DRAMATIČNA UPOZORENJA EKONOMISTA: MALA PREDUZEĆA U BIH PRI KRAJU S REZERVAMA, NEKA ĆE UBRZO NESTATI

Malim i mikro preduzećima u BiH smanjuju se rezerve koje su imali i uz pomoć kojih su uspijevali ne propasti proteklu godinu pandemije, smanjuju im se kapaciteti, kao i kupci, i postoji realna opasnost da će neka od njih brzo nestati, kazao je ekonomista Admir Čavalić.

Dodao je da je riječ uglavnom o uslužnim djelatnostima, ali je istakao da je dobra stvar to što se upravo ovaj segment privrede najbrže oporavlja.

  • Obrt se u roku od 15 dana može zatvoriti, ali se u roku od 15 dana može i otvoriti. Država nije odgovorila zadatku, ali privreda se pokazala otpornijom nego što smo mislili, uspjela je sama preživjeti – dodao je Čavalić.

Pitali smo ekonomiste do kada naša privreda može izdržati i prijeti li nam kolaps, te šta našu ekonomiju očekuje u ovoj godini. U suštini, odgovori se svode na to da ovisimo o globalnim dešavanjima i pandemiji.

  • Svi se nadamo oporavku na ljeto. Imamo taj ljetni optimizam. Ako pak ne bismo uspjeli, imali bismo do kraja godine izvjestan broj nezaposlenih, uz potpunu ili privremenu blokadu privrednih subjekata. Pandemija neće nestati tek tako, da jedan dan proglasimo prestanak, već će to ići u etapama, a to znači i etapni oporavak ekonomije. To u kratkom roku znači nestanak kompanija sa tržišta, a najugroženija su mala i mikro preduzeća. To su uglavnom uslužne djelatnosti, ali je dobro da se ovaj segment najbrže opravlja – rekao je Čavalić.

Ekonomista Zoran Pavlović istakao je da je teško pitanje do kada će privreda izdržati rad u pandemiji i s mjerama koje se (ne) donose, piše Faktor.ba.

  • Situacija je takva da ljudi troše zadnje rezerve – dodao je Pavlović.

Naglasio je da je pesimista po pitanju budućnosti i da, dok se ne obuzda pandemija i njene posljedice, teško može biti prihoda.

  • Naše tržište je siromašno i naša je privredna struktura u vezi s narudžbama iz inostranstva. Situacija je takva da naše vlasti nije briga šta će se desiti s firmama i radnim mjestima. Mjere za pomoć privredi nisu dizajnirane, a sredstva se daju za skupa auta i druge troškove. Vapaji poslodavaca ne dolaze do ministarstava. I entitetske vlade i Vijeće minstara i dalje guraju infrastrukturne projekte koji ne donose novac i nova zaposlenja – kazao je Pavlović.

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, kazao je da je najteža situacija u djelatnostima koje su u vezi s turizmom, ali da ima nekih privrednih grana koje se “slomiše od posla”, poput metalne i autoindustrije jer glavni dobavljački lanci bježe od Kine pa naše firme imaju dodatne narudžbe.

  • Ali plaši nas inormacija da je u Evropi greenfield investicija na nivou 50 posto nego godinu prije i to će nas stići. Na globalnom nivou se crpe rezerve pokrenutih projekata, a nema novih – dodao je Jašarspahić.

Upozorio je da ekonomija ne bi mogla podnijeli još jedan lockdown, te ocijenio da se generalno osjeća pad firmi.

Jašarspahić je napomenuo da je novčana pomoć iz budžeta donesena da privremeno pomogne likvidnost kompanija, ali da je Kreditno-garantni fond ostao nedovoljno iskorišten vjerovatno zbog zadatih kriterija, koje bi sada trebalo promijeniti i fleksibilnije postaviti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

TRIKOVI ZA ODRŽAVANJE SOBNIH BILJAKA TOKOM HLADNIJIH DANA

0
S dolaskom jeseni broj dnevnih sati i izloženost suncu se smanjuje, te je u skladu s tim potrebno promijeniti rutinu njege kućnih biljaka kako bi vaši lisnati prijatelji ostali zdravi tokom mračnih i hladnih mjeseci.