DO KADA BI PANDEMIJA MOGLA TRAJATI: EVO ŠTA KAŽE NJEMAČKI VIROLOG

Pandemija koronavirusa trenutno pokazuje dva lica. Novi Zeland radi ono za čim mnogi čeznu - omogućava svojim stanovnicima da vode normalan život. I ne samo to, slike s rock koncerta u glavnom gradu Wellingtonu obilaze svijet.

Desetine hiljada ljudi stoje zbijeni jedni uz druge i razdragano pjevaju omiljene hitove – bez maske i bez sigurnog razmaka.

S druge strane, zemlje poput Indije pokazuju kako virus još uvijek bjesni.

Zdravstveni sistem krahirao je pod drugim valom koronavirusa. Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa dostigao je vrhunac u srijedu (19. maja) – oko 4.500 ljudi umrlo je od COVID-19, piše Deutsche Welle.

Univerzitet Johns Hopkins javlja kako nijedna druga država nije prijavila toliko smrtnih slučajeva od koronavirusa u jednom danu kao Indija. Taj broj je vjerovatno veći, s obzirom na to da ima dosta neprijavljenih slučajeva.

Stručnjaci ulijevaju nadu

Već godinu se raspravlja kada bi se pandemija mogla završiti. Do sada su odgovori bili otrežnjujući, ali i to se promijenilo. Otkako vodeći njemački virolozi govore o “dobrom ljetu”, mnogi polažu nade u okončanje pandemije.

U Njemačkoj incidencija pada ispod 100, a broj vakcinisanih svakodnevno se povećava. Nazire li se tomu kraj?

I u SAD-u stručnjaci pokazuju optimizam.

Epidemiolog sa Univerziteta Johns Hopkins Justin Lessler rekao je za Washington Post da izgleda da će “vakcine pobijediti” čak i ako neće biti nečega poput “konačnog dana” pandemije.

I virolog Anthony S. Fauci, koji savjetuje Bijelu kuću, uvjeren je da će se “pandemija COVID-19 okončati.”

  • Ako do jeseni uspijemo vakcinisati oko 70 posto ljudi, izaći ćemo iz faze epidemije i ući u fazu kontrole – kaže Fauci.

Čak i ako ove riječi daju razloga za optimizam, u mnogim zapadnim zemljama to neće biti tako jednostavno. Jer, kada će i hoće li ova pandemija biti okončana, ovisi o puno faktora, a na neke je teško utjecati.

Imunitet krda sve veći

Naučnici su u početku rekli da oko 60 do 70 posto ljudi mora biti imuno na virus, kako bi se postiglo ono što se naziva imunitet stada ili krda.

Kada oko 66 posto ljudi bude imuno na temelju preležane zaraze ili dobijenih vakcina, vrijednost R će pasti ispod jedan, glasila je tadašnja pretpostavka.

Zaražena osoba bi u tom slučaju mogla inficirati manje od jedne osobe i pandemija bi bila okončana.

Sada se, međutim, polazi od toga da je koronavirus zarazniji nego što se u početku mislilo. Većina naučnika stoga vjeruje da oko 80 posto ljudi treba vakcinisati, kako bi vrijednost R pala ispod jedan i kako bi se pandemija zaustavila.

U nekim bi situacijama, poput karnevalske povorke u Heinsbergu u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja je početkom 2020. postala poznata zbog brojnih infekcija, imunitet stada morao biti još veći kako bi postojale dobre šanse protiv širenja virusa zbog karnevalskog slavlja, na kojem ljudi, zbijeni jedni uz druge, slave i pjevaju, smatra njemačka novinarka Mai Thi Nguyen-Kim.

Dolaze mutanti

Nove varijante koronavirusa iz Velike Britanije, Južnoafričke Republike, Brazila i Indije također uzrokuju nesigurnost, jer naučnici pretpostavljaju da se šire najmanje 30 posto brže od originalne varijante. Gotovo 90 posto ljudi moralo bi biti vakcinisano kako bi se dostigao imunitet stada.

Uz to, efikasnost vakcine bi se mogla smanjiti, posebno kod južnoafričke varijante. Tako su vektorske vakcine poput AstraZenece pokazale efikasnost od 10 do 57 posto, dok su druge vakcine poput mRNA vakcina kompanije BioNTech imale nešto bolji učinak.

U kojoj mjeri vakcinacija pomaže protiv daljeg prenošenja virusa, još nije konačno razjašnjeno. Dosadašnji rezultati proizvođača pokazuju da je mogućnost zaraze, koju mogu prenijeti vakcinisani ljudi, manja i da se brojka kreće između 67 i 94 posto – u ovisnosti od vakcine.

Stopa vakcinacije se povećava, ali koliko još dugo?

Stope vakcinacije u mnogim zemljama svakodnevno se povećavaju. U Njemačkoj je, prema podacima platforme “Naš svijet u podacima”, upotrijebljeno 37 vakcina na stotinu stanovnika. U Izraelu, jednoj od vodećih zemalja po vakcinaciji, vakcinisano je 60 ljudi na 100 stanovnika.

Ali, upitno je može li se stopa vakcinacije od oko 80 posto postići u narednim mjesecima. Problem: čak i ako je na raspolaganju dovoljno vakcina, uvijek će biti ljudi koji se ne mogu vakcinisati. To uključuje, primjera radi, ljude kojima se vakcinacija trenutno ne preporučuje, poput trudnica ili djece.

Ne žele se svi vakcinisati

U SAD-u se pokazalo da kampanja vakcinacije također može posustati; broj vakcina, koja se svakodnevno daju, pada od sredine aprila. Oko osam posto vakcinisanih nije se pojavilo za drugu dozu vakcine. Neke države nastoje privući ljude nagradama, poput listića za lutrije, besplatnog ulaska u muzeje ili davanja grickalica i besplatnih pića.

Do stagnacije bi moglo doći i u Njemačkoj. Prema studiji “Covimo”, koju je proveo državni epidemiološki Institut Robert Koch, volja za vakcinacijom ovisi i od dostupnih vakcina. Stopa pristanka na mRNA vakcine kompanija BioNTech-Pfizer i Moderna bila je znatno veća od one za vakcinu AstraZeneca.

Što su stariji, ljudi su spremniji na vakcinu. To bi moglo značiti da će mlađe populacije pokazati manju spremnost, kao i da će stopa vakcinacije stagnirati.

Pored toga, vakcine će se možda trebati osvježiti. Političar SPD-a i epidemiolog Karl Lauterbach smatra da će vakcinisani držati imunitet od oko šest mjeseci nakon dobijanja vakcine protiv, piše Deutsche Welle.

Uprkos svim lošim vijestima, stručnjaci nagovještavaju neku vrstu prestanka opasnosti i pretpostavljaju da virus postaje endemski.

To znači da će se pridružiti nizu virusa koji uzrokuju sezonske prehlade i da će vjerovatno postati dječija bolest ako djeca i dalje ne budu vakcinisana.

No, do tada ćemo se morati malo strpiti. Virolog iz berlinskog kliničkog centra Charité Christian Drosten smatra da bi to mogao biti slučaj tek za oko godinu i po.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KAMIONDŽIJA IZ BIH ROBIJAT ĆE 11 GODINA ZBOG KRIJUMČARENJA KOKAINA

0
Državljanin BiH Miodrag Ivanković osuđen je na 11 godina zatvora pred sudom u Velikoj Britaniji zbog pokušaja krijumčarenja gotovo sto kilograma kokaina.