Istakao je da je razgovor o Dejtonu relevantan i u kontekstu regionalnih odnosa i šire. Kazao je da se Vijeće sigurnosti UN-a o situaciji u BiH uglavnom informisalo putem kvartalnih izvještaja visokog predstavnika.
- Svi relevantni politički predstavnici smatraju da su Inzkovi izvještaji bili značajno manjkavi i površni, ali najviše zabrinjava jer nisu prezentirali cjelovitu sliku u BiH. Nema pravog razumijevanja problema, a onda izostaje i adekvatan pristup za demokratsko sazrijevanje i samoodrživu perspektivu. Dejtonski sporazum se narušava brojnim izazovima – kazao je Čović referirajući se na posljednji Inzkov izvještaj.
U nastavku svoj izlaganja naveo je stvari koje, kako je istakao, nisu u izvještaju visokog predstavnika.
- To su nelegalne kvalifikacije hrvatskog naroda kao manjine, što je protivno Ustavu. U izvještaju se nije očitovalo o pozivima bošnjačkih stranaka za nametanje političkih hrvatskih predstavnika, tu je i nelegitmno i nelegalno sazivanjee CIK-a, ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Zatim politika SDA koja relativizira važnost izbornog zakona – kazao je Čović.
Istakao je da visoki predstavnik treba djelovati nepristrasno, zbog čega je zabrinut.
- Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da se BiH temelji na načelu ravnopravnosti tri naroda koji predstavljaju preko 97 posto svih građana. Rješenja visokih predstavnika u BiH stvorila su nove probleme kojima se morao baviti Evropski sud za ljudska prava. Najviše problema za hrvatski narod izazvale su izmjene izbornog zakona. U tri navrata izbornim injžinjeringom u Predsjedništvo BiH izabran je nerealni predstavnik hrvatskog naroda – rekao je Čović.
Ustvrdio je da zanemrivanje ravnopravnosti naroda ohrabruje “majorizacijska nastojanja koja su nelegitimina u odnosu na Ustav i Djetonski mirovni sporazum”.
