CRVENI KRST BIH ORGANIZOVAO PARTNERSKI SASTANAK: CILJ DOBITI PODRŠKU ZA ODGOVOR NA MIGRANTSKU KRIZU

Društvo crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine odlučio se da organizuje partnerski sastanak sa namjerom da obezbijedi podršku partnera iz nacionalnih društava, te Međunarodne federacije i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Potrebno je naglasiti da je sastanak organizovan u saradnji sa kancelarijom Međunarodne federacije Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca u Budimpešti. Prisustvovali su predstavnici nacionalnih društava Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca iz Turske, Kanade, Iraka, Švajcarske, Italije, Švedske, Norveške i Hrvatske. Okupili su se kako bi razgovarali o dvije teme.

  • Jedna tema je odgovor našeg nacionalnog društva i pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca na migrantsku krizu u BiH i buduća djelovanja našeg nacionalnog društva i partnera kako bi što bolje odgovorili tom zadatku, kako bi prikupili neophodna sredstva za rad na terenu. U posljednjih 15 mjeseci cjelokupna struktura Crvenog krsta, najveće žarište je u Unsko-sanskom kantonu, se bavi odgovorom na migrantsku krizu. Kroz četiri migraciona centra u USK naši ljudi rade u partnerstvu sa Međunarodnom organizacijom za migrante. Također, jedan poseban kamp Vučijak, u kojem se nalazi 600do 800 migranata dnevno, brigu vodimo samo mi. Stav Evropske komisije i Međunarodne organizacije za migrante je da se tamo ne finansira, tako da smo ostali sami da bi pomogli ljudima koji se nalaze u stanju patnje, kao što su ti migranti u Vučijaku. Tako da želimo od ovih nacionalnih društava, kao i od cjelokupne porodice Međunarodne federacije i Međunarodnog komiteta da dobijemo što veću podršku – istakao je za Anadolu Agency (AA) Rajko Lazić, generalni sekretar DKC BiH.

Prema njegovim riječima druga tema sastanka je prezentacija razvojnog plana i programa DKC-a BiH za period od 2019. do 2021. godine, kako bi nacionalno društvo moglo postati samoodrživa organizacija kako bi odgovorilo izazovima kakav je prije svega migrantska kriza.

  • Od ponedjeljka nacionalna društva koja su naši partneri imali su priliku da obiđu sve migracione centre i mobilne timove koji rade na USK, te da vide doprinos naše cijele porodice u migrantskoj krizi. Jako teška je pozicija u Vučijaku, gdje su daleko od normalnih uslova koje zaslužuje čovjek u 21. vijeku. Nadam se da će oni sliku koji su vidjeli na terenu imati mogućnost da prenesu rukovodstvu tih nacionalnih društava i donatorima kako bi pomogli našem nacionalnom društvu da unaprijedimo i poboljšamo uslove za migrante – objašnjava Lazić.

Dodaje da je u do sada u 2019. godini u BiH ušlo 18.777 migranta, a u prošloj godini oko 24.000.

  • To znači da je 42.000 migranta je prošlo kroz BiH i to je ogroman pritisak za našu državu i naše nacionalno društvo. Država ne vodi taj proces, nego Međunarodna organizacija za migrante i Evropska komisija, tako da mi kao pomoćni organ države, ipak, smo povedeni našom misijom da pomažemo – naglašava Lazić.

DKC BiH je, veli, u decembru prošle godine uputio apel za prikupljanje 3,2 miliona švajcarskih franaka za odgovor na migrantsku krizu, ali da je svega 36 posto planiranog budžeta do sada “napunjeno“.

  • To je znači nekih 1,1 milion. Međutim, to nisu sva sredstva koja su operativna za potrebe naše strukture i te aktivnosti koje sprovodimo svakodnevno unutar strukture Crvenog krsta BiH. I, moram reći da je projektovan na 7.000 migranata. Znači, od onih 3,2 miliona za potrebe 7.000 ljudi ‘napunjeno’ je milion švajcarskih franaka, a prošlo je 42.000 migranata. Šest puta više je ljudi prošlo kroz BiH, a prikupljenih sredstava je tri puta manje od projekcije – priča Lazić i dodaje kako se ipak, uz pomoć partnera, uspijevaju nositi sa migrantskom krizom:
  • Imamo partnere nacionalna društva koji se nalaze u BiH, kao što je Crveni polumjesec Turske, koji nam je interventno pomogao sa 327 šatora, preko nekoliko desetina hiljada kreveta, vrijednom robom. Kao i Švajcarski Crveni krst i Crveni polumjesec Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Lazić naglašava da su zahvaljujući angažmanu partnera i njihovom iskustvu, naročito Crvenog polumjeseca Turske koji ima pet miliona izbjeglica iz Sirije, uspijevali da se nose sa situacijom u USK-a. Kazao je i da su Crveni polumjeseci Turske i Društvo Crvenog krsta BiH u “sestrinskom“ odnosu, te izrazio nadu da će i u narednom periodu imati njihovu podršku.

