DOKLE OVAKO: TROŠI SE NA SVE I SVAŠTA SAMO NE NA IZGRADNJU PUTEVA!

Po osnovu akciza na naftu i naftne derivate te naplate putarina, u Bosni i Hercegovini se godišnje prikupi stotine miliona KM. Prikupljeni novac po pravilu bi trebalo da se iskoristi za izgradnju puteva i auto-puteva. Da li se taj novac koristi u te svrhe?

Uprava za indirektno oporezivanje BiH od 2006-2020. godine, po osnovu akciza na naftu i naftne derivate i naplate putarina prikupila je skoro 11,4 milijarde KM (11.392.012.134,90 KM).

Od tog iznosa akcizama na naftu prikupljeno je 6.855.075.943,93 КМ. Od putarina koje su u BIH podijeljene na dvije vrste, za 15 godina je naplaćeno 4.536.936.190,97 maraka.

Navedeni novac UIO BiH raspoređuje entitetima i preduzećima koja su zadužena za puteve i auto-puteve. Ta sredstva, po logici, namijenjena su za izgradnju mreže saobraćajnica.

Međutim, da li je to zaista tako?

Ekonomista Zoran Pavlović pojašnjava da se za puteve, auto-puteve i firme koje se bave ovim poslovima prosljeđuje samo novac sa posebnog računa Centralne banke, a koji se prikupi po osnovu akcize od 25 feninga, koja je usvojena 2017. godine pod pritiskom Evropske unije. Sredstva koja su prikupljena do te godine, kako kaže, nisu završila tamo gdje je trebalo.

  • Do tada je prikupljeno bilo 8 milijardi KM, što bi bilo 800 km auto-puteva, a nije izgrađen nijedan jedini kilometar iz tih sredstava, već je sve išlo na kredit.“, kaže Pavlović.

Koliko je od 11,4 milijarde KM pripalo RS-u, ostaje nepoznato, jer iz Ministarstva saobraćaja i veza nisu odgovorili na to pitanje. Od resornog ministarstva dobili smo podatke samo za preduzeće „Autoputevi RS“, ali ne i za ostale kojima je novac proslijeđen.

  • Po osnovu akciza na naftu i naftne derivate „Autoputevi RS“ su od 2009. godine do 31. decembra 2020. godine prikupili 738,8 miliona KM. Prihodi preduzeća po osnovu naplate putarine od 2015-2020. godine iznosili su više od 63 miliona KM. Prema tome, „Autoputevi RS“ ukupno su prihodovali nešto više od 800 miliona maraka (802.370.534,27 KM).“, podaci su „Autoputeva RS“, koje su saopštili iz Ministarstva saobraćaja i veza RS.

Iz „Autoputeva RS“ kažu da se ovaj novac troši za servisiranje postojećih kreditnih obaveza, izradu dokumentacije, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje, tekuće poslovanje i slično, čime direktno potvrđuju da se novac ne koristi samo za izgradnju auto-puteva.

Tome u prilog idu i činjenice da je za izgradnju 106 km auto-puteva „9.januar“ i Gradiška-Banjaluka, Srpska utrošila preko milijardu KM, što je više u odnosu na prikupljena sredstva „Autoputeva RS“.

I ekonomista Svjetlana Cenić ističe da su akcize i putarine samo garancija za vraćanje kredita, kojima su sve dionice auto-puteva u BiH izgrađene.

  • Zbog toga je onda i traženo, odnosno EBRD je tražio da se povećaju akcize, odnosno putarine. Pa poslije to nisu bile akcize, nego ćemo to reći da je putarina, kao garancija otplate kredita, jer se došlo u taj ćorsokak da je došla u pitanje otplata dospjelih kredita i kako su uopšte mislili dizate nove kredite. Zbog toga je to išlo. Sve vam je to ta svrha. Sve ostalo ide u budžet, troši se kako se troši.“, poručuje Cenićeva.

A troši se na sve i svašta. Od kupovine skupocjenih službenih automobila, putovanja, ljetovanja, pa čak do toga da pojedini funkcioneri i ministri imaju telefonske račune u iznosu prosječne plate u BiH, piše Rtvbn.com.

  • Ulaganja nisu u funkciji ekonomskog razvoja, osim ako ne smatrate da imati auto-put predstavlja razvoj. Ako nemate ko da se vozi tim putem ili nemate fabriku koja će robu voziti tim putevima, onda je to uzaludno bacanje novaca.“, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Riječi struke potvrđuju se stanjem na terenu. Iako je UIO BiH za 15 godina prikupila milijarde maraka, BiH do sada ima izgrađenih tek nešto više od 210 km auto-puta.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE