno utiče na naše novčanike, direktno svi tu gubimo. Treba da razumijemo I tu svijest treba da gradimo.  

Video pogledajte i OVDJE

(Faruk Durmišević)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE