Piše: Azra Hadžić
Plasiranje informacija, danas, dostupno je svima. Ne morate čak ni raditi u medijima, niti baviti se novinarstvom, da bi vaša vijest bila dostupna svima. Dovoljno je da koristite društvene mreže.
Zbog svega toga, brojne informacije koje danas čitamo, veoma često nisu istinite.
Pojava lažnih vijesti može biti štetna kako po pojedince, tako i po čitavo društvo i sistem.
Zato prije svega važno je da znamo kojem mediju vjerujemo, a povjerenje se zasniva isključivo na istinitim i provjerenim, te etičkim i moralno protkanim informacijama koje taj medij plasira.
Potom, odgovornost je i na pojedincima, koje i kakve informacije će širiti dalje.
U situaciji kada je cijeli svijet zabrinut zbog novog korona virusa, uloga medija vrlo je važna.
Posljednjih dana, kako se povećava broj ugroženih zemalja, raste broj zaraženih i oboljelih, sve češće se među narodom može čuti „ma sve je to zbog medija“, ili „nema panike, to su samo mediji stvorili“.
Istina, zbog svega prethodno navedenog, lažne, nepotpune ili neprovjerne informacije mogu stvoriti paniku, ali ipak u situaciji svjetske zabrinutosti uloga medija od posebnog je značaja.
Informisanje ljudi o mjerama zaštite, prevenciji, liječenju, postupanju u kriznim situacijama, o odlukama vlada, kriznih štabova itd. veoma je važna.
Stoga prije nego što i pomislite okriviti medije za „stvaranje panike“, zastanite i razmislite. Je li to osnovni cilj medija?
Ako i dalje vjerujete da jeste, onda se zapitajte kojih, prije nego što svi završe u istom košu.
- Medija kao i pojedinaca koji rade u njima ima svakojakih. Ima onih koji su podlegli panici, ima onih koji proizvode paniku, radeći za klik ili lajk više, a to je najopasnije. Na medijima je da savjesno, pravovremeno, isitnito, objektivno i tačno informišu javnost, pa tako i u slučaju koronavisursa. Da budu servis javnosti. – kaže Dragan Bursać, sa kojim smo razgovarali o ovoj temi.
- Ono što je po meni gore od pretjeranog hajpa u vezi sa virusom je širenje lažnih vijesti o npr. ljekovitosti čaja od bijelog luka, širenje lažnih vijesti o izmišljenim prijateljima i prijateljicama iz Italije, Kine i drugih žarišta koji šalju nekakve “savjete” sa terena. Moram priznati da je ovakvih lažnih vijesti više na društvenim mrežama i da ih šire pojedinci, a ne mediji, pa opet osjećam potrebu da ukažem urednicma kako se svi zajedno moramo baviti raskrinkavanjem ovakvih dezinformacija, koje doslovno mogu ubiti nekoga.
Bursać dodaje i da je primjetno da u emisijama fali veći broj stučnjaka, epidemiologa u ovom slučaju, koji će najbolje govoriti o ovakvoj temi, te da je dovođenje nestručnih „savjetnika“ na rubu krivičnog djela.
Ističe da je za pohvalu rad lokalnih radio i TV stanica, koje se trude koliko su u mogućnosti, a mogućnosti su skromne, da budu istinski servis građana u lokalnim zajednicama, jer upravo to je ono što se očekuje od medija.
- Na žalost, ukoliko ljudi ne percipiraju informaciju iz medija kao ozbiljnu, npr. informaciju o karanteni, onda ne dobijamo ništa. Bojim se da se u ovo brzinsko opismenjavanje o odgovornosti u doba velikih kriza, najozbiljnije mora uključiti i država sa svojim aparatom.
Dakle, mjesta za paniku nema, mislim da je niti mediji u globalu ne proizvode, ali oprez, informacije i TAČNI podaci, e toga treba više! – zaključuje nas sagovornik.