DOBITNICA ZLATNE ZNAČKE UNSA ZA HAYAT.BA OTKRIVA LIJEK ZA RAK-RANU OBRAZOVANJA U BIH

- Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet - govorio je Nelson Mandela.

Piše: Azra Hadžić

Važno da ulažemo u obrazovanje, da ulažemo u mlade na njihovom obrazovnom putu, da ih usmjeravamo. Važno je da svi, konstantno učimo, jer u današanjem svijetu, cjeloživotno učenje je neophodno.

Uz brojne promjene koje kao društvo doživljavamo, trebali bi mijenjati i svoje školstvo, nabolje naravno.

Da li je to u Bosni i Hercegovini u potpunosti tako, te koliko su naši mladi svjesni važnosti obrazovanja, razgovarali smo sa Rijanom Jusufbegović, zlatnom značkom, te studentom-prorektorom Univerziteta u Sarajevu.

Svjedočimo brojnim promjenama u društvu. Neke od njih uveliko se odnose na obrazovanje. Sistem obrazovanja drugačiji je nego ranije, prema činjenicama, dosta lošiji. Kako to komentarišete?

Baš kako ste i rekli, živimo u vremenu društvenih promjena koje su se odrazile na sve segmente života.

Segment obrazovanja možda nije najvidljiviji u našim svakodnevnicama, međutim, on je najznačajniji jer je obrazovanje temelj i korijen od kojeg zavise svi ostali aspekti života i samim tim budućnost jednog društva.

Ukoliko ne postavite čvrste temelje, kuća će se urušiti čak i ako joj napravite zidove i prozore od najčvršćih materijala i krov od zlata. Tako je i sa pojedincem i, u konačnici, društvom u cjelini.

Današnje visoko obrazovanje se razlikuje od nekadašnjeg jedino po tome što se sada primjenjuje bolonjski sistem studiranja. Bolonjski sistem, sam po sebi, osmišljen je na jedan inovativan način i ne mora biti nužno loš, međutim, mi ga danas primjenjujemo vrlo selektivno, pa različite organizacione jedinice imaju potpuno različite “Bolonje”, da ne spominjem da čak i pojedini profesori unutar organizacionih jedinica imaju svoje načine primjene bolonjskog sistema.

Pored toga, porazni su podaci da se i danas nerijetko koriste isti udžbenici kao i prije nekoliko decenija, kao i to da na mnogim fakultetima gotovo u potpunosti nedostaje praktična nastava.

Tako se mnogi studenti tek nakon okončanja studija, odnosno, dolaskom na radno mjesto, po prvi put susreću sa materijom koju su izučavali samo u zastarjelim knjigama.

Nažalost, sve to počinje mnogo ranije, tačnije, od osnovne škole gdje se učenici podučavaju samo za učenje napamet i reprodukciju pročitanog, a ne potiču se na kreativnost, promišljanje i kritičku misao.

Svemu tome doprinosi i činjenica da su učenici, a kasnije studenti, naučeni da uče samo kako bi dobili dobru ocjenu, a ne kako bi stekli znanje, vještine i kompetencije da djeluju u određenim oblastima i daju svoj doprinos razvoju svog polja djelovanja, nauke i društva.

Tako se stvara “začarani krug” koji je vrlo teško prekinuti.

– Drugačije vrijeme, drugačiji mladi, drugačiji i nastavni kadar, šta ili ko je prema Vašem mišljenju najviše zaslužan za negativne promjene u našem školstvu? Odakle bi trebalo krenuti s promjenama?

Vrijeme u kojem živimo, tj. globalizam, neoliberalni kapitalizam, brzina protoka informacija, kao i stalna utrka za materijalnim dobrima, karijerama i uspjehom u životu značajno utječu na svakog pojedinca, pa samim tim i na percepciju školstva i nauke općenito.

Nauka i samoizgradnja pojedinca prestaju biti sami sebi svrha, već se na svaku obrazovnu instituciju posmatra samo kao na mjesto koje služi za sticanje narednog stepena obrazovanja – obrazovanja koje najčešće i ostaje samo na papiru, tj. diplomi.

Diploma, opet postaje papir kojim se pojedinac služi samo kao oruđem koje će mu obezbijediti ulaznicu za radno mjesta koje će mu donijeti materijalna dobra i lagodniji život.

Njegovo suštinsko znanje gotovo niko i ne propituje. Zbog toga mnogi mladi ljudi biraju prečicu i odlučuju kupiti diplomu u nekom od lažnih akademskih centara poput Kiseljaka, Širokog Brijega, itd.

Još strašnija pojava od kupovine diplome je tzv. “pranje diplome”, odnosno, danas iznimno raširena praksa da se osobe sa tom diplomom upisuju na postdiplomske studije na javnim univerzitetima, i tako stiču zvanja magistara nauka, bez da su ikada na legalan način stekle diplomu na dodiplomskom studiju.

Stoga je nužno da društvo koje svakim danom postaje sve svjesnije ovog problema, u cjelosti reagira, a kako bismo u konačnici zaustavili hiperprodukciju kupljenih diploma, a kasnije i lažna imenovanja u akademska zvanja i slično.

Pored toga, neophodno je i uspostavljanje državnog Ministarstva za visoko obrazovanje, nauku i mlade, posebno zbog pomenute problematike, a kako bi se mogla vršiti centralizirana kontrola rada visokoškolskih ustanova na području Bosne i Hercegovine.

Na koji način možemo motivisati sve studente i mlade ljude da ulažu u sebe kroz znanje, jer ono je, na kraju, najbolja investicija, zar ne?

Upravo tako! „Obrazovanje, to je ono što ostane nakon što zaboravite sve što ste naučili u školi.“ – rekao je Albert Ajnštajn.

Ono je ujedno i najbolja investicija i bogatstvo koje nam niko ne može oduzeti, i to zasigurno nije floskula, iako se danas često tako upotrebljava, bez da promišljamo o suštinskom značenju te fraze.

Needukovan čovjek podložan je svakom obliku manipulacije, a manipulacija je moć nad mišljenjem pojedinca, te sposobnost njegovog usmjeravanja i kontrole uma.

Stoga svaki mladi čovjek kojem nedostaje obrazovanje postaje pogodan za instrumentalizaciju, indoktrinaciju i u konačnici manipulaciju.

Značaj obrazovanja i sposobnosti racionalnog rasuđivanja mladih ljudi posebno možemo uočiti u današnjem vremenu, kada smo sistemski izloženi različitim negativnim pričama u našem javnom prostoru, koje se prenose putem medija i pojedinih nevladinih organizacija čiji je konačni cilj širenje defetizma, apatije i hroničnog nezadovoljstva.

Koja bi bila Vaša poruka mladima?

Život je zasigurno ispunjen usponima i padovima, ali padovi nas ne smiju učiti da biramo prečice i olakšice, već iz njih moramo izlaziti snažniji i odlučniji da se borimo za ono u šta vjerujemo.

Pored ulaganja u izgradnju nas kao pojedinaca, smatram da je obaveza svih mladih i obrazovanih ljudi da se borimo za bolje sutra i sigurnim koracima gradimo sistem, kako za sebe, tako i za generacije koje dolaze nakon nas.

Jer, na kraju:

Nemoguće je samo ono u šta vjerujemo da je nemoguće.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE