U izvještaju, koji je u posjedu Faktora, Inzko kao pozitivan događaj u BiH u proteklom periodu ističe ‘povorku ponosa’, koja je u septembru ove godine održana u Sarajevu i to, naglašava visoki predstavnik, bez ikakvog incidenta. U pozitivnom kontekstu Inzko također izdvaja i set reformskih mjera vezanih za Reformsku agendu Evropske unije (EU), kojeg su entitetske vlade usvojile u oktobru, ali i stupanje na snagu Sporazuma o smanjenju tarifa za mobilni roaming među zemljama Zapadnog Balkana.
– Uprkos tome, 7. oktobra 2019. obilježena je puna godina od Općih izbora 2018. u BiH. Sa dubokim žaljenjem moram izvijestiti o gotovo nikakvom napretku u formiranju vlasti od svog prethodnog izvještaja, jer novo Vijeće ministara BiH, Vlada entiteta Federacija BiH i dvije od deset kantonalnih vlada još nisu formirane – navodi se u Inzkovom izvještaju.
Uzrok zastoja, ocjenjuje visoki predstavnik, je jaz između najvećih nacionalnih stranaka, SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a u vezi sa ‘vizijom države i tumačenjem Ustava’.
– Stranke se još uvijek ne mogu složiti oko temeljnih aspekata Ustava BiH, a neke stranke iz entiteta RS osporavaju samu ulogu i ovlasti države utemeljenih na Ustavu, prethodno dogovorene politike i pravne obaveze prema Sjevernoatlantskom savezu (NATO) – tvrdi Inzko.
Inzko podsjeća i na Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU, kojim je pred BiH stavljena obaveza ispunjavanja 14 ključnih prioriteta, ukoliko naša zemlja želi dobiti kandidatski status i započeti pregovore sa EU. To je, dodaje, trebalo motivirati političke lidere da prevaziđu razlike i započnu provedbu reformi.
– Umjesto toga, sporazum iz augusta o principima za formiranje vlasti kojeg su potpisali čelnici triju spomenutih političkih stranaka istekao je u septembru bez rezultata, što je dovelo do još većih nemira i prijetnji, posebno od SNSD-a, da se povuku iz postojećih sporazuma i povuku prethodne reforme, što bi predstavljalo jasnu aktivnost koja ima za cilj podrivanje suvereniteta države i njenih ključnih institucija ovlaštenih za izvršavanje ustavnih odgovornosti BiH. To je također dovelo do značajnog nazatka u smislu ispunjavanja obaveza institucija BiH iz ‘Programa 5+2’ za zatvaranje OHR-a – napominje Inzko, piše Faktor.
Precizirao je Inzko da je član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prijetio da će ‘povući’ entitet RS iz Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, te da je tvrdio kako su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) osnovane protivno Ustavu BiH i bez pristanka RS-a.
– Dodik je upozorio da se svi zakoni i odluke donesene ‘pod pritiskom visokog predstavnika’, čak i one odobrene u Parlamentu BiH, mogu proglasiti nevažećim, te je najavio sjednicu Narodne skupštine RS-a (NSRS) za početak novembra na kojoj bi trebali biti razmotreni takvi prijedlozi – navodi se u Inzkovom izvještaju.
Inzko također podsjeća da je SDA u septembru usvojila Programsku deklaraciju, što nije bio prvi put, u kojoj ističe svoj dugoročni cilj, a to su ustavne promjene koje bi BiH definirale kao Republiku BiH sa tri nivoa vlasti: državnom, regionalnom i lokalnom. Inzko ocjenjuje da Programska deklaracija nije bila od pomoći jer je izazvala produbljivanje podjela.
– Nakon Deklaracije SDA, lider SNSD-a Dodik i drugi predstavnici RS-a sastali su se sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Beogradu, gdje je Dodik navodno upozoravao na sukob i tražio srbijansku intervenciju u BiH. Predsjednika Vučića treba pohvaliti za smirujuće izjave kojima je tražio od čelnika RS-a da pokažu suzdržanost i podrže mir i stabilnost, te ponovio podršku Srbije BiH kao jedinstvenoj državi koja se sastoji od ‘dva entiteta sa svim njihovim nadležnostima i sporazuma tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka – napominje Inzko.
Trenutna politička situacija, dodaje, ponovo otkriva dugogodišnju nefunkcionalnost na državnom nivou, koja je u velikoj mjeri posljedica spomenutih različitih gledišta i politika.
– Ova se pitanja moraju pravilno rješavati bez daljnjeg odgađanja. BiH riskira neuspjeh u nastojanju da poduzme potrebne reforme i napreduje na svom euroatlantskom putu. Nadalje, ozbiljni nedostaci zemlje u suočavanju sa savremenim izazovima, uključujući upravljanje ilegalnom migracijom i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ostat će bez rješenja – poručuje Inzko.
Inzko je ponovo upozorio na stalnu destabilizirajuću retoriku brojnih političkih predstavnika u BiH, uključujući i kontinuirane Dodikove izjave o disoluciji, secesiji RS-a i pripajanju Srbiji. S tim u vezi je ponovio da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, te da Dejtonski mirovni ugovor garantira suverenitet i teritorijalni integriet BiH.
– Čini se da, gotovo 25 godina od potpisivanja Sporazuma, politička elita u BiH još uvijek nije napustila svoje dugoročne ciljeve iz ratnog perioda. Za srpske stranke to znači neovisnost RS-a, za hrvatske stranke to znači teritorijalno-administrativnu reorganizaciju radi uspostavljanja trećeg, hrvatskog, entiteta, za bošnjačke stranke to znači republiku BiH bez entiteta. Krajnje je vrijeme da vlasti u BiH ispune svoje obaveze očuvanja mira i stabilnosti i pokrenu zemlju prema euroatlantskim integracijama, ispunjavajući sve obaveze u tom pogledu. Pozivam političke lidere da nastave s otvorenim i konstruktivnim dijalogom s ciljem formiranja vlasti na svim nivoima bez daljnjeg odgađanja. Građani zemlje zaslužuju bolje, a radi njih međunarodna zajednica mora insistirati na tome – zaključuje Inzko.
U okviru političkog dijela izvještaja, Inzko pojašnjava da su SDA, HDZBiH i SNSD u ovoj godini pokušali postići dogovor o formiranju vlasti, te da su čak podijelili resore u Vijeću ministara BiH, ali da je kamen spoticanja neslaganje oko Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) NATO-u, na čemu insistiraju SDA i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić. S druge strane, ističe Inzko, SNSD to kategorički odbija, pozivajući se na proglašenu vojnu neutralnost RS-a, bez obzira na Zakon o odbrani i ranije usvojene i još uvijek važeće državne odluke o NATO putu.
Visoki predstavnik napominje i da se ta situacija reflektirala na rad zakonodavne vlasti, s obzirom da SNSD blokira formiranje parlamentarnih komisija i održavanje sjednica. Također ističe i HDZ-ovo uvjetovanje formiranja Vlade FBiH usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH koje bi, kako to vide u HDZ-u, riješile pitanje ‘legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda’.
Dio izvještaja je Inzko posveio Socijaldemokratskoj partiji (SDP) BiH, koja je doživjela osipanje, dijelom i zbog, kako je kazao, unutarnjih nesuglasica oko pitanja ulaska u vlast sa SDA. Na temelju toga je osnovana nova politička opcija, Socijaldemokrate BiH, zbog čega je SDP ostao bez pet mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH (pad sa 16 na 11), jedno u Domu naroda FBiH (pad sa osam na sedam) i jedno u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (pad sa pet na četiri).
Visoki predstavnik podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), bez Rusije, objavio izjavu kojom pozivaju lidere da ne poduzimaju radnje koje bi narušavale, slabile ili kočile funkcioniranje državnih institucija, a u kontekstu Dodikovih prijetnji o povlačenju RS-a.
– Upravni odbor PIC-a pozvao je stranke da poštuju Ustav BiH, postojeće zakone i integritet institucija na državnom nivou – napomenuo je Inzko.
Ukazao je Inzko i na Deklaraciju HDZ-a BiH, kojom se poziva na ‘administrativno preuređenje’ BiH s tri nivoa vlasti, od kojih bi entitetski nivo trebao imati ‘barem tri administrativne jedinice”, aludirajući na dugogodišnje hrvatske zahtjeve za trećim etničkim entitetom.
U izvještaju se navodi da je migrantska kriza skoncentrirana isključivo na prostor FBiH, s obzirom da vlasti entiteta RS ne dozvoljavaju zadržavanje migranata na tom prostoru. Također se poziva na zabrinjavajuće izvještaje prema kojima hrvatska policija često ulazi na teritorij BiH i vraća migrante nazad. Nedostatak privrženosti vladavini prava, dodaje se, ostaje ključni problem u BiH. U tom kontekstu se izdvajaju neprovedene odluke Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’ i izbornom zakonodavstvu za Grad Mostar, kao i nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa 9. januarom kao ‘danom RS-a’, te odluka Suda BiH o registriranju vojne imovine.
– Iako niko ne osporava da RS ima pravo na svoj dan, on mora biti organiziran u skladu s pravnim okvirom i poštujući vladavinu zakona – napominje visoki predstavnik.
Spomenuo je Inzko i odluku Evropskog suda za ljudska prava o izmještanju crkve iz dvorišta Fate Orlović u Konjević Polju, ali i odbijanje nekoliko kantona, poput Hercegovačko-neretvanskog kantona, da u svojim ustavima uvrste i Srbe kao konstitutivan narod.
– Uprkos čestim izazovima vladavini zakona i Dejtonskog mirovnog sporazuma, tokom izvještajnog perioda sam se i dalje suzdržavao od korištenja svojih izvršnih ovlasti, u skladu s politikom Upravnog odbora PIC-a – pojašnjava Inzko izostanak upotrebe takozvanih ‘bonskih ovlasti’.
U dijelu koji se odnosi na stanje u pravosuđu, Inzko podsjeća da je Disciplinska komisija VSTV-a u junu odbacila disciplinsku prijavu protiv predsjednika VSTV-a, uz obrazloženje da predsjednik i potpredsjednici VSTV-a ne podliježu disciplinskoj odgovornosti, čime su, ocjenjuje Inzko, te pravosudne dužnosnike učinkovito stavljali iznad zakona.
– Pritužba se odnosila na navodni slučaj podmićivanja nakon sastanka u kafiću između predsjednika VSTV-a i građanina koji je želio ubrzati svoj pravni slučaj, a audio i video snimci sastanka objavljeni su medijima – podsjeća Inzko, aludirajući na aferu ‘Potkivanje’.
Nedavni događaji u VSTV-u, uključujući sukobe interesa, kontroverzna imenovanja sudija koji nisu najbolje rangirani kandidati i nedostatak neovisnosti disciplinskih tijela VSTV-a bez pravnog lijeka van VSTV-a, trebalo bi, smatra Inzko, potaknuti temeljnu reviziju pravila po kojima djeluje VSTV.
– Izvještaj Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi iz juna 2019. o upravljanju predmetima ratnih zločina Tužilaštva BiH konstatirao je trajne nedostatke, nižu stopu osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na državnom nivou, fragmentaciju predmeta i retraumatizaciju žrtava, zaključujući da Tužilaštvo BiH nije u mogućnosti dovršiti svoj rad na predmetima ratnih zločina do 2023. godine, kako je predviđeno Strategijom procesuiranja ratnih zločina u BiH – napominje se u izvještaju.
Kontinuirane prijetnje RS-a povlačenjem iz postojećih sporazuma o legalnom prijenosu nadležnosti s entiteta na državu u području odbrane, indirektnog oporezivanja i pitanja vezanih uz VSTV, imaju za cilj, ocjenjuje Inzko, podrivati napredak u političkoj i ekonomskoj stabilnosti BiH, vladavini zakona i odbrambenom sistemu BiH.
– Takve inicijative predstavljaju dugogodišnju i dosljednu politiku RS-a u podrivanju suvereniteta države BiH i njenih ključnih institucija, koje su neophodne za izvršavanje ustavnih dužnosti države BiH. Postoji historijski obrazac izazivanja državnih nadležnosti u RS-u, kao i potkopavanje i prijetnje povlačenjem iz institucija na državnom nivou koje održavaju stabilnost cijele države – piše Inzko u izvještaju.
Govoreći o Rezoluciji o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a, Inzko naglašava da je vanjska politika isključiva nadležnost države BiH, te da je Rezolucija u supronosti sa ranije usvojenim odlukama Predsjedništva BiH i drugih institucija.
– Vanjska politika i pitanja odbrane su državne nadležnosti koje ne spadaju u nadležnosti entiteta. Međutim, Rezolucija se sada koristi kao osnov za odbijanje RS-a da registrira vojnu imovinu na državu BiH i za predaju ANP-a NATO-u. U praktičnom smislu, koristi se za blokiranje ključnih procesa, što predstavlja direktan izazov za nekoliko temeljnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući ustavni poredak i suverenitet BiH – pojašnjava Inzko.
Značajan dio izvješaja je posvećen govoru mržnje, veličanju ratnih zločinaca, te revidiranju ili negiranju genocida, što je, ističe visoki predstavnik, uobičajeno u javnom diskursu.
– Nacionalistički lideri nastavljaju provoditi ratnu politiku, negirajući ratne zločine koje je počinila ‘njihova strana’, slaveći osuđene ratne zločince i vodeći podijeljene komemoracije koje ovjekovječuju pojam grupne žrtve, ignorirajući ili umanjujući empatiju i suosjećanje za patnje i gubitke drugih. Gotovo četvrt stoljeća nakon prestanka sukoba, dužnosnici, javne ličnosti i medijske organizacije sve više osporavaju presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog mehanizma za krivične sudove – ističe Inzko u izvještaju.
