DR. SAFIJA MALKIĆ: MLADI SE TEŠKO ODLUČUJU NA OSNIVANJE PORODICE, U BRAKU UVIJEK DATI PREDNOST LIJEPIM STVARIMA

U Bosni i Hercegovini bijela kuga poprima sve veće razmjere, pa se s pravom svi, posebno oni koji vode državu, trebaju zapitati ko će u ovoj zemlji ostati živjeti za desetak godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih devet mjeseci prošle godine rođeno je 20.171 beba, dok je umrlih bilo znatno više 27.985. Zadnjih deset godina BiH bilježi negativan prirodni priraštaj.

Neke analize pokazuju da će naša zemlja za 35 godina postati država s najvećim brojem stanovnika starije dobi na Balkanu! Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo BiH će se smanjiti za 20 posto, odnosno, u BiH će živjeti 740.000 stanovnika manje.

Dr. Safija Malkić, šef Odjela za brak i porodicu u Rijasetu Islamske zajednice u BiH, osvrnula se na ove informacije i podatke koji govore o nepovoljnoj demografskoj slici u BiH.

  • U 2019. godini u BiH smo, kako su statistike pokazale, imali najmanji prirodni priraštaj od 1948. godine, a taj trend smanjenja nastavljen je i u prvoj polovini 2020. godine. S obzirom da smo od marta suočeni sa pandemijom korona virusa koja se odrazila na sve segmente našeg života, pretpostavljamo da će se odraziti i na segment nataliteta i da ćemo imati drugačije cifre kad je riječ o porodima. Sačekat ćemo ukupne podatke za drugu polovinu 2020. godine pa ćemo vidjeti da li su se obistinile prognoze onih koji su zastupali tezu da je vrijeme pandemije dobar potencijal za “baby boom” zbog prinuđenosti boravka u kući i prilike da bračni drugovi provode više vremena zajedno te, u situaciji kada smo oslonjeni jedni na druge, nanovo otkriju ljepotu porodičnog ambijenta i uoče posebno bogatstvo koje predstavlja svaki član porodice – kazala je Malkić, piše Preporod.info.

S druge strane, ističe ona, postoje prognoze onih drugih koji su izrazili bojazan da će izmijenjen način društvenog i porodičnog života dovesti do smanjenja nataliteta zbog straha za egzistenciju postojećih članova porodice, napose za novog člana, ali i zbog mogućnosti pojave razvoda brakova kod bračnih drugova koji su otprije bili suočeni sa problemima pa su oni u periodu zatvorenosti i manjka “slobode” kulminirali.

Malkić navodi i da je mnogo razloga za ovako lošu demografsku sliku. Neki su, kaže, opće naravi, a neki pojedinačne.

  • Većina mladih će kazati da su glavni razlozi zbog kojih se ne odlučuju na brak i formiranje bračne zajednice materijalne prirode, jer nemaju posao i ne mogu izdržavati ni sebe, a kamoli buduću suprugu i djecu, nemaju riješeno stambeno pitanje, pa shodno tome neće moći priuštiti svojoj supruzi i djeci ostale stvari koje zavise od radnog statusa, a nisu previše optimistični da će ga u skorije vrijeme riješiti, da će naći zaposlenje – kaže dr. Malkić.

Dodaje kako je “strah” od odgovornosti koju će trebati preuzeti kao suprug ili supruga, odnosno kao otac i majka, također još jedan razlog za odgađanje braka.

  • Ovaj strah izvire iz želje i potrebe, svojstvene posebno mladima danas, da budu slobodni, da žive i uređuju “svoj život” kako hoće, a stupanjem u brak ta sloboda se gubi, jer brak podrazumijeva zajednički život supružnika, što znači novi, drugi i drugačiji koncept života pun promjena, odricanja, kompromisa. Kad razgovarate s mladima, oni vam vrlo jasno navode te razloge, nerijetko su to ambicije, pretjerane ambicije, pa je nekom razlog za odgađanja braka želja da upotpuni svoje obrazovanje i stekne visoke diplome, titulu magistra ili doktora nauka, a to je lakše postići kad živiš sam. Neko taj razlog širi i dalje i želi da nakon toga nađe zaposlenje i dokaže se u struci i tek onda će razmišljati u braku, a neko opet ima visoke zahtjeve pri izboru bračnog druga i traži savršenu osobu “naj-kvaliteta” čije će osobine biti u superlativu, a zanemaruje činjenicu da i sam ili sama nije savršen ili savršena – pojašnjava Malkić.

Zbog svih ovih razloga, konstatirala je, brak kao institucija je u krizi, umjesto da bude u napretku.

  • Evidentno je da značajan broj mladih daje prednost “slobodi” u životu i svom osobnom mišljenju, a neki do kraja ustrajavaju u tome i nažalost ostaju da žive kao samci i samkinje. Primijetno je i u ovom pitanju, kao i u brojnim drugim, da se zanemaruje kur’anski imperativ “Udajite neudate i ženite neoženjene. (En-Nur, 32) i sunnet Muhammeda, a.s., koji brak preporučuje kao njegov sunnet, njegovu praksu, ističe da je brak obavezan svakom ko se za njega osjeća sposobnim i posjeduje sredstva za izdržavanje, potom da epitet najboljeg može postići onaj ko najbolje postupa prema svojoj ženi te da će se, kad je riječ o potomstvu, ponositi brojnošću svojih sljedbenika na Sudnjem danu. Zato je važno mladima predstaviti posebnost institucije braka, najznačajnije institucije koju je propisao i utemeljio naš Gospodar zbog dobrobiti pojedinca i zbog razvoja i napretka zajednice i društva – navodi dr. Malkić.

Ističe da je jedna od najvažnijih tema i najvažnijih zadataka Odjela za brak i porodicu ohrabriti mlade da stupe u bračnu zajednicu i imaju potomke, kako to i sama vjera nalaže.

  • Kroz projekte, aktivnosti, seminare, radionice i druženja mladih i nas s mladima pokušavamo brak, islamski brak približiti mladima, predstaviti im ljepotu i prednosti zajedničkog života u islamu, svekolikog dobra i milosti koje Allah, dž.š., spušta na bračnu zajednicu koja je uspostavljena u Njegovo ime i u kojoj će se, u njenom funkcioniranju, u zadacima i obavezama supružnika držati kur’ansko-sunnetskih smjernica i preporuka. U ovom važnom pitanju za njih, u odluci da stupe u brak, da rađaju djecu, da umjesto zacrtanog jednog djeteta imaju bar dvoje djece, ističemo i podršku roditelja i ujedno pozivamo roditelje da im pomognu u tom nijetu, pomognu u ostvarenju njihovog sna. Jer, želimo im ukazati na činjenicu, koju u mladosti ne mogu spoznati u punom kapacitetu, da bi im najveća želja, ostvarenje njihovog sna trebao biti život sa njihovom srodnom dušom, izabranikom/com koju će sami izabrati, prema kojoj će osjetiti privlačnost i ljubav i krenuti u život, radovati se zajedno svakom zajedničkom danu i trenutku – kaže Malkić.

Ovoj temi i ovom segmentu, dodaje, Odjel za brak i porodicu na čijem je čelu, posvetio je dodatnu pažnju kroz pilot-projekat koji je pokrenut prošle godine formiranjem savjetovališta/kancelarija za brak i porodicu pri centralnim medžlisima muftijstava, koje su u svom programu, osim individualnog, bračnog i porodičnog, stavile fokus na predbračno savjetovanje.

  • Ovaj program podrazumijeva organiziranje seminara sa radionicama za mlade, buduće bračne parove koji su odredili datum vjenčanja, ali i one koji se spremaju na taj najvažniji korak u životu. Prepoznali smo da je to najbolji koncept, da kroz predavanja i interaktivni pristup odgovorimo na njihova pitanja i dileme u vezi sa bračnim i porodičnim životom, da im savjetima pomognemo u izbora bračnog druga, da ih ohrabrimo na putu odluke o stupanju u brak, te prezentiramo sve dobre strane braka, ali i upoznamo sa izazovima i problemima koje život nosi i koji će se pojaviti i u braku te im, i za takve eventualne situacije, damo preporuke i savjete  -ističe Malkić.

Dodaje da su posebnu pažnju posvetili parovima kod kojih se pojavi problem u braku.

  • Pokušavamo kroz razgovore, savjete, preporuke pomoći u postizanju kompromisa, u pronalasku rješenja problema. Ponekad svi pokušaji za prevladavanje problema ne urode plodom. Također smo svjesni da ima puno parova koji ne traže savjet i pomoć, nego pokleknu pred problemom što dovodi do razvoda braka, a što opet rezultira povećanjem broja razvoda – kaže dr. Malkić.

Ona smatra da bi se situacija po pitanju broja razvoda znatno popravila ako bi bračni drugovi u ovim delikatnim životnim situacijama bili otvoreniji, konstruktivniji, spremniji na kompromis i kada na problem ne bi gledali kao na nešto nepremostivo, nešto što je nemoguće prevazići ili oprostiti i preći preko toga, odnosno, kada bi prednost dali lijepim stvarima, mnoštvu lijepih stvari koje su zajedno doživjeli i proživjeli.

  • Bilo bi važno da o ovom razmisle svi bračni parovi prije nego se odluče na razvod, a posebno bračni drugovi koji su duže u braku, koji su dugi niz godina dijelili i “zlo”, ali i puno dobra – poručila je dr. Malkić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE