DA LI SU REGIONALNE INTEGRACIJE PREDUSLOV ZA EVROPSKE INTEGRACIJE

Evropska unija je odlukom da ne otpočne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom do daljnjeg zatvorila svoja vrata potencijalnim zemljama članicama, zbog čega se na području zapadnog Balkana ispituje teren za nove vidove regionalnog ustrojstva, odnosno integracije zemalja.

Ilustracija

Iako integracije zemalja Zapadnog Balkana po uzoru na ‘norveški model’ nisu predložene kao zvanična inicijativa bilo koje od institucija Evropske unije, umnogome se špekulira da će regionalne integracije, izvan područja Evrospke unije, biti svojevrstan preduslov za evropske integracije.

Berlin i Pariz će svoju odluku upućenu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali nedorečenu ostalim potencijalnim članicama, obrazložiti do proljeća 2020. godine, kada, prema pisanju Večernjih novosti, namjeravaju izaći sa konkretnom ponudom za zemlje Zapadnog Balkana.


Rasim Ibrahimagić, predstavnik Inicijative za monitoring evropskih integracija, ocijenio je odlukU Evropske unije da ne otpočne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom znak da će se proces proširenja odgoditi.

– Bilo koja od ovih mogućnosti da se umjesto procesa proširenja pokrene neki drugi proces je još uvijek na nivou špekulacija. Nema još nijedne zvanične odluke ili prijedloga da se umjesto proširenja pokrene neki drugi proces – kazao je Ibrahimagić, dodavši da je integracija zapadnog Balkana na sceni već duži niz godina, piše Klix.

Podsjetio je na Regionalno vijeće za saradnju, Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini pa i Berlinski proces koji također podrazumijevaju svojevrsnu integraciju zemalja Zapadnog Balkana

Unutar Regionalnog vijeća za saradnju se pokreću određena ekonomska pitanja, prvenstveno da se približe tržišta zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. I Berlinski proces podrazumijeva integraciju zemalja Zapadnog Balkana prije nego što dođe do konačnog pristupanja. Postoje različite inicijative kada je riječ o integracijama unutar regije, što znači da ti procesi svakako teku i nisu u direktnoj vezi s procesom proširenja, istakao je Ibrahimagić.


Međutim, Ibrahimagić napominje kako bi smatrao nekredibilnom Evropsku uniju da proces proširenja zamijeni sa procesom integracija unutar Zapadnog Balkana, u smislu da taj proces regionalnih integracija bude sam sebi svrha.

To su procesi koji treba da idu paralelno. Evropska unija preko tih procesa može testirati da li su potencijalne članice spremne za saradnju sa drugim državama, za unapređenje nekog zakonskog okvira, za otvaranje granica u domenu neke ekonomske saradnje i slično. To može biti test za zemlje Zapadnog Balkana. I to ne mora značiti nužno da ćemo se baviti samo s tim i zaboraviti proširenje, kazao je Ibrahimagić za Klix.ba.

Upitan kako gleda na takozvani Mali Šengen, Ibrahimagić odgovara da je to dobar način da se nastavi integracija zemalja unutar regije.

Problem je što ne možemo govoriti o Malom Šengenu u regiji gdje jedna zemlja ne priznaje drugu zemlju, gdje imamo jedan od rigidnijih viznih režima. Konkretno govorim o BiH i Kosovu. Priča o Malom Šengenu unutar regije je u startu propala ako mi praktično ne omogućimo ljudima da putuju iz jedne u drugu zemlju, kazao je Ibrahimagić.

Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH i vrstan poznavalac evropskih političkih prilika, kazao je ranije da ideje o novim oblicima saradnje treba podržati samo ukoliko znače daljnje približavanje članstvu EU.

– Ideje koje se pojavljuju o novim oblicima regionalne saradnje treba podržati u mjeri u kojoj znače daljnje približavanje članstvu EU. Ako te ideje u svojoj suštini znače stvaranje nekih malih unija u susjedstvu EU, onda smatram da BiH ne treba da pristupa takvim oblicima regionalne saradnje – zaključio je Osman Topčagić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.