Trenutno je postavljeno šatorsko naselje privremenog karaktera jer je bilo potrebno smjestiti migrante koji su nakon požara na Lipi ostali bez krova nad glavom.
- Uradili smo dosta toga u protekle tri sedmice. Urađeno je grijanje, struja, dovedena je voda i postavljeni su sanitarni kontejneri. Imaju obezbjeđene obroke i zdravstvenu zaštitu. Napravljen je veliki napredak – rekao je Buzar.
Oružane snage su postavile 30 šatora na tom području i trenutno u tim šatorima boravi 900 migranata. Najveći broj dolazi iz Pakistana, zatim iz Afganistana, a jedan manji broj dolazi iz Bangladeša i ostalih zemalja.
Služba za poslove sa strancima je stavila na raspolaganje svoje kapacitete i uz podršku gradskih vlasti, institucija i međunarodnih humanitarnih organizacija i MUP-a, Služba koordinira svim procesima u ovom naselju.
- Potruditi ćemo se da u narednom periodu poboljšamo uslove, ali ono što je najbitnije jeste da više niko od migranata ne boravi u starom kampu Lipa. Već se ušlo u proces provođenja odluke Vijeća ministara BiH o uspostavljanju privremenog centra Lipa na tom području, kontejnerskog naselja, kapaciteta do 1.500 mjesta. Firma je već ušla u taj prostor, radi demontažu okvirova od šatora, i čiščenje terena i čim oni završe može se pristupti slijedećoj fazi same izrade kampa.
Kako je istakao, uvijek postoji određen sigurnosni rizik.
- Vidjeli smo na slučaju Blažuja kada je nepromišljeni migrant izazvao gnjev drugih vrijeđajući ih. Ali trudimo se da prepoznamo rizike i uočimo određene pojave koje možemo otklanjati. Nakon što je izgorio kamp Lipa, imali smo određene ljude koji su dolazili gore i nisu imali najčasnije namjere. Nagovarali su migrante na štrajk, pisali su im transparente… Uočavali smo te pojave i u saradnji sa MUP-om USK smo otklanjali te pojave kako bi situacija u kampu Lipa bila što povoljnija.
Što se tiče brojki, Služba za poslove sa strancima je zadužena i za registraciju migranata.
- Mi smo 2020. godine zabilježili pad od 45 posto u odnosu na 2019. Jednim dijelom je uzrokovan COVID-om i mjerama koje su bile na snazi. Ali imamo znatan pad i na drugim rutama kretanja, iz Turske ka Grčkoj.
Uspostavljanje prihvatnih centara jako kompleksno pitanje, kaže Buzar.
- Vidjeli ste otpore lokalnih zajednica, kao i nemogućnost donošenja konsenzusa oko nekih ključnih odluka koje se odnose na sam pristup upravljanja migrantskom krizom.
Sa druge strane jedno je od važnijih pitanja gdje smjestiti migrante. Pokušala se provesti i evakuacija migranata u Bradinu kod Konjica, pa donošenjem određenih odluka se to nije moglo provesti u djelo. Pitanje je jako kompleksno, i lokalne zajednice ne žele migrante u svojoj blizini.
Poroznost granica je jedan od osnovnih problema, i to i dovodi do ovakve situacije koju trenutno imamo u BiH. Međutim, taj se problem mora posmatrati u regionalnom kontekstu, ističe on.
- Sve zemlje tranzita moraju dati svoj maksimum da zaustavljaju ilegalne migracije na njihovom putu. Ne može BiH uraditi sama, niti se od nje to može očekivati.
Veće zemlje EU nisu u stanju da se nose sa tim problemom. EU ulaže velike napore u zaštiti svojih vanjskih granica, kako bi mogli upravljati tim procesima.
(Nermina Hasić)
