Ukoliko bi uvođenje sankcija Rusiji bilo uvjet za članstvo u EU, Dodik bi to, kazao je u intervjuu za ‘Ruski reporter‘, glatko odbio. Činjenica da su i države aspirantice za članstvo dužne pratiti vanjsku politiku EU-a, pa i u kontekstu uvođenja sankcija Rusiji, i Dodikovo protivljenje tome u potpunoj je koliziji za njegovim navodnim evropskim opredjeljenjem.
- Evropska perspektiva BiH može teoretski postojati, ali u stvarnom je životu to daleko i gotovo neizvedivo – dodao je Dodik u istom intervjuu, piše Faktor.
Dok sa javnošću dijeli svoju bol zbog nedobijanja kandidatskog statusa, Dodik propušta spomenuti da je formiranje vlasti samo jedan od koraka na putu do tog cilja. Upravo je njegova politika najkrupnija prepreka za dostizanje potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijima za članstvo, pretočenih u 14 ključnih prioriteta koje je u okviru Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo pred BiH postavila Evropska komisija.
Jedan od prioriteta je, primjera radi, osiguravanje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, što blokira upravo SNSD suludim zahtjevima za uvođenje za EU neprihvatljivog ‘entitetskog glasanja’ u Poslovnik o radu tog tijela. Insistiranje na primjeni sistema odlučivanja koji je prisutan u BiH u zajedničkom tijelu sa EU-om bi možda imalo smisla da EU pokušava da postane dio BiH, a ne obrnuto.
– Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU-a – glasi jedan od kriterija koje je BiH postavila Evropska komisija.
Da je ‘prijenos nadležnosti’ sa entiteta na državu za Dodikov SNSD neprihvatljiva mogućnost, potvrdile su i reakcije nakon objavljivanja Mišljenja.
– Nikada SNSD, ali nijedna politička stranka iz RS-a neće na to pristati – izjavila je SNSD-ova Dušanka Majkić.
Za SNSD je neprihvatljiva i uspostava pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno osiguravanje dosljednog tumačenja prava u cijeloj BiH, što je također jedan od zadatih kriterija, baš kao i uklanjanje prava veta u procesu donošenja odluka.
– Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata – jedan je od kriterija na čijem urušavanju Dodik već godinama predano radi.
Institucije entiteta RS opstruiraju i usvajanje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), s obzirom na to da Ministarstvo pravde RS-a odbija imenovati svoje članove u Radnu grupu zaduženu za izradu prijedloga ovog zakonskog rješenja. Među kriterijima je i ukidanje smrtne kazne kao mogućnosti propisane Ustavom RS-a.
Ključna nit prožeta kroz gotovo sve uvjete koje EU postavlja pred BiH jeste vladavina prava, čije je nepoštovanje ključna prepreka za formiranje državne vlasti. Uprkos Ustavu BiH, Zakonu o odbrani te relevantnim odlukama Predsjedništva BiH i Strategiji vanjske politike, Dodik odbija prihvatiti dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) u sjedište NATO-a u Brisel, čime zaokružuje niz opstrukcija kojima blokira dalji napredak BiH ka članstvu u EU.
Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da Dodik koristi evropski put BiH kao sredstvo za ostarivanje svog cilja, a to je infiltriranje SNSD-ovih kadrova u državne institucije, te da je stvarni napredak naše zemlje na tom putu zapravo u potpunoj suprotnosti sa partikularnim interesima njegove političke opcije i međunarodnih mentora.
