DOKTORI GLEDAJU I NE VJERUJU: NEKI UOPŠTE NE OSJEĆAJU MANJAK KISIKA U KRVI I OVO JE RAZLOG

Među brojnim iznenađenjima koje donosi novi virus jeste i to da zaraženi pacijenti sa izuzetno niskim nivoom kisika u krvi skroluju na mobilnom telefonu, pričaju sa ljekarima, jednostavno kao da nemaju hipoksiju.

Među brojnim iznenađenjima koje donosi novi virus jeste i to da zaraženi pacijenti sa izuzetno niskim nivoom kisika u krvi skroluju na mobilnom telefonu, pričaju sa ljekarima, jednostavno kao da nemaju hipoksiju, kako se naziva ovo stanje.

  • Postoji nesklad između onoga što vidimo na monitoru i onoga kako pacijent pred nama izgleda – rekao je Ruben Strejer, ljekar Hitne pomoći u “Maimonides” medicinskom centru u New Yorku koji je na neosvakidašnje slučajeve hipoksije prvi put naišao u martu, piše “Science”.

Dr Strejer i ostali ljekari žele da razumeju ovu hipoksiju kako bi znali da je liječe.

Ključan nivo ugljen dioksida

Normalna zasićenost krvi kisikom je najmanje 95 posto. Kod većine plućnih oboljenja, uključujući i upalu pluća, saturacija pada i prate je i druge promjene poput tečnosti u plućima ili porasta ugljen dioksida jer pluća ne mogu da ga izbace.

Upravo nas ove promjene ostavljaju bez daha, kaže respiratorni fiziolog sa Univerziteta na Floridi Pol Davenport: “Mozak je podešen da nadgleda različitim senzorima količine ugljen dioksida. Ne osjećamo nivo kisika”.

Kod teških slučajeva KOVID- 19 dolazi do borbe za dah, ali u ranoj fazi bolesti, niska zasićenost kisikom nije uvek udružena sa očiglednim respiratornim problemima.

Nivo ugljen dioksida može da bude normalan, a disanje da se odvija bez poteškoća, smatra Elnara Marsija Negri, pulmolog u bolnici “Sírio-Libanês” u Sao Paulu. A da je pritom zasićenost kisikom 70, 60, 50 pa čak i niža. To je ipak nak upozorenja, kako je rekao dr Hitne pomoći iz New Yorka Nikolas Kaputo.

Naučnici su sada u potrazi za odgovorom zašto dolazi do niskog nivoa kisika u krvi, a dr Negri je objasnila da bi to moglo da bude povezano sa zrgušavanjem koje počinje rano u plućima, možda zahvaljujući upali krvnih sudova koja pokreće kaskadu proteina koji zatim izazivaju zgrušavanje i onemogućava da se krv snadbe dovoljnom količinom kisika.

Negri je ovu ideju razvila dok je liječila ženu koja je imala probleme sa disanjem i lošom cirkulacijom u nožnim prstima. Nakon uzimanja lijeka protiv zgrušavanja krvi riješila su se oba problema, piše Žena.rs.

Lijek je zatim primenjen kod 27 pacijenata sa KOVID- 19. Jedan je preminuo nakon što je prebačen u drugu bolnicu, 24-oro njih se oporavlja, uključujući i šest od osam pacijenta koji su na respiratorima. Dvoje su u kritičnom stanju. Negri planira da lijek da i ostalim pacijentima, a u toku su i klinička ispitivanja o njegovoj primjeni i efikasnosti.

Strejer se slaže da hipoksiju izazivaju ugrušci u sitnim krvnim sudovima pluća, ali je napomenuo da je kod određenih pacijenata primijećen skoro voštani sadržaj sa svih strana oko pluća, pa on ne zna šta se zapravo dešava.

Šta pomaže, a šta ne treba koristiti?

Kaputo je dodao da hipoksija stresira tijelo koje se već bori sa COVID- 19 i da bi ljekari kod ovih pacijenata trebalo da izbjegavaju agresivan način liječenja.

Lućijano Gatinoni, gostujući profesor intenzivne njege na Univerzitetu “Göttingen”, rekao je da ljekari ne treba da pacijente sa hipoksijom stavljaju na respiratore ako oni mogu nesmetano da dišu. To može da našteti plućima, napisao je 24. aprila na “JAMA”. Ovakav oblik liječenja treba primjeniti tek kada neinvazivne metode ne daju rezultate.

Strejer, Kaputo i njihov saradnik Ričard Levitan, ljekar iz “Littleton Regional Healthcare” u New Hampshireu koji je liječio pacijente sa COVID- 19 u New Yorku, istakli su da mogu da pomognu jednostavniji pristupi poput davanja kisika i okretanja na stomak – to je dalo efekta kod većine od 50 pacijenata, ali su 13-oro njih intubirani u roku od 24 sata.

Problem je i što se veliki broj ljudi, plašeći se stanja u bolnici, kasno javlja za pomoć pa se ljekari pitaju da li bi kućna kontrola nivoa kisika u krvi mogla da bude korisna.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE