Iako većina Valentinovo nije decenijama obilježavala, danas je on postao komercijalni praznik, koji prije svega, donosi veliki profit skoro svim zemljama svijeta.
Brojne legende govore o nastanku Valentinova
Postoje brojne legende o početku proslavljanja Valentinova. Jedna od njih seže daleko u prošlost i potječe iz Rima, dok je kršćanstvo bilo još u začecima.
Tadašnji car Klaudije Gotski zabranio je svojim vojnicima da se žene ili zaručuju kako bi bili što bolji na ratištima, ne bi osjećali nostalgiju i željeli provoditi vrijeme sa svojim porodicama.
Ipak, svećenik Valentin je odlučio krišom ispunjavati želje vojnika i ženio ih je sve dok car nije saznao.
Valentin je zarobljen, bačen u tamnicu i pogubljen 14. februara. Nakon toga, proglašen je svecem i Papa Julije I je u IV vijeku nad njegovim grobom podigao baziliku i od tada se počeo poštovati među kršćanima, a od 15. vijeka narod ga slavi kao zaštitnika zaljubljenih, piše Klix.ba.
Praznik Sveti Valentin je od davnina obilježavan 14. februara, tj. dan prije poganskog rimskog blagdana bogova Pana, Fauna i Luperka – tj. poganskog praznika plodnosti.
Povezanost sv. Valentina uz pitanja ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćanin.
Tokom priprema za brak oboje su nasmrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji.
Najstariju čestitku za Valentinovo poslao je vojvoda Karlo Orleanski
Navodno, sam običaj slanja čestitki na Valentinovo potječe od svetog Valentina. Prema jednoj priči, Valentin je iz svoje tamnice jednoj djevojci poslao pismo u koju je bio zaljubljen. Potpisao ga je kao “tvoj Valentin”.
U drugoj priči se navodi da su ljudi ostavljali skrivene poruke Valentinu u blizini njegove tamnice ili ih krijumčarili u ćeliju. Kada bi ih sv. Valentin pronašao, on bi se molio za osobe koje su ih pisale.
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Posvetio je svojoj supruzi dok je bio u zarobljeništvu u Engleskoj. Simbol Valentinova je i Kupid, starorimski bog ljubavi.
Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onak koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.
Prve čestitke izrađene su u Engleskoj od čipke, šarenih trakica, a na njima su bila srca i kupidi. Taj običaj proširio se na američke kolonije i u SAD-u ih je počela masovno proizvoditi Esther R. Howland, doseljenica iz Worcestera.
Valentinovo se obilježava različito širom svijeta
Zanimljivi su običaji na koji način se proslavlja ovaj praznik. U BiH se obilježava kao na Zapadu, poklonima i izlaskom ili romantičnom večerom.
U hrvatskom Međimurju i ranije postojao narodni običaj da se za djecu dan sv. Valentina ostavlja djeci peciva u obliku ptica u dvorištu, uz objašnjenje da je to dan kada ptice imaju svadbu, da se “ftičeki ženiju”.
U Japanu na Valentinovo žene daruju svoje muškarce, a ne obratno. Još se u 70-im godinama razvio običaj davanja posebnih vrsta čokolada za Valentinovo kojima Japanke jasno i bez riječi daju do znanja kakva je priroda njihove veze ili kakve su njihove namjere prema određenoj osobi.
Žene “čokoladu obaveze” daruju muškarcu kojem nešto duguju ili osjećaju određenu vrstu obaveze, pa u tom nizu mogu biti i prijatelji, brat ili čak otac. Oni koji prime čokoladu smatraju se pravim sretnicima.
Čokolada za Valentinovo omiljeni je poklon i u Italiji. Međutim, postoje posebne čokoladne bombonijere, Baci Perugina, od lješnjaka i čokolade. Ovaj poklon smatra se idealnim za Valentinovo. Također, postoji tradicija prema kojoj djevojka mora paziti koju mušku osobu će prvu ugledati na Valentinovo jer će upravo ona postati njezinim suprugom.
Danci svojim voljenima na Valentinovo šalju šaljive ljubavne pjesmice (gaekkebrev). Pjesme se šalju anonimno, a ime pošiljatelja sakriveno je u stihovima. Ima vremena do Uskrsa odgonetnuti ko joj je poslao. Ako uspije, pošiljatelj joj na Uskrs daruje jaje, a ako ne uspije, pošiljatelj se ipak otkrije te tada ona njemu mora darovati jaje.
Na Filipinima postoji običaj da se povodom Valentinova organiziraju masovna vjenčanja.
U Francuskoj je nekada bila tradicija da muškarci i žene uđu u kuće koje su se nalazile jedna nasuprot drugoj, a zatim bi jedni druge dozivali. Žene na čiji poziv niko ne bi odgovorio, sakupile bi se, napravile krijes te uz psovke i kletve u vatru bacale slike i druge predmete muškaraca koji su ih odbili.
U Njemačkoj se daruju čestitke na kojima se nalaze slike praščića jer je upravo svinja u ovoj zemlji simbol sreće i požude.
U Velikoj Britaniji mnogi roditelji zadržali su tradiciju darivanja djece jer je prema legendama nekada davno u Norfolku noć uoči Valnetinova Javk Valentine obilazio djecu i darovao im poklone i slatkiše.
U Finskoj je ovo Dan prijateljstva. Prijatelji daruju jedni druge i druže se.
Popularnost ovog praznika raste iz godine u godinu, a balkanske zemlje priključile su se ostalima sa Zapada u obilježavanju. Najradosniji su trgovci i ugostitelji koji na ovaj dan imaju dobru zaradu. Hallmark je proizveo prvu čestitku za Valentinovo još 1913. godine.
Spomenimo i to da svake godine grad Verona u Italiji, u koji je Šekspir smjestio radnju Romea i Julije, primi oko 1.000 pisama za Valentinovo koji su naslovljeni na Juliju.
Pročitajte šta su o ljubavi rekle svjetski poznate ličnosti:
“Ljubav je igra koja se može igrati u dvoje tako da oboje pobjede”. (Eva Gabor)
“Bježite li od ljubavi, život će vam pobjeći”. (Oprah Winfrey)
“Dodirom ljubavi, svako postaje pjesnik”. (Platon)
“Ljubav, ljubav, to je duša genija”. (Wolfgang Amadeus Mozart)
“Mudra djevojka ljubi, ali ne voli, sluša, ali ne vjeruje, odlazi prije nego što je ostave”. (Marilyn Monroe)
“Istinska ljubav vrijedna je svake žrtve”. (Madonna)
“Više se voli ono što se teže dobije”. (Aristotel)
“Nezrela ljubav kaže: volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: trebam te jer te volim”. (Erich Fromm)
“Ljubav je prije svega osluškivanje u šutnji”. (Antoine de Saint-Exupery)
“Ako ljubiš, niko ti ne može ništa”. (Cezar)
