Ministre, ono što je doista aktuelno jeste situacija u Novom Pazaru i Sandžaku koja nas ovdje ne može i ne ostavlja ravnodušnima. Koliki je naš duig i dug naših institucija da pomognu ugroženom stanovništvu Sandžaka?
- Naš dug i obaveza je pomoći narodu Sandžaka i danas smo održali hitnu sjednicu Vlade na kojoj smo razmatrali informaciju koju smo pripremili vezano za podršku i pomoć prije svega kada su u pitanju zdravstveni timovi i sve ono što je u našoj nadležnosti. Uputili smo inicijativu Vijeću ministara BiH za organizaciju pružanja pomoći kroz slanje stručnih timova medicinskih radnika kroz ostale vidove koje smo u mogućnosti ali isto tako uputili Kliničkim centrima i kantonalnim bolnicama dopis da u skladu sa svojim mogućnostima vrše analizu koliko timova i koji bi timovi trebali u ovoj situaciji. U svakom slučaju u obavezi smo da pomognemo narodu Sandžaka i ja se nadam da će sve nadležne institucije u skladu sa svojim mogućnostima tu pomoć pružiti.
Ministre, možete li objasniti da li BiH nudi te timove Srbiji ili bi Srbija trebala da zatraži te timove jer se sve moža završiti na državnom nivou?
- Iz tog razloga smo uputili prema Vijeću ministara jer sa državnog nivoa treba biti upućena ta pomoć.
Poplave u našoj zemlji ponovno su uzrokovale štete na poljoprivrednim imanjima – imate li informacije o iznosima šteta?
- Tačno da smo imali poplave prije svega u Tuzlanskom kantonu i poljoprivreda u velikoj mjeri ovisi od vremenskih uslova. Jedne godine imate mraz, druge sušu, treće poplave. Te štete koje imamo od nepogoda su uvijek veće od podrške koja se daje našim poljoprivrednicima. Iz toga razloga se trebamo više baviti uzrocima da smanjimo rizike od suša, poplava i mi kao ministarstvo pokrenuli smo aktivnosti kada su u pitanju suše da obezbjedimo navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Imamo projekat koji provodimo u saradnji sa Svjetskom bankom u devet općina na području FBiH kojima je obuhvaćeno 3.900 hektara poljoprivrednog zemljišta za za 8,5 hiljada krajnjih korisnika.
Poplave u našoj zemlji ponovno su uzrokovale štete na poljoprivrednim imanjima – imate li informacije o iznosima šteta i ko se može prijaviti?
- Danas sam se čuo sa resornim ministrom iz Tuzlanskog kantona. Nadležne komisije nisu uradile svoj dio posla i potom dostavljaju kantonalnom štabu civilne zaštite. Nakon toga u skladu sa Zakonom postoje namjenska sredstva za saniranje tih posljedica.
Ove godine Federacija i Ministarstvo poljoprivrede izdvojili su veća sredstva za poticanje poljoprivredne proizvodnje, između ostalog i u okviru mjera Vlade za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa. Hoće li okolnosti s poplavama umanjiti značaj i dobrobit tog povećanja?
- Budžet za poticanje poljoprivrede je ove godine 87 miliona KM. Zbog pandemije smo preraspodijelili 8,5 miliona maraka kako bi dali podršku proljetnoj i jesenjskoj sjetvi. S obzirom da je samo obuhvaćen Tuzlanski kanton one mjere i rezultati koje želimo postići u onom obimu kako je planirano a da je na nekih 27 hiljada hektara izvršena proljetna sjetva.
Mnogi naši proizvođači hrane, veliki proizvođači na koje smo se zaista mogli osloniti u ono vrijeme kad su sve države potpuno zatvorile svoje granice, istakle su da bi velike koristi bilo od vlastite proizvodnje sirovina – naprimjer, naš Bimal iz Brčkog ukazao je na potrebu proizvodnje suncokreta, grupacija AS godinama ukazuje na potrebu vlastite proizvodnje pšenice. Ministre, jasno je da za to treba vrijeme, ali krećemo li se makar u tom pravcu da osiguramo vlastitu sirovinu?
- U vrijeme pandemije često sam kontaktirao direktora Klasa za stanje sa pšenicom, sa rezervama brašna, da li imamo potrebu za dodatnim količinama brašna? Poslije podrške proljetne sjetve radimo podršku jesenjoj sjetvi koji nam tek predstoji i na takav način ćemo povećati proizvodnju pšenice. Trenutno u FBIH između 25-30% zadovoljavamo potrebe, ono što proizvedemo i ono što imamo u robnim rezervama u odnosu na ukupnu potrošnju.
Pogledajte video OVDJE.
(Faruk Durmišević)
