DOLAZI VELIKA PROMJENA ZA ONE KOJI VOLE KOMENTARISATI I ŠIRITI MRŽNJU: SUSJEDI PRIPREMAJU STROŽIJI ZAKON

Zakon o elektronskim medijima (ZEM) bit će usvojen na prvoj idućoj sjednici Vlade. U odnosu na prvi prijedlog koji je zimus doživio niz kritika od medijskih profesionalaca, pa i opće javnosti, konačni tekst ZEM-a donosi nekoliko značajnih izmjena od kojih će, vjerovatno, najveću pozornost izazvati pokušaj suzbijanja govora mržnje na hrvatskim portalima.

Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je kritike novinara, urednika i vlasnika medijskih kuća, pa za govor mržnje masne kazne neće dolaziti na adrese medija već u poštanske sandučiće stvarnih autora komentara čiji sadržaj krši odredbe hrvatskih zakona.

Podsjetimo, u prvoj verziji ZEM-a pisalo je da je “pružatelj elektroničkih publikacija odgovoran za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. To je značilo da bi mediji u potpunosti odgovarali, pa u konačnici mogli biti i brutalno kažnjeni, među ostalim, i zbog rasističkih ili komentara koji potiču na nasilje – komentara koji se objavljuju na portalima ispod novinarskih tekstova, a pišu ih mahom anonimne osobe. Za takav sadržaj koji “visi” na portalima ispod autorskih tekstova, u prvoj verziji zakona, bila je predviđena kazna u rasponu od 100 hiljada do čak milion kuna, piše Jutarnji.

Ministarstvo je u potpunosti izmijenilo sporni članak i ubuduće će za komentare odgovarati njihovi stvarni autori.

Zauzvrat vlasnici medija – ako ne žele biti kažnjeni – morat će u potpunosti promijeniti pravila igre za svoje čitatelje-komentatore. Točnije, morat će registrirati korisnika i “na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredaba”.

Udrugu novinskih izdavača upitali smo jesu li zadovoljni modificiranim zakonskim rješenjem, što će sve izdavači morati napraviti pri registraciji čitatelja-komentatora, kako će ta registracija izgledati u praksi te u kojoj će mjeri biti smanjen prostor za širenje govora mržnje na portalima.

  • Ovim zakonskim rješenjem izdavači su dužni korisnika registrirati te u dijelu članka prije komentara na jasan i vidljiv način upozoriti na pravila komentiranja. Udruga izdavača pozdravlja prijedlog jer smatramo da će tako komentari ipak biti omogućeni, pošto je u prvoj verziji uz isključivu odgovornost nakladnika, te visoke kazne, bilo izvjesno da si mnogi neće moći priuštiti tehnološka, kadrovska i organizacijska rješenja kako bi osigurali da se Zakon poštuje. Kako nije točno definiran način na koji se treba registrirati korisnik, svaki izdavač izabrat će rješenje koje će mu najbolje poslužiti kako bi poštivao Zakon. Neki izdavači su uveli i sustav naplate sadržaja na svojim stranicama, pa je pretpostavka da će iskoristiti tehnologiju koja stoji iza toga i za korisnike koji se nisu odlučili na digitalnu pretplatu, ali će se morati registrirati kako bi mogli komentirati objavljeni sadržaj. Pretpostavka je da će princip registracije podrazumijevati kreiranje korisničkog ID-a (identifikacijskog broja, nap. a.) te ostavljanje e-maila i postavljanje šifre čitatelja.

