DOPRINOS BOŠNJAKA MIRU U EVROPI

Veoma je mali broj naroda na svijetu koji su brojčano mali, a koji su ostavili ogroman trag na svjetsku povijest, kao što je to bošnjački narod. Taj trag odnosi se prvenstveno na njihov doprinos miru, kulturi, civilizaciji i ljudskim pravima.

Piše: Tarik Dautović

Sticajem okolnosti, kako na međunarodnoj sceni, tako i domaćoj, taj njihov doprinos nikada nije valorizovan na pravi način, niti je dobio mjesto koje zaslužuje. Štaviše, često se gledalo da se muslimanske prvake unizi, obeščasti, te da se svaki njihov trag zatre. Neki su umrli pod nerazjašnjenim okolnostima, dok su drugi umrli ili u siromaštvu i bijedi, ili potpuno ekskomunicirani. No, to ipak nije tema ovog teksta. O tome ćemo pisati u posebnom tekstu kada budemo analizirali odnos bh društva prema svojim prvacima. U ovom tekstu zadržat ćemo se na doprinosu Bošnjaka miru u Evropi.

Dok se nad Evropom širio plašt nacizma, počinjali progoni i ubistva Jevreja, Roma, u Bosni i Hercegovini i Srba od strane NDH-a, Evropom je vladao muk. Progoni nevinog stanovništva posmatrani su tiho u većini slučajeva. Strahujući za vlasiti život, što je razumljivo, malo ko se usuđivao da ustane protiv Hitlera – kako direktno protiv njega, tako i neposredno, na način da se usprotivi vođama njegovog sistema u drugim zemljama. 

Bošnjaci ipak nisu šutjeli. Javno i potpuno transparentno, ne krijući se iza bilo kakvih pseudonima, lažnih imena, bošnjački muslimanski prvaci digli su svoj glas protiv Hitlera, protiv nacizma, protiv progona i ubistava Jevreja, Roma i svojih komšija Srba. Naime, u prvoj godini Drugog svjetskog rata, na prostoru okupirane Jugoslavije, tadašnji ugledni članovi muslimanskog bošnjačkog društva u Mostaru, Tuzli, Bijeljini, Banja Luci, Sarajevu i drugim gradovima potpisali su nekoliko značajnih rezolucija odgovornim osobama u tadašnjoj NDH. Tim rezolucijama osudili su svaki vid diskriminacije po bilo kojem osnovu, vjerskom ili etničkom i tražili od NDH da zaštiti sve ljude u BiH, pozivajući se na višestoljetnu tradiciju suživota na ovim prostorima.

Potpisivanje rezolucija je organizovalo El Hidaje, Udruženje uleme u BIH, a potpisinici su bili hafizi, imami, profesori, ljekari, ministri, kulturni radnici, trgovci i studenti.  Dakle, najviši slojevi društva. Oni koji su tim potpisivanjem imali najviše da izgube. Upravo zbog toga, ove rezolucije poznatije su kao El-Hidajine rezolucije.

Dakle, u skoro svakom većem gradu ulema se okupila i potpisala rezoluciju. Stavljajući svoje ime na rezolucije značilo je prihvatiti možda smrtnu presudu. Da bi se razumio značaj ovih rezolucija vrlo je važno ne zaboraviti kontekst u kojem su one pisane. A pisane su u kontekstu u kojem je za ‘’slovo protiv sistema’’ ‘’letjela glava sa ramena’’.

Prema riječima prof. Mustafe ef. Spahića, El Hidajine rezolucije najznačajniji su pisani vjersko-kulturni, političko-diplomatski, kulturni i moralno-etički čin u porobljenoj Evropi 1941.godine. Sve ono što sadrže ove rezolucije ušlo je kasnije i u sadržaj UN-ove povelje o ljudskim pravima i slobodama, tvrdi prof. Spahić.

Naravno, i Bošnjaci su bili žrtve u Drugom svjetskom ratu, kako ustaša, tako i četnika, te se bošnjačka ulema borila i za Bošnjake i njihovu zaštitu, ali istovremeno i za kažnjavanje, odnosno istraživanje krivice muslimana koji su na bilo koji način učestvovali u zločinima protiv Srba.

Tako su Bijeljinska (2.12.1941.) i Tuzlanska rezolucija (11.12.1941.) donesene nakon četničkog pokolja oko 300 Bošnjaka u selu Koraj, 28.11.1941. godine. Taj masakr NDH je nastojala iskoristiti za dalje produbljivanje mržnje i izazivanje osvete. No, bošnjački muslimanski prvaci su to spriječili.

Začetnik i kreator el-Hidajine i sarajevske rezolucije zajedno sa Mehmed ef. Handžićem je Kasim ef. Dobrača. Kasim ef. Dobrača je također učestvovao u prikupljanju podataka o zločinima nad Bošnjacima kroz Odbor Narodnog spasa, zbog čega će, između ostalog, poslije biti osuđen na 15 godina zatvora. O ovoj intelektualnoj gromadi, njegovom liku i djelu, ali i zaostavštini svakako ćemo pisati u posebnim tekstovima.

Za kraj još zaključimo zašto je danas nakon nekoliko desetina godina važno govoriti o El Hidajinim rezolucijama? Danas, kada je u Evropi evidentan porast fažizma i islamofobije, ne postoji bolji način da se odgovori, nego da se prezentuju historijske činjenice o Bošnjacima muslimanima. No, ove Rezolucije nisu važne samo zbog toga. Važne su zato i jer su potvrda kontiuniteta bošnjačkog antifašizma i njihove privrženosti antifašističkoj borbi. Dakle, sačuvana Saborna crkva u Sarajevu, a srušena Ferhadija džamija u Banjoj Luci, osim što dovoljno govori o nama i o njima, kako to ističe rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, ujedno je i potvrda slobodarskog, tolerantnog i antifašističkog bošnjačkog bića protkanog islamom. 

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE