DRUŠTVO PISACA BIH: KOMITET DODJELOM NAGRADE HANDKEU UŠAO U OPASNO ANTIHUMANISITČKO MINSKO POLJE

Povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu austrijskom književniku Peteru Handkeu, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine uputilo je otvoreno pismo Nobelovu komitetu.

“Obraćamo vam se da bismo izrazili svoju zaprepaštenost i iskrenu zabrinutost kad je u pitanju dodjeljivanje Nobelove nagrade za književnost. Nobelovu nagrada za 2019. godinu dodijelili ste austrijskom književniku Peteru Handkeu, otvorenom i dosljednom zagovaraču i braniocu neonacističkih i genocidnih projekata na Balkanu devedesetih godina prošloga stoljeća”, naveli su u pismu.

Smatraju da je Komitet ovoga puta grubo previdio činjenicu da su umjetničko djelo i njegov tvorac uvijek međusobno povezani i da se isključivo estetski kriteriji primijenjeni na književno djelo ne mogu razdvojiti od univerzalnih etičkih i humanističkih kriterija, primijenjenih istovremeno i na umjetničko djelo i na biografiju pisca.

“Prevedeno na svakodnevni jezik, književnoestetski kriteriji umjetničkog djela nisu dovoljni u donošenju odluke o Nagradi u čijoj je osnovi doprinos razvoju nauke i umjetnosti i da je etički kriterij onaj prijeko potrebni dio da bi rješenje bilo pravo. Nije teško vidjeti i uvidjeti da puko oslanjanje na estetske kriterije umjetničkog djela ne garantuje objektivnost odluke, a da etički kriteriji upravo tome doprinose. Tada mišljenja poput ovog: “Political views do not play an important role when it comes to those things. Literature criteria should be above the politics” nisu ništa drugo do namjerno sljepilo, jer u slučaju Petera Handkea ne radi se ni okakvim političkim već o etičkim uvjerenjima”, pojasnili su u pismu.

Podsjetili su da je neposredno nakon agresorskog rata u Bosni i Hercegovini, Handke, 1996. godine, objavio knjigu Putovanje rijekama: Pravda za Srbiju, u kojima staje na stranu Slobodana Miloševića i njegove politike neonacističkog agresorskog rata, etničkog čišćenja, ratnih zločina, progona i genocida, masovnih grobnica, izražavajući, čak, sumnju da je u Srebrenici izvršen stravični pokolj i optužujući građane Bosne i Hercegovine, konkretnije, bosanske muslimane, za “napade na Srbe”, što nije ništa drugo nego bešćutno i monstruozno podržavanje i slavljenje počinjenih ratnih zločina.

“Time on, zapravo, ne brani Srbe, nego brani jednu zločinačku fašističku politiku, čime obezvređuje antifašističku tradiciju srpskoga naroda iz Drugoga svjetskog rata. Peter Handke je, čak, imao tolike antihumanističke drskosti da je u televizijskom intervjuu 1999. godine ‘sudbinu Srbije’ uporedio sa ‘sudbinom Jevreja za vrijeme Holokousta’ – mada se kasnije ispričavao da je to bila greška u jeziku”, napisali su u otvorenom pismu.

Godine 2006. bio je jedan od rijetkih stranaca na sahrani Slobodana Miloševića, optuženog za počinjene ratne zločine na Balkanu.

“Na kojoj je čak i govorio. Kako? Ovako: ‘Svijet, takozvani svijet, zna sve o Jugoslaviji, Srbiji. Svijet, takozvani svijet, zna sve o Slobodanu Miloševiću. Takozvani svijet zna istinu… Ja ne znam istinu. Ali ja gledam. Ja slušam. Ja osjećam. Zbog toga sam danas ovdje, blizu Jugoslaviji, blizu Srbiji, blizu Slobodanu Miloševiću.’ To je bila 2006. godina kad je svijet, ‘takozvani svijet’, znao i za Srebrenicu i za mnogobrojne zločine širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, znalo se da se u Haagu sudi Slobodanu Miloševiću, kao jednom od kreatora neonacističkih projekata na Balkanu”, podsjetili su iz Društva pisaca BiH.

