Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u našoj zemlji od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka sa PM2.5 česticama svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi, a devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može se pripisati zagađenju zraka.
Zrak koji smo udisali prije agresije na našu zemlju i sada nije isti, kaže dr. Mujo Hošić, pulmolog u Javnoj ustanovi “Dom zdravlja” Kantona Sarajevo, i dodaje da je i ono malo koridora za tzv. “ružu vjetrova”, presječeno u posljednjih 20 godina neplanskom izgradnjom i megagrađevinama.
- U bivšoj nam državi postojao je JUS – jugoslovenski standard, od gradnje, izolacije, koridora, i sve to se, kako tako, donekle moralo poštovati. Danas u BiH koristi se gorivo koje se nigdje više u Evropi ne može točiti. Ista situacija je i sa ugljem. Ljudi nemaju novca da pređu na altrenativne načine grijanja jer za instalaciju i sve ostalo što je potrebno jednom domaćinstvu (zavisno od veličine kuće ili stana) za priključak na gas potrebno je od 10.0000 do 25.000 KM. Situacija na terenu je takva da 80 posto onih koji danas koriste ugalj kako bi se grijali, to sebi ne mogu priuštiti. Osim toga, mi smo čini mi se, jedina država koja nema rezervne dotoke plina. Mislim da bi problem zagađenog zraka trebao biti prioritet svih nivoa vlasti i da je krajnje vrijeme da se tim neko ozbiljno pozabavi – ističe Hošić.
Ugljen-monoksid jedan je od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i plinovitih goriva i industrijski procesi.
Koncentracije ugljen-monoksida, ugljen-dioksida, dušik-dioksida, sumpor-dioksida i lebdećih čestica (PM) naročito su povećane u zimskom periodu.
- Zrak u Sarajevu je pravi koktel nezdravih materija, od lebdećih PM10 čestica, do PM2.5 koje su opasnije jer prolaze sve do same periferije pluća. Tu su još i visoke koncentracije sumpora, azota… Nažalost, kad sve to analiziramo, dolazimo do zaključka da udišemo “kiselinu” – naglašava Hošić.
Nakon 39 godina rada sa pacijentima, kaže kako odlično poznaje pluća građana Sarajeva, a najviše je onih sa bronhitičnim nalazima, starim fibroznim promjenama, opstruktivnom bolesti pluća, astmom.
- Svjetske studije su dokazale da dugotrajne izlaganje zagađenom zraku povećava mogućnost i od razvoja karcinoma pluća. BiH još nema registar za rak, ali nakon decenija staža, mogu slobodno kazati da je broj onih sa takvim promjenama na plućima u drastičnom povećanju – dodaje Hošić.
Nekog posebnog savjeta nema, osim da, kako kaže, u narednim danima, svi oni koji to mogu, ne izlaze iz domova.
- Naročito bih to savjetovao starijim ljudima i hroničnim bolesnicima, trudnicama, djeci. Oni koji moraju na posao, u kupovinu, savjet je da nose maske, ne samo kako bi spriječili zarazu koronavirusom, nego i zbog zagađenog zraka. Istina, od mikročestica, kojima zrak u Sarajevu obiluje, ne može nas u potpunosti zaštititi nijedna maska koju većina građana trenutno koristi u pandemiji, a to su hirurške ili platnene, ali će to bar donekle uraditi. Preporučio bih odlazak na planinu kad god je to moguće, unošenje što više tečnosti, najbolje biljnih čajeva i domaćih supa koji će učinkovito isprati disajne puteve od nataloženih štetnih čestica iz zraka – savjetovao je Hošić.