Nedavno je u posjeti BiH bio Kerem Kinik, direktor Crvenog polumjeseca Turske, a tom prilikom je kaže Lazić, dogovoreno nekoliko projekata samoodrživosti, javlja Anadolija.

  • Ideja je o proizvodnji šatora u BiH, proizvodnji možda vode i nekih drugih aktivnosti kako bi naše nacionalno društvo došlo do sredstava za finansiranje naših programskih aktivnosti – otkrio je Lazić i istakao da se u BiH često ne konstituiše vlast i ne usvoji se budžet zbog čega DKC BiH ne može doći do redovnih sredstava.

Stoga i žele da na jedan novi način organizovanja DKC-a BiH ojačaju ljudske kapacitete i materijalno-tehnička sredstva kako bi odgovorio izazovima.

  • Migrantska kriza je poseban izazov, nešto sa čime se nije struktura Crvenog krsta, ljudstvo i volonteri susretali. Nadam se da će biti rezultata ovog partnerskog sastanka. U trenutku kada pomislimo da smo sami sjetimo se da smo dio veliki porodice Međunarodne federacije Crveno krsta i Crvenog polumjeseca i da uvijek možemo da računamo na njihovu podršku – naglasio je Lazić.

Partnerskom sastanku u Sarajevu prisustvovao je, između ostalih, i Alper Uluca, direktor međunarodne saradnje i operacija Crvenog polumjeseca Turske. S obzirom da se u Turskoj nalazi oko pet miliona izbjeglica iz Sirije pokušao je prenijeti svoja iskustva kolegama u BiH.

  • Već je deveta godina kako se Crveni polumjesec Turske uključio u pružanje pomoći izbjeglicama iz Sirije. Imamo velike kampove unutar Turske, gdje su ti ljudi smješteni i gdje im se pruža humanitarna pomoć. Također, pružamo humanitarnu pomoć preko granice u toj regiji i za ljude koji su u potrebi zaista smo velika podrška našoj Vladi i našim institucijama – kazao je za AA Uluca.

Uluca ističe da je, nakon obilaska migrantskih kampova u USK, izuzetno tužan zbog onoga što je vidio, jer je evidentno da je DKC-u BiH potrebna dodatna podrška.

  • Zaista je bilo teško i žalosno vidjeti kolike su zaista potrebe. Ljudi jedva imaju priliku da dobiju neke osnovne namirnice, da zadovolje osnovne humanitarne potrebe. Zahvalni smo na izuzetno istrajnom radu volontera i osoblja Crvenog krsta BiH, koji odgovaraju na potrebe koji su svaki dan sve veće. Zaista se iskreno nadam da će oni dobiti veću podršku kako bi mogli odgovoriti na sve veće potrebe – rekao je Uluca i dodao:
  • Od početka migrantske krize u BiH vidjeli smo potrebu da otvorimo kancelariju naše delegacije u BiH. To smo uradili u maju prošle godine. Također, na osnovu inicijalnih potreba koje smo uočili, odmah smo poslali devet velikih kamiona humanitarne pomoći u vrijednosti oko 200.000 američkih dolara. Naravno, kroz našu kancelariju u kontinuitetu sarađujemo sa DKC-om BiH, pratimo njihove potrebe i nastojimo blagovremeno odgovoriti na sve što je potrebno.

Prema podacima Društva Crvenog krsta/križa BiH trenutno se u zemlji nalazi oko 4.500 migranata u prihvatnim centrima, a u privatnom smještaju još njih između 2.000 i 2.500. Ističu da je za DKC BiH jako važno da formiraju što više mobilnih timova, kako bi migranti koji ulaze u BiH iz Crne Gore i Srbije dobili pravovremeno hranu, higijenska sredstva, prvu pomoć i informacije, prije svega o minskim poljima kojima je oko dva posto bh. teritorije zagađeno.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NA VRIJEME PREPOZNAJTE OZBILJNE SIMPTOME: EVO KAKO SE MOŽETE ZARAZITI MIŠIJOM...

0
Mišija groznica je virusna zoonoza i prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca (miševi, voluharice...) poznata kao bolest prirodnih žarišta.