DIREKTOR OSA-E U NATO-U U BRUXELLESU: JAČANJE PARTNERSTVA

Vrijeme pandemije zahtijeva i nove, sofisticiranije pristupe i tehnologije i očigledno da je OSA, ne samo profesionalno ravnopravni partner NATO-u, nego da se radi i o prijateljskim odnosima partnera, što neprijateljima i protivnicima evro-atlanskih integracija BiH uopće nije u interesu.

Odlazak Osmana Mehmedagića, direktora Obaveštajno-sigurnosne agencije, u sjedište NATO-a u Bruxellesu organiziran je u vrijeme najsloženijih međunarodnih i regionalnih odnosa od Dejtonskog sporazuma do danas. Na međunarodnoj sceni se dešavaju ozbiljna politička, ali i sigurnosna (vojno-obavještajna) preslagivanja nakon promjene američke administracije, ali i zbog dešavanja uzrokovanih krizom koju je globalno izazvala pandemija koronavirusa, i pozivanje Mehmedagića u ovom trenutku u Bruxelles u sjedište NATO-a potvrda je partnerstva i nastavka suradnje koju OSA jača zadnjih godina s NATO-om. Niz događaja od početka godine ukazuje da se spremaju velike promjene na svjetskom geopolitičkom planu. Poziv NATO-a direktoru Mehmedagiću i sastanci koje je imao u Bruxelllesu su priznanje i kontinuitet dobre suradnje, ali i obaveza za Bosnu i Hercegovinu.

Srbija će nastaviti provoditi projekat Velike Srbije

Zapadne političko-sigurnosne procjene i najave dešavanja u ovoj godini nisu nimalo optimistične za Bosnu i Hercegovinu. “Ova godina je godina rastućih sukoba između Zapada i Rusije za budućnost zapadnog Balkana. Srbija će provoditi svoj takozvani projekat Velike Srbije po pitanju Kosova, Crne Gore i BiH”, izjavio je početkom marta Philip Breedlove, bivši komandant NATO snaga za Evropu, general koji je direktno surađivao s Joeom Baidenom i kao senatorom i kao podpredsjednikom SAD-a, i koji je veliki prijatelj novog američkog ministra obrane Lloyda Austina.

Breedlove je ustvrdio da će novi predsjednik SAD “vratiti Ameriku u Evropu kako bi tamo ponovno bila dio vodstva, nakon dvanaest godina američkog povlačenja s kontinenta”, ali i da će NATO u svom djelovanju morati biti otvoreniji oko događaja na Balkanu, navodeći: “Dio shvaćanja problema je priznanje da on postoji i njegovo kategoriziranje. Mislim da bi bilo od velike pomoći kad bi vodstvo NATO-a bilo izravnije oko tih zabrinutosti i na to odgovorilo diplomatskim i političkim radom u regiji.”

Da je NATO “izravno zabrinut” za BiH nagovjestila je analiza objavljena pred novu, 2021. godinu, na stranici NATO-a, a nakon američkih izbora. U njoj se, pored ostalog, navodi: “Demoniziranje Sjedinjenih Država i NATO-a, predstavljanje EU kao slabe i podijeljene, reklamiranje ruske vojne moći i superiornosti vakcine protiv COVID-19 i tvrdnje da su zapadni proizvođači vakcina korumpirani, pojačavanje percepcije prijetnji, mitova i etničkih tenzija – to su među najčešćim temama dezinformacija koje je Kremlj promovirao u medijima na zapadnom Balkanu na srpskom jeziku. Medijski sadržaj pod pokroviteljstvom Kremlja na srpskom jeziku proizvodi se u Srbiji i distribuira širom regiona. Najnovija studija dezinformacija Evropskog parlamenta nazvala  je Srbiju ‘lansirnom platformom ruskih dezinformacija na zapadnom Balkanu’.”

Pozivanje na dokument Evropskog parlamenta ukazuje da NATO i EU rade veoma blisko i koordinirano kad su u pitanju prijetnje koje dolaze od Rusije preko Srbije na Zapadni Balkan.