U tome posebno izdvaja zvaničnike iz RS-a, koji, navodi se, i dalje negiraju genocid u Srebrenici, te odbacuju presude međunarodnih sudova za ratne zločine.
– U tom smislu, postoji potreba za državnim zakonim kojim će se zabraniti negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca i drugih kontroverznih ličnosti inazivanjem javnih ustanova i drugih prostora po ratnim zločincima, što bi za Parlament BiH trebao biti prioritet kada nastavi sa radom. Kao što je Evropska komisija napomenula u svom Mišljenju, revizionizam i negiranje genocida proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima – navodi se u izvještaju.
Upozorio je Inzko da Vlada RS-a nastavlja uskraćivati OHR-u pristup službenim informacijama i dokumentima, što je obaveza iz Dejtonskog sporazuma.
– Ponavljani pozivi Upravnog odbora PIC-a koji podsjećaju vlasti RS-a na njihove obaveze u vezi s tim do sada nisu imali utjecaj. Praksa Vlade RS-a da ne daje informacije i dokumente, kako to zahtijeva OHR, u suprotnosti je sa čestim tvrdnjama RS-a da entitet poštuje slovo Dejtona – konstatira Inzko u izvještaju.
Inzko će također upoznati Vijeće sigurnosti UN-a da su vlasti u Kantonu Sarajevo u junu usvojile kontroverzne izmjene policijskog zakonodavstva, za koje se smatra da, ističe, omogućavaju nepropisno političko uplitanje u profesionalnu policiju.
U poređenju sa 2018. godinom, direktne strane investicije u prvoj polovini ove godine bilježe rast veći od 50 posto, ali BiH, dodaje se, ipak zaostaje za ostalim zemljama Zapadnog Balkana.
– Stope administrativne i stvarne nezaposlenosti od 32,9, odnosno 15,7 posto, odražavaju kontinuirani pad nezaposlenosti. Rastući odliv stanovništva, prema procjeni Unije za održivi povratak BiH od čak 30.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci 2019. godine, vjerojatno je među faktorima koji utječu na pad nezaposlenosti – konstatira Inzko u svom izvještaju.
Uprkos povećanju prosječne neto plaće od 5,1 posto (926 KM) i povećanja prosječne penzije za 4,4 posto (402 KM), prosječna potrošačka korpa od 2.039 KM iz maja, navodi se, sugerira da se čak i oni koji imaju stalni dohodak bore za spajanje kraja sa krajem. Ovo se, dodaje Inzko, posebno odnosi na penzionere s najnižom penzijom (191,9 KM u RS-u i 371,8 KM u FBiH)
– Bankarski sektor ocjenjuje se kao uglavnom stabilan i likvidan. Dobit komercijalnih banaka sa sjedištem u Federaciji zabilježila je rast od 3,7 posto u ukupnom iznosu od 89,8 miliona KM, dok je dobit osam komercijalnih banaka sa sjedištem u RS-u pala za tri posto i iznosila je 26,6 miliona KM – navodi se u izvještaju.
Inzko napominje da u ovom izvještajnom periodu nije bilo kašnjenja u servisiranju dugova i redovnim mjesečnim isplatama, što je, pojašnjava, posljedica nastavka rasta prihoda od indirektnih poreza (veći za 6,84 posto u prvih sedam mjeseci 2019. godine u odnosu na isti period prošle godine), a u RS-u zbog, kako je kazao, novog zaduživanja.
Federacija je tokom izvještajnog perioda održavala stabilnost budžeta. Konsolidirani izvještaj o izvršenju budžeta za januar – juni 2019. bilježi pozitivan kumulativni finansijski rezultat u iznosu od 395,3 miliona KM za sve nivoe vlasti u Federaciji. S druge strane, kao glavni ekonomski izazovi u RS-u se izdvajaju prekomjerno zapošljavanje i gubitak javnih preduzeća, povećana zaduživanja i održivost zdravstvenog sektora.
Najavljeno je da će naredna sjednica Upravnog odbora PIC-a biti održana 3. i 4. decembra, a Inzko se u izvještaju požalio i na pad raspoloživih sredstava za OHR. Poređenja radi, budžet OHR-a je 2002. godine oznosio 25 miliona eura i imao je oko 700 zaposlenih, a trenutni budžet je 5,3 miliona eura i ima 92 zaposlenih.
