Ti pregovori mirovali od su od decembra 2018. godine, do kada je otvoreno 31 od ukupno 32 pregovaračka poglavlja.
Odluku o otvaranju poglavlja 8, koje se odnosi na konkurenciju, formalno bi trebali sutra potvrditi stalni predstavnici zemalja članica EU u Bruxellesu, dok bi međuvladina konferencija o otvaranju Poglavlja 8 mogla bi biti održana početkom iduće sedmice.
Crnogorski premijer Duško Marković, komentirajući ovu vijest iz Bruxellesa, rekao je da je ovo veliki dan za Crnu Goru i da je zemlja potvrdila da je najperspektivnija i najbliža članstvu u Evropskoj uniji, te će postati prva zemlja kandidat koja će otvorila sva pregovaračka poglavlja.
- Otvaranje poglavlja 8 zapravo obilježava završetak prve faze procesa integracije u EU, i daje nam vjetar u leđa da s novim elanom pristupimo ispunjavanju obaveza u narednoj, najzahtjevnijoj fazi zatvaranja poglavlja – rekao je Marković.
On je istaknuo da ga posebno raduje što je zeleno svijetlo dano tokom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU “što je rezultat nesebičnih napora susjedne Hrvatske da politiku proširenja zadrže visoko na agendi Unije”.
Milanović pozdravio deblokadu pregovora za hrvatskog predsjedanja
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u intervjuu crnogorskom Javnom servisu RTCG rekao je da su to solidne vijesti te da je dobro da se “ovo dogodilo tokom predsjedanja Hrvatske”, podsjećajući da su u toku njenog vođenja Vijeća EU otvoreni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Hrvatska, smatra Milanović, nema razloga da bude nezadovoljna svojim predsjedanjem Vijećem EU.
- Da je situacija bila normalna, Hrvatska bi vrlo kvalitetno odradila posao, s obzirom na to da je sve stalo, i ovo je dobro. I Njemačka bi imala problema s predsjedanjem, ljudi se nisu sastajali, nadali smo se nečem sadržajnijem – kazao je on za RTCG.
Crna Gora do sada je otvorila 31 poglavlje u pregovorima s EU, a privremeno je zatvorila tri. Na otvaranje posljednjeg poglavlja 8 čekalo se od decembra 2018. godine, a EU je tako željela stavi do znanja Podgorici da je “usporila” u područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Ipak, u ‘non-paper-u’ Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen početkom mjeseca, utvrđen je napredak Crne Gore u tim ključnim područjima.
‘Hrvati žele dobro Crnoj Gori’
Predsjednik Milanović ocijenio je kao dobar položaj Hrvata u Crnoj Gori i smatra da oni podržavaju koncept građanske države.
- Crna Gora je građanska država i mislim da se Hrvati tu dobro prepoznaju, nema ih puno, žele dobro ovoj državi i mislim da tako rade i da se tako ponašaju – rekao je Milanović istaknuvši i da dobri odnosi Zagreba i Podgorice nisu od jučer, već se, kako je rekao, na tome radilo godinama.
- Gospodin Đukanović se ispričao za Dubrovnik prije puno godina, ne mora dva puta, to je jedna nesretna, loša epizoda, sada smo na istom putu i djelimično u istom društvu… Nama je važno, meni je važno, da naši susjedi budu ljudi koji dijele slične, ne nužno iste vrijednosti, i čije ponašanje možemo u dobrom smislu predvidjeti, kao i oni naše. To je umjetnost nekog zajedničkog susjedskog života – rekao hrvatski predsjednik.
Milanović je naveo i da je siguran da će pitanje granica s Crnom Gorom doći na dnevni red, ali bez pritisaka i na civilizirani način.