Ako registrirani korisnik ostavi komentar koji će biti u suprotnosti sa Zakonom, odnosno sadržaj koji potiče na nasilje ili mržnju, koji potiče na kaznena djela terorizma, kaznena djela u vezi s dječjom pornografijom i kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju, izdavač je dužan komentar ukloniti. Također, izdavač može korisniku onemogućiti daljnje komentiranje. Uvijek je moguće da će osobe koje ostavljaju komentare koji se mogu okarakterizirati kao govor mržnje, nakon zabrane komentiranje kreirati novi ID, pa će se priča ponoviti, no ipak je napravljen korak koji će otežati ostavljanje neprimjerenih komentara i nadamo se potaknuti konstruktivnu razmjenu mišljenja. To je, uostalom, i cilj komentara, koji su u samim počecima zamišljeni kao komunikacija s čitateljima i njihova povratna reakcija na sadržaj, a ne poligon za govor mržnje i vrijeđanje na vjerskoj, spolnoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj osnovi – kaže direktorica Udruge novinskih izdavača Natali Komen Bujas.

Komentar izmijenjenog članka ZEM-a zatražili smo i od Hrvatskog društva novinara (HND).

  • U prvoj verziji ZEM-a zakonodavac je svu odgovornost za govor mržnje u komentarima pod tekstovima namjeravao prebaciti na medije, a za to je bio propisao i rigorozne novčane kazne. HND je tada u svojoj analizi prijedloga ZEM-a između ostalog problematizirao taj članak 93. jer je takav, bez dopuštanja alternative, vodio strogoj penalizaciji, a potom i ukidanju komentiranja uopće, što bi bilo jako loše po slobodu govora. Tvrdili smo da se odgovornost nakladnika za komentare čitatelja može utvrđivati onda kada nisu ispunjeni neki uvjeti, odnosno ako korisnika prije ostavljanja komentara nije proveo kroz postupak složene registracije i identifikacije, ali mu i vrlo jasno dao do znanja što podrazumijeva širenje govora mržnje.

Naš je prijedlog prihvaćen. Što se tiče alata kojima će se ta registracija provoditi, siguran sam da su nakladnici s njima vrlo dobro upoznati i da će ih znati i htjeti primijeniti. Nisam siguran da je tekst zakona mjesto na kojem se oni taksativno navode, vjerojatnije je to pravilnik. Pritom nakladnik i dalje ima obavezu administriranja komentara, i dalje postoje pravila komentiranja, samo bi sada trebalo lakše doći do prekršitelja. A na pitanje hoće li se ovime smanjiti govor mržnje samo treba podsjetiti da se on desetljećima nekažnjeno promovira u javnom govoru, istupima istaknutih političara, javnih osoba pa čak i institucija. Neprihvatljivo je da cijeli ceh plate mediji – kaže čelnik HND-a Hrvoje Zovko.

Prvi prijedlog Zakona o elektroničnim medijima izazvao je i ogromne kritike televizijskih kuća, koje su još ranije, tijekom javnog savjetovanja, uputile brojne kritike, primjedbe i prijedloge za poboljšanje zakona. Mnoge televizijskim nakladnicima važne primjedbe Ministarstvo kulture i medija, jasno je to iz komentara koje smo dobili od dviju vodećih hrvatskih komercijalnih televizija, očito nije uvažilo niti u konačnoj verziji ZEM-a.

Između mnogih točaka konačnog prijedloga zakona koje se tiču televizijskih kuća izdvojili smo neke od najbitnijih. Tako se u članku 65. propisuje da je umjesto udjela u gledanosti kao dominantna uloga na tržištu određen udio od 40 posto u udjelu godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija, a da se pri izračunu u obzir uzimaju prihodi koje Hrvatska radiotelevizija ostvaruje isključivo obavljanjem komercijalne djelatnosti. Članak 68. koji je zabranjivao vertikalnu integraciju brisan je, te je uvedena obveza da televizijski nakladnici s nacionalnom koncesijom moraju javno objaviti ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija, a da ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti. Dodan je i novi članak 93. koji propisuje obvezu operatoru da ako postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta… “mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

RAMIĆ DANAS PUŠTA U PROMET NOVOIZGRAĐENI PUT U LIPLJU

0
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić boravit će danas u posjeti povratnicima u mjesnoj zajednici Liplje u Zvorniku.