DOK ĆOSIĆ ŠETA ULICAMA DRAŽE MIHAJLOVIĆA I MOMČILA ĐUJIĆA, KAŽE DA JE OD SARAJEVA OSTALO JEDNO VELIKO NIŠTA

Trodnevna "junačka internet borba" navodnih sarajevskih antifašista i kvaziintelektualaca za odbranu tabli koje vrijeđaju kompletan jedan narod, kao i naziva sarajevskih ulica pripadnicima fašističkog i sličnih pokreta pokazala je da je od tog nekada u svakom smislu velikog grada ostalo samo veliko ništa, rekao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

On je dodao da, nažalost, to zna i većina njegovih nekadašnjih, ali i današnjih stanovnika, ljudi čije su porodice generacijama stvarale taj grad i stasavale uz njega, ali ne progovaraju da ne bi bili meta onih koji sebe zovu antifašistima, a brane fašiste.

  • Više je onih kojima su draži Busuladžić, Đozo, razni kriminalci i zločinci od Tesle, Pupina i Šantića – ističe Ćosić.

Postoji li iko u tom bivšem gradu, pita Ćosić, da kaže da nije bitan pojedinac, nego inicijativa nastala zbog sramote koju nose sarajevske ulice u svojim imenima i svojim tablama, svojim školama i institucijama?

  • Očigledno ne postoji. Ti koji bi to rekli su otišli 1990-ih, istjerani, ubijeni. Ko nije tada jeste poslije. I danas odlaze – napominje Ćosić.

On konstatuje da u tišini odlaze pristojni zbog onih glasnih, bahatih i agresivnih, zbog samoproglašenih “antifašista”, navodnih “građana” i nepostojeće “raje”, zbog posebne vrste mržnje koja je odavno postala razumljiva samo političkom Sarajevu.

Međutim, gradonačelnik Ćosić zaboravio je dodati da on svakodnevno šeta ulicama koje nose naziv Ravnogorska, 9. januara, Draže Mihailovića, četničkog vojvode Momčila Đujića…., da na zidiću gdje počinje Istočno Sarajevo stoji ploča u znak sjećanja na osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

To ne smeta, ali su sporni nazivi 154 ulice u Gradu Sarajevu, te spomen-ploče na Vijećnici i u ulici Ferhadija, gdje je 27. maja 1992. godine počinjen prvi masakr u opkoljenom Sarajevu.

Foto: Faktor.ba

A kada smo već kod odlaska iz Sarajeva, 1990-ih, istjerivanja i ubijanja, kako je rekao Ćosić, podsjetit ga treba na historijske činjenice i presude.

Sarajevo je bilo pod opsadom 1.425 dana. Ubijeno je više od 10.000 Sarajlija, među kojima 1.601 dijete. Na brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke Vojske Republike Srpske. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine.

Sam Ćosić, je prošlog mjeseca, tokom gostovanja u Centralnom dnevniku na Face TV kazao da je 150.000 sarajevskih Srba nakon rata samo napustilo Sarajevo na zapovijed tadašnjeg vođstva RS-a.

Podsjećamo, osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik pozivao je 1995. godine sarajevske Srbe da se isele, da krenu u nepoznato, a u ovom projektu “humanog raseljavanja” učestvovali su i osuđeni zločinci Radovan Karadžić i Biljana Plavšić. Bilo je tu i prijetnji sarajevskim Srbima da moraju napustiti svoje domove, prepadali su ih Alijinim bojovnicima, da će svi biti ubijeni, mučeni…, a oni koji su odlučili ostati nazivani su izdajnicima, piše Faktor.

Krajišnik je (o čemu postoje i stenogrami) na sjednicama Narodne skupštine RS-a bio najglasniji u zagovaranju da se oko 150 hiljada Srba iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovaca i Grbavice mora početi iseljavati od 17. februara 1996. godine.

  • Ostali su u “Alijinoj državi”. Napuštajte i prelazite u Republiku Srpsku. Ako je moja kuća u Zabrđu pripala Federaciji, šta ćete vi tu – bile su njegove instrukcije Srbima sa ovih područja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE