DURAK-NALBANTIĆ U DDBIH: LJUDI NAJVIŠE UMIRU OD SRČANOG UDARA

Sve manje vremena imamo za sebe, što nije pohvalno. O svom zdravlju ne vodimo dovoljno brige, uz izgovor da je vrijeme u kojem živimo brzo, nemilosrdno, imamo sve više obaveza, a istovremeno nestaju mehanizmi koji su u prošlosti smanjivali dnevni stres, kao što su bliskost s porodicom i prijateljima.

Neodgovornost prema sebi može izazvati ozbiljne posljedice po naše zdravlje i, baš zato, briga o zdravlju trebala bi nam biti prioritet. Danas je Svjetski dan srca, a šta to naše srce ne voli, koliko COVID-19 može biti poguban za pacijente oboljele od kardiovaskularnih bolesti? Može li koronavirus prouzrokovati kardiovaskularne probleme čak i kod ljudi koji prethodno nisu patili od bolesti srca? Na ova i mnoga druga pitanja odgovarala je današnja gošća emisije „Dobar dan BiH“, doc. dr. Azra Durak-Nalbantić, šefica Odjela za kardiologiju Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam UKCS-a.

Šta je Dan srca, zašto ga obilježavamo?

  • Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta o KV bolestima kao vodećim svjetskim uzrocima smrti.  Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca.

2019 godine, uz slogan “Budi heroj svoga srca “ obilježio se Svjetski dan srca širom svijeta i sve nas  podsjeća da su bolesti srca i krvnih sudova još uvijek vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.

2020  godine je slogan Pobijedi srcem bolesti srca

Svrha obilježavanja Dana Srca je i educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, a u Europi od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko 4 milijuna ljudi odnosno 45 % svih umrlih.

Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem  rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.

Neka Svjetski dan srca bude dan kojim jedni druge motivišemo da budemo primjeri mogućih malih promjena za bolje zdravlje svih nas.

Kako se manifestuju kardiovaskularne bolesti, tj. na koje bolesti mislimo kada govorimo o kardiovaskularnim bolestima?

  • To su oboljenja srca i krvnih sudova. Kada dobijete bol u prsima, dešava se to da dolazi do začapljena sudova Onda tu je moždani udar, a problem je isti, dođe do začepljenja.

Od čega više umiremo, od kardiovaskularnih bolesti ili onkoloških bolesti?

  • Uvijek je bojazan da su onkološka oboljenja veća. Statistike pokazuju drugo, 55 posto ljudi u Federaciji umire od kardiovaskularnih bolesti, i moramo shvatiti da je opasnost od njih velika.
  • Najviše umiremo od srčanog udara, zapravo infarkta, onda moždanog udara, hipertenzija i slično.

Zašto je postotak oboljelih od kardiovaskularnih bolesti toliko visok? Koji su faktori rizika, najčešći uzročnici kardiovaskularnih oboljenja, možemo li na to utjecati? Kardiovaskularna oboljena nerijetko su naslijeđena, je li moguće na to utjecati?

  • Da, to su hipertenzija, prekomjerena tjelesna, težina, sjedilački nači života i nedostatak fizičke aktivnosti, kao i dijabetes, te povišene vrijednosti masnoća u krvi. Da, na to možeo uticati.

Nažalost, imate porodice u kojima postoji porodična sklonost ranom nastanku KV oboljenja i na to ne može uticati, ali možete uraditi to da se bolest kasnije javi.

  • Nerijetko čujemo da mlađa populacija ima probleme s kardiovaskularnim oboljenjima. Šta nam to govori? Je li se dobna granica značajno pomjerila?

Ljekari koji rade više od 30 godina na Kardiologiji su svjedoci puno više incidence infarkta miokarda u odnosu na ranije godine i to posebno u mladjoj populaciji, pa čak i mladih žena.

Šta bi mogao biti razlog ? Danas je prepoznat i posebna fenomen broken heart syndrome ili stress induced cardiomiopathy gdje jak akutni stres dovodi do bola u prsima,  promjena na EKG koje su iste kao kod infarkta, čak i troponin raste, dolazi i do ispada u kinetici apeksa lijeve komore, ali na koronarografiji krvne žile su uredne. Medjutim po meni je veći problem hronični stres ? Po definiciji hronični stres je onaj koji traje više od 1 sedmicu, tako da smo mi u jednom stresu koji traje oko 25 godina.

Hayat

U proteklim mjesecima svjedočimo stanju u kojem se do sada nismo nalazili. Koronavirus gotovo je potpuno izmijenio naše živote. Posebno važno zdravstveno pitanje jesu oboljeli od kardiovaskularnih bolesti koji spadaju u ranjivu skupinu kod kojih se u slučaju oboljenja COVID-19 mogu razviti komplikacije bolesti i teža klinička slika. Koliko COVID-19 može biti poguban za pacijente oboljele od kardiovaskularnih bolesti?

  • Ne znamo koliko će dugo trajati pandemija i jednostavno sa virusom moramo živjeti.

Ne znamo što pandemija dalje nosi, no znamo da je briga o vlastitom srcu sada važnija nego ikad.

U vrijeme pandemije COVID-19, osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti izložene su dvostrukoj prijetnji. Imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane COVID-om, ali također su u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme.

Među komorbiditetima u bolesnika s COVID-19, kardiovaskularne bolesti su najčešće, a među njima dominira hipertenzija, potom koronarna bolest pa druge srčane bolesti. Takvi pacijenti češće zahtijevaju prijem u jedinicu intenzivne njege, češće razvijaju akutni respiratorni distres sindrom, septički šok i tromboembolijske incidente u poređenju s bolesnicima bez kardiovaskularnog komorbiditeta. Ukupno, vjerovatnost težeg kliničkog tijeka i mortaliteta, dva i pol puta je veća u pacijenata koji imaju srčanu bolest. Iako je u vezi hipertenzije bilo određenih prijepora, jer se hipertenzija nalazi u većine starijih bolesnika, zaključak je da je i hipertenzija neovisni rizični čimbenik za razvoj težeg oblika COVID-19, bez obzira na dob pacijenta.

Akutni venski tromboembolijski incidenti, kakva je akutna plućna embolija, u COVID-19 bolesnika su učestaliji, kao i u drugim teškim infekcijama, a izrazito su povećani u subgrupi bolesnika s kardiovaskularnim komorbiditetom – 23 posto, u odnosu na one bez srčane bolesti – 6 posto.

Može li koronavirus prouzrokovati kardiovaskularne probleme čak i kod ljudi koji prethodno nisu patili od bolesti srca?

  • Iako se u početku smatralo da  je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, zahvaćanje drugih organa je uobičajeno, te danas znamo da je to multiorganska bolest. Često simptomi se jave kao proljev, mučnina i povraćanje.

Akutno oštećenje miokarda (odnosno nekroza miokarda detektirana porastom srčanog troponina) nalazi se u oko 10 posto bolesnika, odnosno u 22 posto bolesnika koji su liječeni u jedinici intenzivne skrbi i u 7 posto u onih koji nisu. Od ukupnog broja bolesnika s akutnom srčanom ozljedom njih 12 posto bili su bez ikakvog kardiovaskularnog komorbiditeta.

Zatajivanje srca bilo je prisutno u polovine pacijenata koji su umrli, a u grupi kritično bolesnih pacijenata 27% imalo je povišen NT pro-BNP. Oštećenje miokarda se pripisuje prekomjernom upalnom odgovoru, odnosno citokinskoj oluji (naglom porsatu proupalnih elemenata, a potaknuto neravnotežom između pomoćničke T stanice tipa 1 i tipa 2), što je i osnovni mehanizam sindroma multiorganskog zatajivanja, potom hipoksiji zbog akutne primarne plućne bolesti uz smanjeni rezervni kapacitet kardiovaskularnog sustava, oštećenju srčanog mikrovaskularija (u ova dva potonja slučaja, obzirom da je riječ o hipoksiji, govorimo o tipu II infarkta miokarda), stres kardiomiopatiji ili konkomitantnoj infekciji nekim od poznatih uzručnika miokarditisa.

Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti

Izazovno vrijeme je iza nas, kažu još izazovnije pred nama, koja bi Vaša poruka bila našim gledaocima?

Pozivamo sve koji nas gledaju da obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

Koristite srce kako bismo pobijedili COVID-19! Vodite brigu o svom srcu i kada ste kod kuće:

  • Nastavite se baviti tjelovježbom, hranite se uravnoteženo i dovoljno spavajte
  • Nastavite komunicirati s drugima, održavajte prijateljstva, održavajte kontakte s obitelji
  • Nemojte prekomjerno čitati/slušati o pandemiji, te koristite samo provjerene izvore
  • Nemojte stres pokušati liječiti pomoću alkohola i droge
  • Nemojte izbjegavati posjet hitnoj službi ili svom liječniku zbog straha od zaraze jer puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om.

Pogledajte video OVDJE.

(Edina Bakić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DO SADA PORODICE DALE SAGLASNOST ZA UKOP 14 ŽRTAVA GENOCIDA U...

0
Prema saglasnostima za ukop koje su do sada date, ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari bit će ukopano 14 žrtava genocida u Srebrenici.