CIJELI SVIJET STAO UZ LEGITIMNU VLAST TURSKE TOKOM POKUŠAJA VOJNOG UDARA: PRVA PORUKA PODRŠKE STIGLA IZ BIH

Čelnici i zvaničnici brojnih država i međunarodnih organizacija su nedugo nakon pokušaja puča posjetili i podržali demokratski izabranu vladu Turske

Cijeli svijet stao uz legitimnu vlast Turske tokom pokušaja vojnog udara, prva poruka podrške stigla iz BiH

U Turskoj su u toku pripreme za obilježavanje godišnjice pokušaja vojnog udara kojeg je teroristička organizacija FETO izvela 15. jula 2016. godine, kada su čelnici brojnih država i međunarodnih organizacija osudili pokušaj puča i podržali legitimnu tursku vlast, javlja Anadolu Agency (AA).

Tokom pokušaja vojnog udara, neke zemlje su podržale Tursku pisanim saopćenjima posredstvom ministarstava vanjskih poslova, a u više slučajeva su najviši zvaničnici telefonom zvali turske kolege i uputili im poruke podrške.

Delegacija Gruzije kao prva strana delegacija posjetila je Tursku tri dana nakon pokušaja puča, a potom su u posjetu Ankari počele stizati i delegacija iz Amerike, Evrope i Azije.

U periodu pokušaja vojnog udara prva podrška s najvišeg nivoa Turskoj je stigla iz Bosne i Hercegovine.

Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je u noći pokušaja puča poručio kako BiH podržava legalno izabranu vladu, demokraciju i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u prijateljskoj Turskoj.

Prva strana delegacija u posjetu Ankari stigla je iz Gruzije, a radilo se o premijeru te zemlje Giorgiju Kvirikachviliju koji je Tursku posjetio 19. jula. 2016. godine.

Tadašnji predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev bio je prvi predsjednik neke zemlje koji je posjetio Tursku nakon pokušaja puča.

Nakon Nazarbajeva u posjetu Ankari stigao je tadašnji makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, a nakon njega i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Nedugo nakon pokušaja puča Tursku su posjetile i podršku iskazale visoke delegacije sa Bliskog istoka i to iz Bahreina, Palestine, Katara, Iraka i Irana.

S druge strane, evropske zemlje su ostale na podršci koju su iskazivale saopćenjima resornih ministarstava, a prve delegacije zvaničnika tih zemalja Tursku su posjetile dosta kasnije.

Čelnici i zvaničnici brojnih međunarodnih organizacija su nedugo nakon pokušaja puča posjetili Tursku, uključujući Vijeće Evrope, Evropski parlament, Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope, Parlamentarnu skupštinu Organizacije evropske saradnje i sigurnosti, Ujedinjene nacije i Uniju nevladinih organizacija islamskog svijeta.

Vlasti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) oklijevale su sa porukama podrške turskoj vladi pa su to učinile tek tri sata nakon što je i zvanično iz Ankare potvrđeno da je u pitanju pokušaj vojnog udara.

Prve poruke s očekivanom podrškom zvanično Ankari počele su stizati tek nakon što je bilo poznato da je turski predsjednik Erdogan živ i da nije u rukama pučista, odnosno kada je bilo jasno da je pokušaj vojnog udara osuđen na neuspjeh.

Tadašnji američki potpredsjednik Joe Biden u posjetu Turskoj stigao je 24. augusta 2016. godine, dakle jedan i pol mjesec nakon pokušaja puča. Glavna tema Bidenovih razgovora u Ankari bio je turski zahtjev za izručenje Fetullaha Gulena, vođe terorističke organizacije FETO.

Biden se na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka s Erdoganom izvinio Turskoj zbog zakašnjele posjete i kazao je da bi volio da je mogao ranije doći u Ankaru.

Prvi predsjednik koji je Erdogana telefonom nazvao i podržao ga nakon puča je bio ruski lider Vladimir Putin koji je to učinio dan nakon pokušaja puča.

Tadašnji američki predsjednik Barack Obama Erdogana je nazvao 19. jula i uputio mu podršku legitimnoj vladi i demokratskim procesima u Turskoj.

Erdogana su telefonom zvali i poruke podrške Turskoj uputili i brojni drugi lideri, uključujući saudijskog kralja Salmana bin Abdulaziza, tadašnjeg grčkog premijera Alexisa Cipraca, njemačku kancelarku Angelu Merkel i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Uporedo s tim, i tadašnji premijer Turske Binali Yildirim i šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu su u danima nakon pokušaja puča primili pozive brojnih kolega iz svih dijelova svijeta.

Teroristička organizacija Fetullahci (FETO) odgovorna je za krvavi pokušaj puča u Turskoj u noći 15. jula 2016. godine. Riječ je o terorističkoj organizaciji koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska zvanično zatražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turske montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušali procesuirati brojne visoke zvaničnike.

Nekoliko godina kasnije uslijedio je i krvavi pokušaj državnog udara terorista FETO-a, odnosno pokušaj puča kojeg su izveli oficiri koje je FETO infiltrirao u tursku vojsku.

Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turskoj, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj poginula je 251, a ranjeno oko 2.200 osoba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

I MOTORNA ULJA IMAJU ROK UPOTREBE

0
Mnogi od nas u garažama čuvamo sve i svašta, nađe se tu stvari koje su nam neophodne, a ne koristimo ih godinama.