Beograd, baza za dezinformacione operacije u regionu

  • Mapiranje lažnih vijesti i dezinformacija na Zapadnom Balkanu i identificiranje načina za efikasnu borbu protiv njih” izvještaj je urađen na zahtjev Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET) nekoliko sedmica prije pomenute NATO-ove analize i vrlo je oštar i opominjući za Srbiju jer se u njemu navodi i ovo: “Pojačati pritisak na srbijansku vladu da prestane progon nezavisnih i opoziciji naklonjenih novinara, da ponovo razmotri sporazum koji Sputniku dozvoljava da koristi Beograd kao bazu za dezinformacione operacije u regionu, i da prekine praksu korišćenja srpskih medija kao sredstvo za destabilizaciju susjeda.

Prema ovom izvještaju glavnu ulogu u državnim kampanjama dezinformiranja imaju Pink, Kurir, Informer i Srpski telegraf koji se koriste i da prenose “kampanje blaćenja” vladajuće partije protiv opozicije, a “ove medije i pojedince karakteriše negativno izvještavanje o EU, NATO i zapadu uopšte, dok istovremeno često njeguju proruski diskurs”. U zaključku se navodi da je trećina analiziranih kampanja fokusirana na NATO ili EU, trećina na posljedice ratova u bivšoj Jugoslaviji i pomirenje, a ostatak na izbornu politiku i COVID-19.

Zajednička izjava od 26. februara 2021. (uoči sastanka Evropskog vijeća) generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, i predsjednika Evropskog vijeća, Charlesa Michela, bila je više no jasna u pogledu odnosa EU, SAD i NATO, a Stoltenberg se dodirnuo i Zapadnog Balkana: “Ruske agresivne akcije, brutalni oblici terorizma, sofisticirani kibernetički napadi, uspon Kine i sigurnosne implikacije klimatskih promjena, izazovi su s kojima se nijedna zemlja ili kontinent ne mogu sami suočiti. I zato kao i vi, pozdravljam vrlo snažnu poruku nove Bidenove administracije, da obnovi saveze, da ojača transatlantsku vezu. A to će biti i glavno pitanje kada se lideri NATO-a kasnije ove godine sastanu u Bruxellesu, a također nastavljamo da radimo na pitanjima na kojima već dugi niz godina radimo zajedno, poput stabilizacije zapadnog Balkana i rješavanja migracija na Egeju.”

Stoltenberg je slično govorio i početkom marta na konferenciji pod nazivom “Čuvati Evropu sigurnom u nesigurnom svijetu” koja je održana na Evropskom koledžu u Brižu: “Bosna i Hercegovina je bliski partner, tročlano Predsjedništvo upravo je prije nekoliko dana donijelo odluku da dalje razvija svoje partnerstvo s NATO-om. Pozdravljamo to u NATO-u. U Bosni i Hercegovini postoje mnogi izazovi i mnogi problemi. Ali mislim da je jedna od glavnih stvari koje NATO tamo čini, pokušati izgraditi multietničke odbrambene i sigurnosne institucije, oružane snage i time pokušati smanjiti rizike za nove sukobe i nove borbe u Bosni i Hercegovini. I dalje pružamo pomoć za reforme i smanjenje napetosti u Bosni i Hercegovini.”

Rad ruskih obavještajnih službi u SAD

EU je (ponovo) objavila izvještaj o djelovanju Ruske Federacije. “Nijedna druga država članica EU nije napadnuta nasilnije od Njemačke”, navodi se u ovom izvještaju, koji je objavila diplomatska služba EU iz Bruxellesa 9. marta, kao i da je “pokrenuta sistemska kampanja na političkoj razini i putem medija bliskih Kremlju protiv zapada”.

Izvještaj se pojavio u isto vrijeme kad su SAD optužile Rusiju za kampanju dezinformacija osmišljenu kako bi potkopala povjerenje u vakcine razvijene u SAD i drugim zapadnim državama. “Jasno je da se Rusija služi svojim starim trikovima i time potencijalno izlaže ljude širenju dezinformacija o vakcinama za koja znamo da spašavaju živote”, izjavio je glasnogovornik State Departmenta 8. marta.

Wall Street Journal je 7. marta objavio otkrića Global Engagement Centra (dio State Departmenta) da ruska obavještajna služba stoji iza četiri internetske platforme uključene u koordiniranu kampanju. Uz to, ovaj centar je otkrio da New Eastern Outlook i Oriental Review kontrolira Ruska vanjskoobavještajna služba (SVR), a za News Front su ustvrdili da ga vodi i kontrolira bivši KGB, odnosno Ruska federalna služba sigurnosti (FSB). Osim toga, News Front, navodno, ima centralu na dijelu Krima koji je okupirala Rusija.

Naravno, odmah nakon objavljvanja ovih informacija State Departmenta o tome šta radi Rusija preko svojih obavještajnih službi u SAD, usljedio je (nemušti) demanti Moskve i “kontranapad” od koga drugog nego od Zaharove, koja je izjavila: “Govorimo o tome da je očigledno da već mjesecima traje kampanja protiv naše vakcine Sutnik”.

Mehmedagić i OSA partneri od povjerenja

U Bosni i Hercegovini je planirana vojna vježba oružanih snaga BiH i Srbije koja će se izvesti pod otkriljem NATO-a. Pod pritiskom EU u septembru 2020. Srbija je otkazala na šest mjeseci svaku saradnju s ODKB-om, ruskom inačicom Varšavskog ugovora, a u sklopu toga otkazana je i vojna vježba koja je bila planirana u Bjelorusiji.

No, ulazak BiH u NATO nije samo puki ulazak vojske i vojnih resursa. Ulazak u NATO podrazumijeva ispunjenje uslova skoro identičnih kao i za ulazak u EU. Poziv direktoru Mehmedagiću jasan je signal da je OSA ravnopravni partner zapadnim agencijama i službama NATO-a.

Gledano u tom kontekstu napadi na direktora Mehmedagića i montirane optužnice, odnosno fabricirane afere, ustvari su napad na ukupan sistem kako bi se usporio i zaustavio ulazak BiH u NATO. Iza napada na prvog čovjeka OSA-e su osmišljeni pokušaji zaustavljanja bilo koje aktivnosti na dokumentiranju, ali i blokiranju ruskih podrivačkih aktivnosti u BiH. Ali ne samo u BiH, jer radi se i o pokušaju zaustavljanja i sprečavanja dokumentiranja čime i kako Ruska Federacija naoružava Srbiju i “srpski svet” podržavajući svaku subverzivnu aktivnost koja blokira BiH prema EU i NATO, jer Rusija, o čemu se sve direktnije govori u brojnim međunarodnim izvještajima, priprema “srpski svet” da bude baza za ruske napade na NATO i EU.

Poziv i posjeta direkora OSA-e NATO u Brixellesu nije tek dio protokola diplomacije ili nekih kurtoaznih posjeta, nego sastanak partnera od povjerenja na kojem se definiraju stvari od interesa za NATO, a to je na prvom mjetu zaštita NATO-a, odnosno SAD i EU, ali i njihovih partnera, od djelovanja ruske razbijačke politike.

Vrijeme pandemije zahtijeva i nove, sofisticiranije pristupe i tehnologije i očigledno da je OSA, ne samo profesionalno ravnopravni partner NATO-u, nego da se radi i o prijateljskim odnosima partnera, što neprijateljima i protivnicima evro-atlanskih integracija BiH uopće nije u interesu. Stoga je za očekivati da će neprijatelji rada i djelovanja OSA-e nakon ovih sastanaka u Bruxellesu zasigurno pokušati pojačati pritisak na direktora Mehmedagića, prvenstveno kroz fingirane i izmišljenje optužnice i suđenja i medijske harange, o kojima se već nadugo i naširoko piše i u internim izvještajima EU i NATO, odnosno o tome kako saradnici Rusije u podrivanju NATO-a dobijaju zasluženu poziciju i mjesto, piše avangarda.ba.

Ako EU navodi da ruski Sputnik koristi Beograd kao bazu za dezinformacijsko djelovanje i medije koji djeluju sinhronizirano sa Sputnikom, postavlja se pitanje ko su institucionalni i medijski pokrovitelji i izvršioci ruskih subverzivnih akcija u BiH, i da li će uskoro EU objaviti i spiskove institucija i medjija koji su angažirani na sprovođenju ruske razbijačke politike u BiH?

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SUDIJA PEJOVIĆ MJESEC DANA IZA BRAVE

0
Nebojša Pejović, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, koji je uhapšen u akciji "Barka" zbog sumnje da je uzeo 1.000 eura, mjesec dana provest će iza brave.