DIREKTORI AERODOROMA U BIH ZA HAYAT : IMAMO MILIONSKE GUBITKE, ALI DO POVEĆANJA CIJENA NEĆE DOĆI

Praznik, koji god, podrazumijeva i okupljanje porodice, susret s najmilijima - po praznicima se godišnji odmori i putevi planiraju. I praznici su drugačiji ove godine, nemaju svi mogućnost ni s najmilijima da budu, nemaju mogućnost da putuju. Koronavirus prizemljio je avione širom svijeta.

Piše: Edina Bakić

Aerodoromi su zatvoreni, a nebo je pusto. Jednom kada vazdušni saobraćaj bude ponovo u funkciji pretpostavke su da povratak na stari način funkcionisanja neće biti moguć. Da li će se uopšte moći putovati avionima na način na koji smo putovali prije koronavirusa? Na koji način bi letovi mogli ponovo da se organizuju?

Ova pitanja postavili smo u „Dobar dan BiH“ našim gostima, Arminu Kajmakoviću, direktoru Međunarodnog aerodoroma Sarajevo, Esedu Mujačiću, direktoru Međunarodnog aerodoroma Tuzla, Marinu Raspudiću, direktoru Međunarodnog aerodoroma Mostar i Milanu Račiću, direktoru Međunarodnog aerodoroma Banja Luka.

Krenut ću od Sarajeva.Gospodine Kajmakoviću, Međunarodni aerodrom Sarajevo privremeno je zatvoren za putnički promet, kao i svi ostali aerodoromi u Bosni i Hercegovini. Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donio je Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o privremenom zatvaranju međunarodnih graničnih prelaza u zračnom saobraćaju za promet putnika u Bosni i Hercegovini, kojom se primjena ove odluke sa 30. aprila produžava do 1. juna 2020. godine. Kada se očekuje otvaranje aerodroma?

  • Imamo odluku Vijeća ministara BiH, produžen je rok važenja odluke do 1. juna. Globalna priča je potpuno jasna, avijacija je praktično na režimu na kojem je sada. Generalno i u svijetu je fokus na avio kompanijama. Što se tiče Sarajeva, mi smo već u martu imali pad broja putnika, s tim da je april bio potpuno simboličan. Naše procjene su da smo dosada u gubitku 4 mioliona maraka, a na nivou godine bit će gubitak 11 miliona maraka.
Hayat

Gospodine Račiću šta je s Banja Lukom?

  • Zabranjeno je odvijane zračnog saobraćaja. Naša zemlja pratila je druge zemlje i odredbe. Mi smo osjetili određeni pad broja putnika već u martu, naravno uvođenjem odluka Vijeća ministara saobraćaj je potpuno obustavljen. Oko 600 000 KM zabilježeni su gubitci.

Gospodine Mujačiću šta je s Tuzlom?

  •  Mnoge stvari ne ovise od nas i naših želja, nego je sve to na nivou države. Što se tiče gubitaka naših, u prosjeku negdje su oko 500.000 KM mjesečno. Ima jedna stvar koju treba napomenuti, i nakon ponovnog otvaranja aerodromi se neće brzo oporaviti. Kad se to desi također će postojati mjere.

Gospodine Raspudiću je li i u Mostaru slična situacija?

  •  Gubitci su do nekih 40.000 KM. Htio sam napomenuti da je fokus na avio kompanija. Očekujemo da će EU donijeti određene odluke i da će se ići na poboljšane uslova.  Nikoga nismo otpustili. Nastojat ćemo po svaku cijenu zadržati sve djelatnike.
Hayat

Gospodine Kajmakoviću je li u Sarajevu bilo otpuštanja?

  • Što se toga tiče nije bilo otpuštanja. Donijeli smo odluke, da određeni broj radnika koristi odmor od prošle godine ili da rade od kuće. S druge strane kada letovi i krenu ne znamo kako će to izgledati, kakve će mjere biti.

Je li bilo otpuštanja u Tuzli?

  • Nije bilo, također smo poslali naše uposlenike, većinu na godišnji odmor. Angažovano je nekoliko radnika koji su nepohodni dok je aerodrom otvoren. Naša intencija je da pokušamo zdržati radnike, jer bi prijemom novih radnika imali i dodatne troškove. Spremni smo na maksimalne mjere uštede i na smanjenje plaće.

Gospodine Račiću da li ste vi u Banjoj Luci uspjeli zadržati radnike?

  •  Uvjeren sam da ćemo u nekom narednom periodu povratiti sve linije, a uvesti i nove destinacije. To dosta zavisi i od drugih zemalja, jer većina ima određene zabrane i restrikcije. Definitivno situacija je potpuno nepoznata. Bilo je pojedinih prijedloga od određenih kompanija sa nekim mjerama. Što se tiče zaposlenih, niko nije dobio otkaz.

 Gospodine Raspudić  šta je s cijenama?

  • Mi se trebamo okrenuti tome da vidimo koje su to mjere. Mi ćemo morati prezentirati šta smo to uradili da bi sigurnost na aerodromu bila konkretna. Što se tiče cijena neće doći do povećanja, to je najvjerovatnije.

Tokom ove pandemije obavljeni su brojni kargo letovi kojima su države dobavljale zdravstvene i druge potrepštine za borbu protiv koronavirusa, vršena je trgovinska razmjena, odnosno transport robe. Koliko je kargo letova obavljeno na aerodoromima? Da li ste zadovoljni trgovinskom razmjenom kako je protekla?

  •  Najviše je realizovano kargo letova. U odluci Vijeća ministara izuzeti su i vojni letova. To je bio jedini prihod u ovom periopdu.

Od čega se finansiraju aerodoromi. Da li su to samo prilivi od prometa putnika ili imate još dodatnih izvora finansiranja?  Recite nam Vi gospodine Mujačiću.

  •  Naravno putnik je osnova svih prihoda. Nijedan aerodrom ne bi mogao biti ekonosmki pozitivan ako bi se orijentisao samo na to. Mogu reći da su sekundarni prihodi često jednaki, čak i bolji od naplaćivanja prijevoza putnika.

Gospodine Kajmakoviću prije pandemije se govorilo o tome da su letovi sa sarajesvkog aerodroma među najskupljima u evropi i da su uzrok visoke takse – bilo je nekih najava da će doći do samnjenja aerodromske takse – hoće li?

  • Ovo je pitanje koje često dobijem. Aerodromske takse postoji na svakom aerodromu. Ne bazira aaerodrom Sarajevo svoj razvoj na visokim cijenama, nego na činjenici da se samofinansira. Mi iz budžeta, proračuna nikada nismo dobili nijedne marke.  

Očekujete li pomoć Vlade? Možete odgovriti Vi, gospodine Raspudić.

  • Vlada je pomagala zračnu luku Mostar i Tuzla. Danas smo imali razogovore i upoznali smo ih s našim problemima. Pitanje je kolika su ta sredstva i koliko će nam pomoći. Mi ćemo morati neke međunarodne norme ispuniti, i mi ćemo morati tražiti pomoć od Vlade.

Video pogledajte i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ISPOVIJEST PRIJATELJA UBIJENIH TINEJDŽERA: MLADIĆ SE JAVIO I REKAO DA STIŽE...

0
U blizini sela Glođane kod Dečana u petak, 26. novembra, je iz kalašnjikova pucano na autobus, a vozač autobusa i dvoje učenika poginuli su u napadu. Jedan od njih je Ljedion Hamzaj.