DOK NAM JE MLIJEKA, NAMJEŠTAJA I VODE, NE TREBAMO BRINUTI: BRENDOVI BIH KOJI OSVAJAJU BOGATA TRŽIŠTA

Od drvne industrije, preko, metalne, pa do poljoprivrede, Bosna i Hercegovina, unatoč općem dojmu o krhkoj privredi, ima brojne potencijale za izvoz na tržišta, a posebice zemalja Evropske unije gdje bi mogla, uz malo snažniji marketing, konkurirati kvalitetom i cijenom.

Zabilježen rast izvoza

 Evropska unija je, pokazuje Analiza vanjskotrgovinske razmjene za 2020. i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako da u ukupnom obimu robne razmjene EU učestvuje sa 65,3%, zatim zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA-e 2006“ učestvuju s 14,0%, dok ostale zemlje sudjeluju sa 20,7%. Izvoz u EU ostvaruje učestvovanje sa 72,4% u ukupnom bh. izvozu.

 I dok su sve kategorije proizvoda u pandemijskoj 2020. zabilježila pad izvora, samo je jedna grana rasla, a to je drvna industrija. Podaci su jasni, u prošloj godini BiH je izvezla namještaja u vrijednosti od respektabilnih 355,57 miliona maraka, dok je godinu ranije (2019.) izvoz iznosio 338,02 miliona maraka.

Drugim riječima izvoz je u kriznoj 2020. porastao za pet posto. A porast biljeći i izvoz obrađenog drveta, pa smo tako u 2020. godini izvezli 325,74 miliona maraka, odnosno 2 posto više u odnosu na 2019. godinu.

U kontekstu industrijske proizvodnje Bosna i Hercegovina već dulje vremena na inozemna tržišta plasira nekoliko prepoznatljivih proozvoda, kao što su sjedala, a čiji je izvoz lani zabilježio cifru od 507 miliona maraka kao i čelične konstrukcije, a čiji izvoz kontunirano raste od 2016. godine te je lani zabilježio iznos od 328,98 miliona maraka.

Kada je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 846,40 miliona maraka, a uvidim u tabelu proizvoda koji su ostvarili najveći izvoz, pa čak i povećanje u odnosu na 2019. godinu vidljivo je kako se nameće nekoliko njih, odnosno poljoprivrednih kultura u koje bi trebalo stoga i dalje planski ulagati.

U 2020. godini, BiH je najviše izvozila, od poljoprivrednih proizvoda, maline, kupine i dudove u vrijednosti od 69,66 miliona KM što je rast od 15% u odnosu na 2019. godinu.

 A prilično ohrabrujuće zvuči i podatak kako je došlo do rasta izvoza mlijeka, a na koje se već jedno vrijeme gledao kao na porepoznatljivi izvozni brend Bosne i Hercegovine.

Tako je izvoz mlijeka i pavlake iznosio 65,98 miliona maraka, a što je rast u odnosu na 2019. godinu kada je izvoz iznosio 60,32 miliona maraka, piše Večernji list BiH.

Zbog toga je evidentno i povećanje broja gazdinstava koji se bave stočarstvom-oko 13.000 proizvođača u cijelosti ili djelomični ostvaruje egzistencijalne prihode domaćinstva iz proizvodnje mlijeka. Međutim, analitičari se slažu kako bi u kontekstu mljekarstva trebalo raditi više planski i uz koordinaciju kako bi se pored povećanja izvoza siroviog mlijeka, povećao i izvoz mliječnih proizvoda.

Nažalost, i dalje uvozimo visokovrijedne mliječne proizvode, u prvom redu sireve, maslac, voćni jogurti i slično, a taj bi trend, ističu upućeni, trebalo preokrenuti. U kontekstu prehrambene industrije veliki potencijali leže i u uzvozu svježe vode za piće, a podatak kako smo u prošloj godini zabilježili izvoz od 33,42 miliona maraka stvara prostor za optimizam u daljnji razvoj ovoe vrste poslovanja.

Ulje od sjemena sucokreta ili šafranike, za tehničke ili industrijske svrhe također je izmino cijenjen proizvod kojim se Bosna i Hercegovina nameće na međunarodnom tržištu, a lani smo u ovoj grani zabilježili respektabilan izvoz od 65,40 miliona maraka.

Gotovi proizvodi

Općeprihvaćeno je mišljenje kako bi, za razliku od forsiranja izvoza sirovina, a što je uglavnom obilježje domaćeg izvoza, trebalo vući strateške poteze koji bi za cilj imali stvaranje što većeg broja isplativih gotovih proizvoda veće vrijednosti, počevši od poljoprivrede, pa do drvne industrije.

 Uloga vlasti na svim razinama u tom bi kontekstu bila iznimno značajna, a posebice kroz poteze koji bi išli u smjeru smanjenja prevelikog broja složenih, mukotrpnih i skupih administrativnih procedura koje negativno utječu na poslovno okruženje, te stvaraju prepreke za ulazak i izlazak na tržište i rast.

Stoga se kao rješenje nameće pojednostavljenje postupaka registracije poduzeća, te procedura izdavanja dozvola.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

VRŠILAC DUŽNOSTI GLAVNOG TUŽIOCA MILANKO KAJGANIĆ: ŽELIM KVALITETNE ISTRAGE I OPTUŽNICE,...

0
"Mi smo legalisti i nas ne interesuje pretjerano situacija kao situacija, nas interesuje da radimo u skladu sa propisima koji regulišu naš rad", kaže Kajganić.