Smatraju da je Handkeova antihumanistička “politika” nepovratno urušila njegovu estetiku, a njegova odbrana agresorske velikosrpske politike i, konkretno, politike Slobodana Miloševića, srozala je njegovu ikoliku književnohumanističku vjerodostojnost.

“I da ne spominjemo desetine hiljada žrtava takve politike u Bosni i Hercegovini. One su spomenute na mnoštvu suđenja za počinjene ratne zločine u Haagu. Vjerujemo da o tome nisu neinformirani u Nobelovu komitetu. Između ostaloga od preko milon protjeranih građana iz Bosne i Hercegovine usljed Miloševićeva etničkog čišćenja u našoj zemlji, njih blizu 100.000 danas živi u Švedskoj. Ponosni smo što je bosanskohercegovačka useljenička zajednica proglašena najintegriranijom useljeničkom zajednicom u Kraljevini Švedskoj”, istakli su u pismu.

Spomenuli su i sjeveroistočni dio Bosne i Hercegovine, Bosansku krajinu, i slučaj grada Prijedora, gdje uopće nije bilo ratnih djelovanja, gdje je bilo samo ubijanja nenaoružanih civila, odvođenja u neonacističke logore i besprizornog etničkog čišćenja.

“Općina Prijedor je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, imala 112.470 stanovnika (6.300, ili 5,6 posto Hrvata, 49.454, ili 44 posto Muslimana (Bošnjaka), 47.745, ili 42,5 posto Srba, i 8.971, ili 7,9, ostalih). Pet godina kasnije (1997.), prema podacima Haškog Tribunala (dok je trajalo suđenje Slobodanu Miloševiću), u Prijedoru je bilo 393 Bošnjaka, ili nešto manje od 1 posto. Općina Prijedor, površine od 834 kilometra kvadratna, ima ekshumirane 462 grobnice, što znači da se u prosjeku na svakih 1,8 kilometara kvadratnih nalazi po jedna grobnica. Ako se teritorija Bosanske krajine podijeli sa dosad ekshumiranih 1.130 grobnica na tom području, dobit će se podatak da je na svakih 11,2 kilometra kvadratna pronađena po jedna grobnica. Ako se pak ova površina podijeli sa 4.701 ekshumiranih žrtava, onda se vidi da na svaka 2,7 kilometra kvadratna otpada po jedna ekshumirana žrtva”, podsjetili su iz Društva pisaca BiH.

U okolini Prijedora bila su 1992. godine otvorena i dva neonacistička koncentraciona logora: Omarska i Keraterm. Mnogi preživjeli logoraši iz ovoga dijela Bosne i Hercegovine, Bosanske krajine, danas žive u Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama.

“Dakle, sve ono što nije želio da vidi svojim očima, Handke je imao priliku pročitati u materijalima Haškog suda i međunarodnih eksperata. Poštovani članovi Nobelova komiteta, nadamo se da niste znali da je u Sarajevu 1992. godine zvjerski ubijen književnik Jakov Jurišić, tadašnji predsjednik Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, koji je stanovao na Grbavici, u onom dijelu Sarajeva koje su okupirali Handkeovi prijatelji, tj. Miloševićevi Srbi. Ubijen je samo zato što nije bio Srbin, već Hrvat, i što se zalagao za ljudske odnose među ljudima. Za njegovu smrt niko nije preuzeo odgovornost”, podsjetili su.

Hoće li za ubistvo predsjednika bosanskohercegovačke književničke asocijacije odgovornost preuzeti Peter Handke?

“Uz to, mnogi drugi bosanski pisci su ili ubijeni ili su preživjeli užasne torture u srpskim neonacističkim logorima. Dobro nam je znano da su mnoga umjetnička djela stvorena od onih koji se, kao ličnosti, ne mogu pohvaliti i etičkim osobinama, ali i kao takva su dio kulturne baštine čovječanstva; međutim, etički je krajnje problematično, provokativno, vrijeđajuće, opasno u vremenima u kojima živimo takvim piscima, onim piscima koji su zaneseni zločinima i zločincima, dodjeljivati nagrade, poput Nobelove nagrade za književnost, za koje se pretpostavlja da se daju onim književnim stvaraocima i njihovim književnim ostvarenjima koja služe za ugled budućim generacijama”, navedeno je u pismu Društva pisaca BiH.

Smatraju da je Nobelov komitet dodjelom Nobelove nagrade Peteru Handkeu ušao u strašno i opasno antihumanisitčko minsko polje.

“Jer, nije prošlo deset dana nakon objave vijesti o Nagradi a nastavljači politike zločina u Bosni i Hercegovini već šalju zahtjeve za pronalaženje podesne lokacije da se u centru Srebrenice, mjestu gdje je počinjen genocid od strane Miloševića i dugih Handkeovih prijatelja, o čemu postoji, naravno, i međunarodna presuda, podigne bista upravo Peteru Handkeu. U izjavama za medije je “obrazloženo” kako je “Nobelova nagrada Handkeu dokaz da su se slobodni svjetski intelektualci odvažili da nagrade umjetnika za njegovo djelo i istrajnu borbu za istinu, kojom je opovrgao haške presude i negirao da se u Srebrenici dogodio genocid”, pojasnili su.

A Handke, podsjetili su, ne samo da je bio u Srebrenici 1996. godine, ni godinu dana nakon stravičnih zločina u ovome gradu, nego se teatralno i fotografirao na ulicama Srebrenice, kao što se teatralno fotografirao i na mnogim drugim mjestima gdje su počinjeni neviđeni ratni zločini u Bosni i Hercegovini.

“Dodjelom Nobelove nagrade za književnost zagovaraču i braniocu neonacizma, ratnih zločina i negatoru genocida u Bosni i Hercegovini austrijskom piscu Peteru Handkeu ugrozili ste dignitet Nobelove nagrade za književnost i ponizili književnost i književno stvaralaštvo uopće! Hoće li Akademija preuzeti svoj dio odgovornosti ako u budućnosti njena zastrašujuća, antiknjiževnoetička, anticivilizacijska odluka kad je u pitanju ovogodišnja Nobelova nagrada za književno stvaralaštvo bude uzrok nečega o čemu donoseći odluku o Nagradi nije nimalo vodila računa?”, naveli su u pismu Nobelovom komitetu.

Kako su napisali, potpuno su svjesni da njihovo pismo neće promijeniti stav o dodjeli Nobelove nagrade, i da njihova odluka neće biti poništena.

“Pitali smo se ima li ikojeg smisla pisati ovakva pisma. Racionalno gledajući – nema, ali mi smisao pronalazimo u želji da u svome budućem radu Nobelov komitet, uz sve nužne književnoestetske parametre, vodi računa i o književnoetičkim univerzalnoslobodarskim vrijednostima budućih nosilaca ove najveće svjetske književne nagrade. Velika je naša želja, poštujući, između svih drugih velikih svjetskih pisaca, i književno djelo jedinoga bosanskohercegovačkog dobitnika Nobelove nagrade za književnost Ive Andrića, da se sačuva puni planetarni dignitet Nobelove nagrade za književnost radi pune slobode književnoga stvaralaštva i radi slobode budućih književnih i čitalačkih generacija na ovoj našoj uzrovanoj planeti Zemlji”, naveli su u otvorenom pismu iz Društva pisaca BiH.

Pismo je proslijeđeno Nobelovom komitetu, svim nacionalnim udruženjima pisaca kao i svim PEN centrima.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE