DA NEMA 29. FEBRUARA, ZIMA BI BILA U JUNU: OVO SU VJEROVANJA ZA PRIJESTUPNU GODINU

Prošle su četiri godine od prethodne prijestupne, pa u 2020. ponovo imamo 29. februar. Ako se pitate zašto svake četiri godine imamo dan viška u kalendaru, postoji veoma dobro objašnjenje.

Našoj planeti je potrebno 365,2422 dana da obiđe oko Sunca, što znači da na kraju svake godine ostane četvrtina dana viška. Kako bi naš kalendar i dalje bio u toku s godišnjim dobima, svake četvrte godine februaru dodajemo jedan čitav dan. Animacija planetarnog astronoma Jamesa O’Donoghuea dočarava ovaj ciklus, prenosi portal Index.

Ovu nepodudarnost su zapazili još drevni Egipćani, ali je današnja primjena prijestupne godine zasluga pape Grgura XIII., koji je reformirao julijanski u gregorijanski kalendar.

Kada se odstupa od obilježavanja prijestupne godine?

Iako svaku četvrtu godinu smatramo prijestupnom, moguće je i odstupanje od ovog pravila. Razlog za to je činjenica da će naš kalendar nakon dužeg vremena, usprkos obilježavanju prijestupne godine, izgubiti na tačnosti.

Prijestupne godine koje su djeljive sa 100, kao što je 1900, na primjer, se ne obilježavaju, osim ako nisu djeljive i s 400, kao što je to slučaj s 2000. godinom. To znači da će iduća prijestupna godina bez svog 29. februara biti 2100., piše portal Vox.

Šta bi se dogodilo ako bismo počeli zanemarivati obilježavanje prijestupne godine?

Bez obzira na to što je ovaj ssitem star više od 500 godina, on i dalje funkcionira. Ako bismo, pak, prestali dodavati 29. februar svake prijestupne godine, do 2100. bi naš kalendar kasnio 20 dana, pa bismo Novu godinu slavili tokom kasne jeseni, a do 2400, i tokom jesenske ravnodnevice.

Ne postoji način kako izbjeći dodavanje dana po ovom sistemu, jer će u suprotnom doći do mimoilaženja godišnjih doba s našim kalendarom. Ipak, to ne znači da ne postoji i alternativa.

Godina od 13 mjeseci s 28 dana kao adekvatna zamjena?

George Eastman, osnivač multinacionalne korporacije Kodak, iznio je svojevremeno prijedlog da se uvede takozvani Međunarodni ustaljeni kalendar. Ovaj kalendar bi se sastojao od 13 mjeseci s 28 dana. Dodatni mjesec bio bi smješten između jula i augusta, a nosio bi naziv sol. Osim ovih radikalnih promjena, postojao bi i jedan dan viška na kraju svake godine, a koji bi poslužio kao neka vrsta praznika.

Eastmanov kalendar također obilježava svaku četvrtu kao prijestupnu godinu. Prema njegovoj zamisli, svaki mjesec bi se sastojao od četiri sedmice, ni više ni manje. Štoviše, zaposlenici u Kodaku su se pridržavali Međunarodnog ustaljenog kalendara sve do 1989, prenosi portal Index.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE